Forum Klix.ba

umojvakat wrote: ↑22/10/2021 15:03 Imam jedno pitanje vezano za nadogradnju stanova pa mozda neko ima ko je upoznat s temom da mi pomogne.
Znam da su se nekad od 2005-2010 radile nadogradnje stanova na Grbavici na krovu zgrada i to je valjda radila Opstina ili je bar trebala saglasnost iste.
Zanima me da li to jos uvijek postoji, pa npr. ako stanujes na zadnjem spratu zgrade na kojoj je "dozvoljena" nadogradnja mozes li dobiti dozvolu od Opstine da po nekim procedurama koje su oni definisali mozes sebi sagraditi jos jedan sprat iznad postojeceg stana?
Ako je moguce, koliki su otprilike troskovi za dozvole i ostalo?

Dzontra_Volta wrote: ↑23/10/2021 14:13 A ako se radi o onim zgradama napravljenim 50-tih i 60-tih na Grbavici, danas sigurno to nadziđivanje ne bi prošlo. Ne dao Bog zemljotresa u Sarajevu, sve te nadzidane zgrade bi se srušile kao kule od karata (vjerovatno i one koje nisu nazdidane).

Dzontra_Volta wrote: ↑23/10/2021 14:13

umojvakat wrote: ↑22/10/2021 15:03 Imam jedno pitanje vezano za nadogradnju stanova pa mozda neko ima ko je upoznat s temom da mi pomogne.
Znam da su se nekad od 2005-2010 radile nadogradnje stanova na Grbavici na krovu zgrada i to je valjda radila Opstina ili je bar trebala saglasnost iste.
Zanima me da li to jos uvijek postoji, pa npr. ako stanujes na zadnjem spratu zgrade na kojoj je "dozvoljena" nadogradnja mozes li dobiti dozvolu od Opstine da po nekim procedurama koje su oni definisali mozes sebi sagraditi jos jedan sprat iznad postojeceg stana?
Ako je moguce, koliki su otprilike troskovi za dozvole i ostalo?

Početkom 2000-tih su bila druga pravila, jer stanari nisu jos bili otkupili stanove i imali samo stanarsko pravo u državnim stanovima, pa su općinski načelnici mogli to nadziđivati bez da ikog išta pitaju.
Danas je drugačije: mora biti dozvoljeno regulacionim planom i moraju sve komšije dati saglasnost, jer su svi oni vlasnici tog krova.
A ako se radi o onim zgradama napravljenim 50-tih i 60-tih na Grbavici, danas sigurno to nadziđivanje ne bi prošlo. Ne dao Bog zemljotresa u Sarajevu, sve te nadzidane zgrade bi se srušile kao kule od karata (vjerovatno i one koje nisu nazdidane).

umojvakat wrote: ↑23/10/2021 21:52
Ako ta nadogradnja narusava statiku zgrade meni prvom ne bi palo na pamet da samom sebi povecam rizik da mi se stan urusi u slucaju zemljotresa koji bi zgrada bez toga inace "prezivjela". Ovo su zgrade iz 80-ih ako sam dobro vidio, poprilicno su kvalitetne, zato sam i pitao da li ima neki nacin koji je bas po PS-u, neka procedura koja je standardna i koja to dozvoljava a da ne moras ganjati neke stele i Asime.

Haris.ba wrote: ↑24/10/2021 17:18

umojvakat wrote: ↑23/10/2021 21:52
Ako ta nadogradnja narusava statiku zgrade meni prvom ne bi palo na pamet da samom sebi povecam rizik da mi se stan urusi u slucaju zemljotresa koji bi zgrada bez toga inace "prezivjela". Ovo su zgrade iz 80-ih ako sam dobro vidio, poprilicno su kvalitetne, zato sam i pitao da li ima neki nacin koji je bas po PS-u, neka procedura koja je standardna i koja to dozvoljava a da ne moras ganjati neke stele i Asime.

Sastanak vlasnika i ako ti dopuste, dopuste. I to citave zgrade. Ne npr.jednog ulaza ako ima vise ulaza koji cine cjelinu.

Samo, ja ne bih nista to pokretao dok staticar ne potvrdi.

I da samo znas, nisu vlasnici duzni pristati, mogu ti cak traziti i odredjene radove na zgradi.

umojvakat wrote: ↑24/10/2021 19:09 Pa iskreno i nema mi smisla da se tako nesto radi, ali posto vidim toliko nadogradnje po Sarajevu kontam da mozda ima neka procedura koja je ustaljena. Ali ocigledno da se u to neko vrijeme od pocetka 2000-ih koristila situacija za sumnjive radnje

drndalo wrote: ↑25/10/2021 12:10

umojvakat wrote: ↑24/10/2021 19:09 Pa iskreno i nema mi smisla da se tako nesto radi, ali posto vidim toliko nadogradnje po Sarajevu kontam da mozda ima neka procedura koja je ustaljena. Ali ocigledno da se u to neko vrijeme od pocetka 2000-ih koristila situacija za sumnjive radnje

Kakve bre sumnjive radnje ?

umojvakat wrote: ↑24/10/2021 19:09 Pa iskreno i nema mi smisla da se tako nesto radi, ali posto vidim toliko nadogradnje po Sarajevu kontam da mozda ima neka procedura koja je ustaljena. Ali ocigledno da se u to neko vrijeme od pocetka 2000-ih koristila situacija za sumnjive radnje

Rehaha wrote: ↑26/10/2021 18:42 Na javni poziv za stambeno zbrinjavanje mladih prijavilo se 480 kandidata, a proces odabira uskoro će biti završen. Vaše mišljenje javnom pozivu za mlade?

Sociolog wrote: ↑31/10/2021 18:29 Vojvoda pravi zgradu gdje je bio nekadasnji Plavi zamak tik do stadiona.

Odakle mu lova, ne vjerujem da je od Boema i Kiborga mogao zaraditi.

" halo momak, kako si se obukao , gdje su vam kosulje".
Kad se sjetim..

ibizza wrote: ↑31/10/2021 23:29
Nevjerovatno gdje su dozvolili da se gradi zgrada.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić dostavila je Gradskom vijeću informaciju o poduzetim aktivnostima na sanaciji, restauraciji i kolorističkoj obnovi fasade Gospođicine kuće, historijske građevine i nacionalnog spomenika u blizini Skenderije.

Grad Sarajevo je prepoznao značaj ove građevine i rijetkog primjera fasade sa primijenjenom zgrafito tehnikom te je poduzeo aktivnosti u cilju realizacije projekta sanacije, restauracije i kolorističke obnove fasade objekta "Gospođicina kuća".

"Izvršeno je geodetsko snimanje zatečenog stanja fasada (južna, sjeverna i istočna), te započeta izrada Glavnog projekta sanacije, restauracije i kolorističke obnove fasade. Uspostavljen je kontakt sa vlasnicima kako bi se moglo i formalno-pravno dogovoriti pristupanje izvođenju radova. U narednom periodu će se vršiti aktivnosti na pribavljanju potrebnih saglasnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, te raspisivanje tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača na izvođenju radova", navodi se u informaciji koja će biti na dnevnom redu sljedeće sjednice Gradskog vijeća.

Inače, historijska građevina "Gospođicina kuća" jedan je od rijetkih objekata bosanskohercegovačke arhitekture austrougarskog perioda sa zidnim slikama izvedenim u zgrafito tehnici.

Sjeverna i južna fasada su izvedene u historicističkom maniru, i predstavljaju prilično simetrične kompozicije za koje su karakteristični ravnomjerno raspoređeni prozorski otvori pravokutnog oblika postavljeni u nivou suterena, prizemlja i prvog sprata, dok se u centralnom dijelu potkrovlja ističe zabatni zid nakojem je izveden po jedan dvokrilni prozor i u njegovoj osovini iznad po jedan kružni otvor.



Specifičnost građevine je primjena zgrafito tehnike u ukrašavanju zidnih površina, koja podrazumijeva urezivanje crteža u malter. Ova tehnika je primijenjena na tri panela između prozora i pojasu iznad prozora i panela, u sepia tonovima sa dominantno terakotno crvenom bojom.

Pored toga, ovaj stambeni objekat je i jedan od malobrojnih primjera stambene arhitekture na prijelazu između stambene vile i palate u malom.

Nastala je u vrijeme Građevinskog reda iz 1893. godine koji je na lijevoj obali Miljacke, između mostova Ćumurija i Skenderija, dozvoljavao isključivo gradnju jednospratnih stambenih objekata sa baštama okrenutim prema rijeci.

Od 1905. godine građevina je bila u vlasništvu firme “ddo Sarajevo”, a 1935. je kupuje Ilija Cvijanović iz Sarajeva. Nacionalizirana je 1962. godine, ali su nasljednicima vlasnika ostavljeni spratni i potkrovni stan.

Za trajanja opsade Sarajeva (1992-1995) objekat je znatno oštećen.

Tokom 2002. godine izvršena je nadogradnja susjednog objekta na zapadnoj strani, građenog tokom istog historijskog perioda, u kojem se danas nalazi Grčka ambasada.

Historijska građevina "Gospođicina kuća" je 2011. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH.