Dobre vijesti iz BiH

[krater]

KS ubrzano radi na usvajanju nove prostorno-planske dokumentacije
Izvor: Akta.ba, 7.5.2016 8:35:31



Investitori iz indijskog grada Bangalorea, koje je predvodio izvršni direktor indijsko-arapske komore Asif Igbal, posjetili su jučer premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića koji ih je upoznao da Vlada KS i reosorna ministarstva ubrzano rade na usvajanju nove prostorno-planske dokumentacije i ostalih akata koji će olakšati i ubrzati procese izmjena i donošenja regulacionih planova u Kantonu Sarajevo.

"Na taj način ćemo tačno znati gdje će biti moguća nova gradnja čime ćemo značajno poboljšati i uvjete za sve zainteresirane investitore", istakao je Konaković.

Informirao je goste da su tri oblasti koje u Kantonu Sarajevo bilježe rast razvoja, a koje je Vlada definirala kao generatore budućeg razvoja - turizam, IT sektor i drvno-metalska industrija, a kao četvrtu veoma značajnu je izdvojio oblast obrazovanja u kojoj je u toku reforma koja ima za cilj da od Sarajeva napravi obrazovni centar.

U Kantonu Sarajevo postoje domaće IT firme koje su sigurno otvorene za saradnju i nove ideje - kazao je Konaković te dodao kako je u interesu Vlade da se institucionalno poveže sa stranim gradovima, ali i da s njima uveže i privredni sektor.

Po riječima direktora Igbala, grad Bangalore je zainteresiran da sa Sarajevom potpiše sporazum o bratimljenju, koji već imaju potpisan sa Istanbulom, Šangajem i New Yorkom.

"Bila bi nam čast da vi budete četvrti s kojima ćemo se moći povezati i razmijenjiti naša iskustva, jer je naš grad po broju stanovnika treći u Indiji, a osim smo najveći centar u razvoju informativne tehnologije, poznati smo i po razvoju sofisticiranih industrija", naglasio je Igbal.

Investitore su, između ostalog, zanimali i načini odlaganja otpada, odnosno njegovog korištenja kao sirovine.

"Upravljanje otpadom je za nas jedan od vrlo važnih segmenata. Raspolažemo deponijom koja se nalazi na Smiljevićima, a koju namjeravamo pretvoriti u regionalni centar za upravljanje otpadom. Znamo da se ljudi u svijetu bogate na otpadu, kojeg koriste kao sirovinu, što je i naša namjera i spremeni smo čuti i vaša iskustva i prijedloge u ovoj oblasti", pojasnio je ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Čedomir Lukić.

Na sastanku je bilo riječi i o projektu sanacije vodovodne mreže, jednom od najvažnijih za Vladu Kantona Sarajevo, a koji je već započet.

"Imamo odlična izvorišta vode, ali u njenoj distribuciji do potrošača gubimo više od 70 posto, zbog čega smo morali pod hitno krenuti u realizaciju ovog projekta", rekao je Konaković.

Investitori iz Indije su na kraju sastanka pozvali premijera Konakovića, ministra Lukića i ministra pravde i uprave Maria Nenadića, da u julu posjete Bangalore i potpišu sporazum o bratimljenju, saopćeno je iz Pres-službe KS.

[Država]

OVO SU SAOBRAĆAJNI PRIORITETI FEDERACIJE: Koridor 5C najvažniji, ali nije jedini srednjoročni cilj


Vlada Federacije BiH uvrstila je na listu prioriteta izgradnju brze ceste Lašva - Nević Polje (Travnik), Nević Polje - Jajce, Žepče - Tuzla, ali i brze ceste Tuzla - Orašje, čime će naša država dobiti najbolju saobraćajnu vezu s centralnom Evropom. Navodi se to u dokumentu o strateškim projektima koji se nalaze među "100 prioriteta Vlade FBiH".



Ukupna vrijednost ovih radova iznosi 3,6 milijardi maraka (1,8 milijardi eura), a izgradnja prve dionice Lašva - Nević Polje već je dogovorena putem modela koncesije.

Izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje (Travnik) koštat će 183 miliona eura, Nević Polje - Jajce 550 miliona eura, brze ceste Žepče - Tuzla 511 miliona eura te Tuzla - Orašje 635 miliona eura.

No, izgradnjom ovih dionica brze ceste od Lašve do Jajca stvaraju se i preduvjeti za spajanje Sarajeva s Krajinom, na što se čeka skoro 20 godina. Realizacija ovih projekata najavljena je za sredinu ove godine, a rok za završetak do kraja 2018.

Povezivanjem brze ceste Lašva – Nević Polje s Koridorom 5C centralno područje BiH će dobiti najbolju saobraćajnu vezu s centralnom Evropom i Jadranom na jugu. Ovaj projekt uključuje gradnju oko 24 kilometra ceste na dionici od četiri trake s međunarodnim standardima između Lašve i Nević Polja.

Cijela dionica je podijeljena na tri poddionice: Lašva - Kaonik, Kaonik - Vitez i Vitez – Nević Polje. Polazna tačka gradnje je na Koridoru 5C (Lašvanska petlja) i završava na petlji Nević Polje u blizini Travnika. Glavne strukture su gradnja tri tunela i osamnaest mostova i vijadukata. Na ovom dijelu su četiri petlje (Lašva, Kaonik, Vitez, Nević Polje).

Prema dokumentaciji, u koju je imao uvid naš list, glavni projekt za izgradnju ove dionice već je završen, kao i studija izvodljivosti. Sada se očekuje dobivanje okolišne dozvole. Vlada FBiH već je za eksproprijaciju zemljišta izdvojila oko deset miliona KM.

Kada je u pitanju izgradnja brze ceste Nević Polje - Jajce u vrijednosti od 550 miliona KM, ona spada u historijski važnu rutu, jer će se preko Sarajeva brže povezivati sa Srbijom i Hrvatskom. Ovaj projekt uključuje izgradnju oko 51 kilometra ceste na dionici s četiri brze trake. Za ovu dionicu još nije preciziran model finansiranja, ali priprema tenderske dokumentacije je u toku.

Izgradnjom dionice Žepče - Tuzla planirano je povezivanje Tuzle s Osijekom u Hrvatskoj te gradom Pečuhom u Mađarskoj. Realizacija ovog projekta postavljena je kao primarni cilj. Ovaj projekt pruža izgradnju brze ceste s ciljem povezivanja putne komunikacije sjeveroistoka BiH, koji sadrži najvažnije koncentracije ekonomskih i ljudskih resursa u zemlji, s Dunavom, Savom, Dravom u regiji. Ova cesta predstavlja nastavak dionice Tuzla - Orašje i početak trase sa selom Mihatovići. Predviđena trasa planirana je da prolazi pored Lukavca, Zavidovića pa do Žepča, gdje se spaja s Koridorom 5C.

Druga dionica brze ceste Tuzla - Orašje, čiji će radovi koštati 635 miliona eura, uključuje izgradnju oko 61 kilometra ceste na dionici od četiri trake s međunarodnim standardima.

Sekcija počinje u Orašju (Šićki Brod) i rutu okružuje Orašje, Brčko, Majevica, a zatim se spaja s Tuzlom. Realizacija projekata najavljena je za sredinu ove godine, a rok za završetak je kraj 2018.

PRIORITETI U BROJKAMA

1,8 milijardi eura ukupna vrijednost projekata
183 miliona eura koštat će gradnja brze ceste Lašva – Nević Polje
550 miliona eura koštat će gradnja brze ceste Nević Polje – Jajce
511 miliona eura koštat će gradnja brze ceste Žepče - Tuzla
635 miliona eura koštat će gradnja brze ceste Tuzla - Orašje

2018. godina rok za završetak izgradnje

[Država]

Džumhur savladao Haasea i ušao u glavni žrijeb Mastersa u Rimu

Damir Džumhur je u finalu kvalifikacija savladao Robina Haasea sa 2:1 i plasirao se u glavni žrijeb Mastersa u Rimu.



Džumhur je sjajno otvorio meč i poveo sa 4:0 i mirno je priveo set kraju osvojivši ga sa 6:2.

No, Haase je istim rezultatom uzvratio u drugom setu, te je meč otišao u odlučujući treći set.

U petom gemu trećeg seta Džumhur pravi prvi, a potom u sedmom i drugi break, no kada je servirao za meč Haase je uzvratio jednim breakom, no Damir je mirno priveo meč kraju.

Nakon dva sata i tri minute igre konačan rezultat je glasio 6:2, 2:6, 6:4.

Mogući Damirovi protivnici u glavnom žrijebu su Kohlschhreiber, Karlović, Ferrer, Chardy, Ćorić i još jedan kvalifikant.

Masters u Rimu igra se za nagradni fond od 3.748.925 eura.

[Država]

U okviru 26. Međunarodnog atletskog mitinga

NOVA POBJEDA BH. ATLETIČARA Amel Tuka najbrži na 600 metara u njemačkom Pliezhausenu



Amel Tuka nastavlja da niže pobjede. Ovog puta naš najbolji atletičar pobijedio je u njemačkom Pliezhausenu u okviru 26. Međunarodnog atletskog mitinga.

Jedan od najboljih atletičara Evrope slavio je u utrci na 600 metara. Tuka je tu neobičnu dionicu istrčao u sjajnom vremenu 1:15.21 minute, a iza sebe je, između ostalih, ostavio Slovenca Rudolfa Žana.


Tuka već neko vrijeme trči dionicu na 600 metara i ovo mu je druga pobjeda, a prošlog mjeseca je slavio u italijanskom Trentu.

Naredni veliki nastup Tuka će imati 22. maja kada bi trebao nastupiti na utrci Dijamantne lige u Rabat, u Maroku.

[krater]

China Shandong TV Official Channel - Sarajevo

[Država]

SVJETSKA BANKA PREDVIĐA: BiH će imati brži razvoj od ostalih zemalja u regiji

Procjene ekonomista su da ekonomskog rasta nema bez smanjenja deficita, većih investicija kao i smanjenja nezaposlenosti.



Svjetska banka BiH predviđa brži razvoj nego ostalim zemljama regije. Ali na reformskom putu treba nastaviti podršku malim i srednjim preduzećima, prenosi Hrvatski medijski servis.

Svake godine, na osnovu Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika, BiH troši oko 14 milijardi maraka budžetskog novca. Značajan dio potrošnje ide na plaće i naknade zaposlenih u javnoj upravi. Uprkos reformskim mjerama vlade za očuvanje fiskalne stabilnosti neminovna su nova zaduženja.

Prema izvještaju Svjetske banke za jugoistočnu Evropu prošle godine BiH je zabilježila ekonomski rast od 2,8 posto. Na to je, kao i u regiji, utjecao porast izvoza i investicija. Ove godine taj rast prema prognozama mogao bi dostići tri posto uz pretpostavku da reforme budu nastavljene.

U Svjetskoj banci zamjeraju bankarskom sektoru u BiH nedostatnu potporu malim i srednjim poduzećima.

“Zapazili smo da u radu s malim i srednjim poduzećima, iako postoji likvidnost bankarskog sektora, banke nisu spremne davati kredite malim i srednjim preduzećima. Smatramo da je jedan zdrav bankarski sektor treba davati dovoljno podsticajnih sredstava za razvoj zdravih biznisa”, kazala je Tatiana Proskuryakova, šefica Ureda Svjetske banke u BiH.

Bankari odgovaraju da razloge treba tražiti u velikim rizicima poslovanja zbog kreditnog rejtinga, političke situacije, nejedinstvenog tržišta i neharmoniziranih zakona.

U izvještaju Svjetske banke izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u regiji ocijenjena je neprihvatljivom. BiH s 27 posto nezaposlenih prednjači, najviše onih na biroima za zapošljavanje su mladi.

“Treba raditi na tome da se stopa nezaposlenosti smanji. Svi koji rade moraju biti i formalno registrirani. Važno je raditi i na tome da se BiH integrira u regionalni, ali i prostor EU-a”, poručila je Sandra Hlivnjak, ekonomista u Svjetskoj banci u BiH.

Procjene ekonomista su da ekonomskog rasta nema bez smanjenja deficita, većih investicija kao i smanjenja nezaposlenosti.

“Nama bi najviše odgovarale stope rasta BDP-a od 10% BDP-a, što odgovara ekonomijama koje su u razvoju. Međutim, očito je da ne možemo očekivati tako brz rast BDP-a niti investicijske potrošnje ni u javnom ni privatnom sektoru”, pojašnjava Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

Da bi ekonomski rast BiH bio nastavljen, preporuke Svjetske banke su poboljšanje produktivnosti i strukturalnih reformi, eliminiranje barijera za formalno zapošljavanje, što je preduvjet i za unapređenje poslovne klime.

[Država]

Vlada FBiH raspisuje javni poziv

Počinje utrka za bosansku naftu!




Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH raspisat će do kraja ove sedmice javni poziv za izražavanje interesa za istraživanje nafte i plina na području FBiH, saznaje „Dnevni avaz“. Uz ovaj oglas, bit će raspisan poziv i za odabir međunarodnog konsultanta koji bi pregovarao s potencijalnim istraživačima nafte i plina u Federaciji.

Na ovakvu odluku predstavnici Ministarstva energije odlučili su se nakon što je naftni gigant „Shell“ krajem prošle godine obavijestio Vladu FBiH da odustaje od provedbe Memoranduma o razumijevanju potpisanog još 2011.


Tim dokumentom bilo je predviđeno istraživanje potencijalnih nalazišta nafte i prirodnog plina na masivu Dinarida, koji se kroz BiH proteže od Bihaća do istočnog dijela Hercegovine. Iz „Shella“ su tada najavili da su u istraživanje spremni uložiti 700 miliona dolara, ali su se nakon tri godine povukli iz projekta.

No, Vlada FBiH, odnosno Ministarstvo energije, s ministrom Nerminom Džindićem na čelu, odlučili su se za raspisivanje javnog poziva kako bi cijeli posao u vezi s najboljim ponuđačem bio krajnje transparentan. Ovo ministarstvo završilo je svu proceduru za raspisivanje poziva, uz saglasnost Vlade FBiH.

Za istraživanje nafte u FBiH već su se javili francuski naftni gigant „Total“, koji je spreman u ovaj projekt uložiti i do milijardu dolara. "Total" je četvrta najveća naftna kompanija na svijetu, s godišnjim prihodima većim od 250 milijardi dolara i ukupno 100.000 uposlenika. Posluje u više od 130 zemalja širom svijeta.

„Total" je treća naftna kompanija, nakon “Key Petroleuma“ iz Australije i “Spectruma” iz Velike Britanije, koja se nakon povlačenja „Shella“ iz BiH pojavila u utrci za ovaj posao. Oni su ranije pokazali interesiranje za ovaj posao i poslali su pisma namjere.

[krater]

Veliki uspjeh Zadruge Novi početak iz Bužima: Mlijeko u prahu i maslac izvoze u Tursku
Otvara se mogućnost uključenja većeg broja farmi u proizvodnju mlijeka i zapošljavanja novih radnika u preradi.



Zadruga Novi početak iz Bužima jedini je proizvođač mlijeka u prahu u našoj zemlji. Osim mlijeka u prahu, prozivode i maslac. Mlijeko otkupljuju od oko 1.600 kooperanata iz cijele Bosne i Hercegovine i tako osiguravaju egzistenciju mnogim porodicama. Kako Faktor saznaje, Zadruga Novi početak uspjela je dogovoriti izvoz mlijeka u prahu i maslaca u Tursku.

Kako je za Faktor izjavio Meho Rekić iz Zadruge Novi početak, prvi kamion već je otpremljen za Tursku, a ove sedmice kreće se sa redovnim izvozom.

– Naša zadruga je nakon više od pola godine pribavljanja papira i dozvola uspjela izvesti maslac u bloku u Tursku. Maslac zadovoljava sve kriterije koje traži tržište. Već smo ugovorili posao izvoza maslaca i mlijeka u prahu za godinu dana – rekao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, izvozom u Tursku otvara se mogućnost proširenja prereađivačkih kapaciteta i upošljavanja novih radnika.

– To je posao za novih 50 radnika direktno u proizvodnji. Do sada smo radili u jednoj smjeni, a sad će se proizvodnja raditi vjerovatno u tri smjene. Uključit ćemo veći broj farmi i kooperanata u cijelu priču. Otkupit ćemo sve viškove mlijeka od naših kooperanata – kazao je Rekić.

Zadruga Novi početak iz Bužima nosilac je svih aktivnosti prerade i izvoza, a zajedno sa farmama iz Federacije BiH, Brčko Distrikta i RS-a napravili su udruženje preko kojeg ostvaruju svoja prava.

Rekić je podvukao da država mora razumijeti prerađivače mlijeka koji izvoze na strana tržišta i dati im subvencije kako bi naši proizvodi bili mnogo konkuretniji.

– Tržište Turske je nezasićeno i prostora za rast ima. Međutim snažna je konkurencija iz drugih zemalja i naša država morala bi subvencionirati izvoz naših proizvoda, kako bi mi više izvozili i samim tim otvorili i više radnih mjesta u Bosni i Hercegovini – kategoričan je Rekić.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)

[Država]

Adriatic Group obezbijedio plasman proizvoda Poljorada u deset zemalja EU

Domaća kompanija "Poljorad“ i distributerska grupacija Adriatic Group iz Beča su u toku prošle sedmice potpisale ugovor o izvozu mliječnih proizvoda u deset zemalja Europske unije.



Prva isporuka "Poljorad“ proizvoda otpremljena je krajem prošle sedmice.
- Izabrali smo najvećeg distributera prehrambenih proizvoda s područja zapadnog Balkana na teritorij EU kao strateškog partnera u izvozu bosanskohercegovačkog brenda "Poljorad“. Preko Adriatic Group planiramo da snabdijevamo sve zemlje Europe gdje živi naša dijaspora, ali i da se približimo domaćem stanovništvu. Sigurni smo da kvalitetom i cijenom možemo parirati europskim bredovima - izjavio je direktor "Poljorada" Vahid Skrobo.

Tako će se na policama trgovina u EU naći mliječni proizvodi spravljeni po tradicionalnoj bosanskohercegovačkoj recepturi kao što su Travnički sir, Domaći kajmak, Paprika punjena sirom i kajmakom, Travnički bijeli sir u salamuri, dimljeni sir "Dimko“, te polutvrdi i tvrdi sirevi.

-To je veliki preokret u našoj industriji jer s povećanjem izvoza raste povećanje proizvodnje, a samim tim i broj kooperanata od kojih otkupljujemo ovčije i kravlje mlijeko. Trenutno mlijeko otkupljujemo od više od 1.200 kooperanata, a planiramo proširenje mreže kooperanata kako bi zadovoljili potrebe tržišta EU - dodao je Skrobo.

Nakon okončanja misije Direkcije za zdravlje i hranu, revizije i analize Europske komisije u BiH, utvrđeno je da BiH ispunjava sve uslove za nastavak izvoza mlijeka na tržište EU.

Ukupno osam mljekara je dobilo dozvolu za izvoz svojih proizvoda, među kojima su Eko sir Puđa iz Livna, Euro Food Sarajevo, Poljorad iz Travnika, Meggle iz Bihaća, Mljekara Livno, Mljekoprodukt iz Kozarske Dubice, Milkos iz Sarajeva i Mlječna industrija 99 iz Gradačca.

[krater]

Bevanda i Al-Basam potpisali memorandum: Saudijski fond izdvojio 22 miliona dolara za Univerzitetsku biblioteku u Sarajevu

Saudijski fond za razvoj izdvojit će 82.500.000 saudijskih rijala (oko 19,3 miliona eura) za izgradnju i opremanje Univerzitetske biblioteke u Sarajevu. Isti fond će kreditirati BiH projekte razvoja u Goraždu iznosom od 22,5 miliona saudijskih rijala (oko 5,27 miliona eura).





Tim povodom danas su Vjekoslav Bevanda, zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministra finansija i trezora i Yousefa bin Ibrahima Al-Bassama, predsjednik Saudijskog fonda za razvoj potpisali memorandum o razumijevanju.

"Zadovoljstvo mi je što smo potpisali memorandum na temelju kojeg Saudijski fond za razvoj donira 22 miliona dolara za izgradnju i opremanje suvremene knjižnice Sveučilišta u Sarajevu. Ovaj grant ima veliki značaj zbog činjenice da se ulaže u obrazovanje i izravnu korist će imati 35.000 studenata tijekom školovanja. Novoizgrađeni objekat površine oko 11 hiljada četvornih metara omogućit će ostvarivanje najviših standarda u visokom obrazovanju i korist će imati sve buduće generacije“, kazao je Bevanda i dodao:

"Potpisali smo i kreditni ugovor u vrijednosti oko šest milijuna dolara, koji će biti uloženi u izgradnju mosta, sustav vodoopskrbe i rekonstrukciju cesta na području općine Goražde. Kredit je povoljan s rokom otplate od 25 godina, uključujući pet godina grace perioda, a troškovi kredita dva posto na godišnjem nivou.“

Al-Bassami se prije svega zahvalio na gostoprimstvu predstavnika bh. vlasti visokoj delegaciji Saudijske Arabije koja ovih dana boravi u BiH.

"Odnosi Saudijske Arabije i BiH su izuzetni i historijski utemeljeni. Saudijski fond za razvoj je jedna od glavnih institucija putem kojeg naša država pruža podršku prijateljskim zemljama. S ponosom možemo reći da je ovaj fond doprinio realizaciji mnogih projekata u raznim sektorima u BiH. Želim iskazati zadovoljstvo što smo danas potpisali dva veoma važna sporazuma. Ovo ne bi realizovali da nije bilo obostranih napora. Što se tiče Saudijskog fonda za razvoj nastavit ćemo da pružamo podršku svim projektima u BiH, ali ćemo odrediti prioritete“, rekao je Al-Bassami.

Sredstvima granta finansirat će se vanjski i unutrašnji radovi na izgradnji biblioteke, opremanje i namještanje, konsultantske usluge i nealocirani troškovi.

Kreditna sredstva biće utoršena u sanaciju sekundarne vodovodne mreže na području Općine Goražde, za izgradnju mosta u naselju Vitkovići preko rijeke Drine i za modernizaciju lokalnih i nekategorisanih puteva i gradskih ulica.

[Država]

30 poljoprivrednih proizvođača počelo izvoz jagoda u EU

Prospekt proizvodnje jagodičastog voća jedan je od najpopularnijih vidova investicije u postratnoj poljoprivredi Bosne i Hercegovine. Ukoliko se investicija isplati, mogućnosti za zaradu se ne pružaju samo u BiH, već i izvan nje.



Oko 30 poljoprivrednih proizvođača sa područja Čelića i okoline ove su godine počeli izvoz jagodičastog voća, prvenstveno jagoda, u zemlje Evropske unije.

Oni su se u proteklih pet mjeseci okupili oko firme Fruit Prom preko koje plasiraju svoje proizvode po kojima je sama Općina Čelić poznata širom Bosne i Hercegovine. Osim potezom 30 proizvođača pridružilo se trima firmama koje otprije izvoze u Evropsku uniju.

Kako je za Klix.ba izjavio direktor Fruit Proma Armin Terzić, jagode iz Čelića trenutno se mogu kupiti u Austriji, dok su u toku pregovori sa predstavnicima uvoznika iz Njemačke i Slovenije, a postoji potencijal i za izvoz u daleki Dubai.

Uspješnost čelićkih poljoprivrednika ogleda se u izvozu koji se mjeri između četiri i 10 tona jagoda dnevno.

Pored uobičajenih prepreka za potencijalne poduzetnike u BiH, Terzić tvrdi da je problem prije početka izvoza predstavljao odabir dovoljno otporne sorte jagoda koja bi izdržala transport, a i samo uvezivanje za inostranstvom oduzelo je mnogo vremena.

Čelićki poljoprivrednici neće stati na jagodama. Već postoji plan početka izvoza malina u svježem i zamrznutom stanju, te izvoz borovnica, šljiva i kupina.

Kada je riječ o savjetu za ljude koji se žele baviti sličnim poslom, Terzić ima samo jednu konkretnu i kratku poruku: Tržište hrane je veliko! Bitno je osigurati kvalitet i kvantitet.

[Država]

Dodatne količine vode za grad Sarajevo

Deminiranjem lokaliteta u dijelu naselja Hrasno, Općina Novi Grad, omogućen je pristup tunelu, kroz koji se pruža cjevovod promjera 500 mm, čijim puštanjem u rad će u narednom periodu biti obezbijeđene dodatne količine vode za grad Sarajevo.

Radove na deminiranju vršio je deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite „Busovača B“ gdje je sam proces bio otežan, zbog radova na dodatnom uklanjanju velike količine blata, smeća i mulja. Otežavajuća okolnost je i uzak prostor samog tunela, a čija ukupna dužina iznosi 618 metara. Ovaj cjevovod se jednim dijelom nalazi u Općini Novi Grad Sarajevo a drugim dijelom u Općini Istočno Sarajevo.

Važno je istaći, da će dodatne količine vode u narednom periodu uticati na smanjenje vremenskog intervala noćnog obaranja pritiska, odnosno na normalizaciju vodosnabdijevanja dijelova grada Sarajeva.

U toku naredne sedmice očekuje se i angažovanje mehanizacije za dodatno raščišćavanje nanosa mulja i blata.

Čišćenjem i deminiranjem ovog lokaliteta kroz koji se pruža navedeni cjevovod također će se stvoriti uslovi za sigurno kretanje radnika prilikom održavanja vodovodne mreže.

[Država]

Potpisan ugovor o izgradnji dionice Klopce - Pecuj (Donja Gracanica)



Danas je u Sarajevu potpisan ugovor o izgradnji dionice Koridora Vc Klopče - Pečuj (Donja Gračanica) ukupne dužine 5,78 kilometara.

Ugovor su potpisali Jasmin Bučo v.d. direktor JP Autoceste d.o.o. Mostar kao investitor i Hamed Ramić, direktor Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, na čelu konzorcija te Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH u svojstvu supotpisnika, i u ime izvođača radova Josip Kuzmanić, direktor regije Strabag AG, Austrija.

Početkom radova na ovoj dionici bit će otvoreno prvo gradilište na Koridoru Vc za novi investicioni ciklus vrijedan 892 miliona eura.

Definisali smo novih 13 projekata na Koridoru Vc. Nastavljamo radove punom parom od polovine maja. Značajniji radovi na dionici Klopče - Pečuj (Donja Gračanica) obuhvaćaju izgradnju četiri vijadukta i dva tunela. Vrijednost ugovora je 107.879.289,94 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem međunarodnih finasijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Radovi bi trebali biti okončani dvije i po godine nakon njihovog početka.

Proteklih šest mjeseci za preduzeće su bili izuzetno dinamični i zahtjevni. Većinu sredstava za novih 84 kilometra dogovorili smo sa međunarodnim finansijski institucijama ili smo postavili kredibilan okvir za zatvaranje finansijske konstrukcije. Sada očekujemo da državne institucije nastave sa punom posvećenosti i dovrše procedure koje će rezultirati potpisom ugovora.

Prioritet najzahtjevnije dionice

Naime, u zeničkoj regiji ukupno je predviđeno šest projekata. Kao što je javnosti poznato, već se izvode radovi na poddionici Drivuša - Klopče vrijedan 33 miliona eura. Klopče - Pečuj je danas potpisan, dok je priprema za izgradnju Pečuj-Vraca vrijedan 50 miliona eura u završnoj fazi. Potpis ovog ugovora očekuje se do kraja godine. Ove sedmice završava se misija EIB-a za 76 miliona eura vrijedan projekt tunela Zenica. Preostale dvije dionice finansirat će OFID u iznosu od 49 miliona eura i KFAED u iznosu od 36 miliona eura. Za zeničku regiju aplicirali smo i za grant u iznosu od 19 miliona eura.
Na jugu imamo spremna četiri projekta, što znači novih 30 kilometara od Međugorja do Mostara jug. Sada kada je napokon usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, očekujemo da dva projekta vrijedna 100 miliona eura na dionici Počitelj - Međugorje uključujući most Počitelj budu potpisana u julu ove godine. Priprema za narednu dionicu Buna - Počitelj vrijednu 30 miliona eura je u završnoj fazi a dodjela ugovora se očekuje do kraja ove godine. Preostalih 160 miliona eura za dvije dionice između Mostara i Bune očekujemo odmah nakon usvajanja amandmana na prostorni plan kojim će se okončati višegodišnji spor oko pozicije trase autoceste na području Blagaja.
Također, pokrenuta je priprema tri projekta od Ovčara do Salakovca, koji uključuju izgradnju tunela Prenj, naš najveći izazov u ovom investicionom ciklusu. Model izgradnje je zamišljen tako da se privuku izvori finasiranja koji do sada na projektu nisu bili angažirani, a to su sredstva exim banaka. Javni poziv za realizaciju ovih projekata će biti objavljen nakon usvajanja amandmana na prostorni plan kojim će se izvršiti izmjena trase.
U ovom ciklusu završavamo i dionicu Svilaj - Odžak za koju smo osigurali grant u iznosu od 17,4 miliona eura.
Planirano je da većinu dionica u ovom ciklusu gradimo po novom modelu izgradnje tzv. žuti FIDIC (projektuj-izgradi) što će značajno ubrzati vrijeme pripreme i realizacije projekata.
Mjere za sanaciju i uštede
Nova Uprava se suočila sa izazovom finansijske stabilizacije preduzeća kao nositelja izgradnje autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH. Zatekli smo 173 miliona KM kratkoročnih obaveza koje smo pokrili kvalitetnim izvorima EBRD-a u iznosu od 80 miliona KM i razvojne banke u iznosu od 38 miliona KM. Preostali iznos je zatvoren finansijskim aranžmanima sa komercijalnim bankama tako da sada imamo stabilnu finansijsku situaciju koja nam omogućava da nastavimo s eksproprijacijom odnosno s pripremom novih projekata.

Pored toga, teret PDV-a koji je uveden u aprilu 2015. godine neće se prenosi na građane kroz povećanje cestarine, već ga finansiramo uštedama ostvarenim reorganizacijom poslovanja.

[Država]

Pocela izgradnja Studentskog doma vrijednog 1,5 mil. EUR



Pripremni radovi na izgradnji Studentskog doma Univerziteta “Džemal Bijedić”, krenuli su krajem protekle sedmice. Podsjetimo, prije mjesec i pol dana, u kampusu mostarskog Univerziteta, u blizini Karađozbegove medrese u Sjevernom logoru, položen je kamen temeljac za novi Studentski dom.

Finansiranje izgradnje novog Studentskog doma ukupne vrijednosti od 1,5 miliona eura, u kojem će biti osiguran smještaj za oko 120 studenata, u potpunosti je preuzeo grad Antalija. Završetak radova se očekuje za oko godinu dana, tako da bi izgradnja doma u potpunosti trebala biti završena za sljedeću akademsku 2017./2018. godinu.

Poklon Mostaru

Kamen temeljac su položili Menderes Turel, gradonačelnik Antalije i Sead Pašić, rektor Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pašić je tom prilikom izrazio zahvalnost Turelu za uloženi trud i sredstva u projekat izgradnje Studentskog doma, kazavši kako je izgradnja ovog objekta od velikog značaja za Univerzitet.

„Dugo vremena je nama gorući problem bio smještaj studenata. Naši fakulteti su manje-više napravili nove zgrade tako da smo u zadnjih sedam ili osam godina riješili većinu problema kada su u pitanju prostorni kapaciteti za fakultete. Studentski dom nam je ostao izvan te priče, a bili smo u potrebi za jednim takvim objektom. Na zadovoljstvo svih djelatnika Univerziteta i naših studenata ta je problematika doživjela svoj kraj“, kazao je Pašić.

Gradonačelnik Antalije je izjavio kako je ovaj projekt poklon Antalije gradu Mostaru.

“Izgradnja Studentskog doma je i znak privrženosti i ljubavi između ova dva grada. Ovim projektom će Mostar koji je grad kulture postati još veći u svojoj veličini”, kazao je Turel.

Veliki značaj

Činjenica je kako je Mostar studentski grad, te prema neslužbenim podacima, u gradu na Neretvi trenutačno studira oko 21 hiljada studenata. Univerzitet “Džemal Bijedić” će izgradnjom Studentskog doma riješiti problematiku zbrinjavanja studenata koji dolaze iz drugih gradova ovdje na studij.

Univerzitet će dobiti novu kvalitetu, a studiranje u Mostaru će biti još privlačnije, ne samo za mlade ljude iz Bosne i Hercegovine, nego i za one koji dolaze iz inostranstva.

[Država]

Fair Observer o Sarajevu: Jerusalem Zapada najzanimljiviji grad Evrope

Sarajevo kao grad koji je spoj različitih kultura, nacija i religija uvijek je privlačio turiste da ga posjete, te književnike i novinare da pišu o njemu. Američka neprofitna medijska organizacija Fair Observer okarakterisalo je glavni grad BiH kao najzanimljiviji gradu Evropi.



U samom uvodu autor teksta podsjetio na rat, stradanja i opsadu Sarajeva, no naglašava kako Sarajlije žele krenuti naprijed, a da upravo dugogodišnja kultura i različitost daju nadu i hrabrost da to učine.

"S nadimkom 'Jerusalem Zapada' kada je bio dio bivše Jugoslavije, Sarajevo je bio dom tri većinske etničke grupe: bosanskih muslimana koji su većina, ortodoksni Srbi i hrvatski katolici. Ta različitost je najvidljivija u Starom Gradu, starom dijelu grada koji je najznačajniji dio za Sarajevo. Podijeljen je na dva dijela: Istočni dio je nastao pod utjecajem Otomanskog carstva, a zapadni pod utjecajem Austro-Ugarske. Stari Grad je mjesto gdje se susreću Istok i Zapad", kaže Fair Observer.

Kao i svi, i novinar Fair Observera ostao je očaran što se u u blizini nalaze džamija, katedrala i pravoslavna crkva.

"Baščaršija je turski tržni dio gdje je otomanski general Isa-beg Isaković osnovao Sarajevo u 15. stoljeću, to je srce Starog Grada. Osmanlije su vladale 400 godina i njihovo prisustvo se osjeća u ovom dijelu grada koje je rezervisano za prodaju. U 1878. godini Sarajevo postaje dio Austro-Ugarske što je dovelo do dramatične promjene stila u arhitekturi. To je dovelo i do bolje infrastrukture, tehnologije i industrije u Sarajevu koje je postalo mjesto za testiranje inovacija. Tako je Sarajevo postalo prvi grad u Evropi sa električnim tramvajem 1885. godine. Najbolja izdanja Austro-ugarske arhitekture mogu se naći uz rijeku Miljacku", kaže autor.

Fair Observer na kraju zaključuju kako upravo zbog ovakve historije i različitosti grad ima optimističnu budućnost.

[krater]

Saudijci u BiH žele ulagati u izgradnju puteva, bolnica, škola i drugih objekata



Premijer Federacije BiH Fadil Novalić i zamjenik premijera i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača danas su u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu primili delegaciju Kraljevine Saudijske Arabije, koju je predvodio savjetnik u kraljevom dvoru Ahmed bin Aqil Al-Khatib.
Razgovarano je o načinima da inače dobra saradnja Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije bude podignuta na još veći nivo, za što, složili su se sagovornici, postoji obostrana želja i mogućnosti.

S tim u vezi, gosti su upoznati s najvažnijim razvojnim projektima koje provodi Vlada Federacije BiH, prije svega u oblastima putne infrastrukture, energetike, poljoprivrede i turizma.

Al-Khatib je naglasio želju svoje zemlje da s Bosnom i Hercegovinom uspostavi i definiše petogodišnji razvojni program. On bi obuhvatao ovdašnje infrastrukturne objekte, poput puteva, bolnica i škola, ali i investicije u poljoprivredu, industriju i ostale privredne grane.

"Nadamo se da ćemo 2020. godine moći konstatovati da su odnosi naših zemalja na obostrano željenom nivou", kazao je šef saudijske delegacije.

Premijer Novalić je izrazio zadovoljstvo što se saudijske namjere podudaraju s bh. razvojnim planovima i potrebama. Pri tome je posebno ukazao na interes za razvoj putne infrastrukture.

Kada je riječ o poljoprivredi, u Bosni i Hercegovini postoje velike mogućnosti za proizvodnju čiste i zdrave hrane. No, kazao je premijer, potrebni su nam investitori koji su u mogućnosti zatvoriti cijeli proizvodni ciklus, uključujući i plasman i izvoz poljoprivrednih proizvoda.

"Bosna i Hercegovina ima velike potencijale i za razvoj turizma, a i u ovoj oblasti nam trebaju investitori koji imaju veliko međunarodno menadžersko iskustvo", kazao je Novalić.

Također, bilo je riječi i o saradnji u oblasti namjenske industrije.

[krater]

Vrijedna investicija: Počinje izgradnja saobraćajne trake za izlaz iz Otesa




Općina Ilidža započela je realizaciju projekta izgradnje saobraćajne trake za izlaz iz naselja Otes-Ilidža, ulica Barska (izlaz) ulica Bosanskih Gazija (ulaz).

Kako je saopćeno izvođač radova je firma Euro asfalt d.o.o, a iznos investicije je 344.923,23 konvertibilnih maraka (KM).

Najavljeno je da je rok izvođenja radova 180 dana, a da stručni nadzor vrši Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.

Projektnu dokumentaciju uradio je Građevinski fakultet u Sarajevu.

– JP Elektrodistribucija ima ugovor sa Općinom Ilidža na iznos od 21.681,42 KM za rješavanje kolizije sa elektro kablovima. Sa realizacijom ovog projekta, stvaraju se tehnički preduslovi na realizaciji izgradnje veze naselja Pejton i Otes na Ilidži sa zapadnim prilazom Gradu Sarajevu, smjer Blažuj-Ilidža – saopćeno je iz Općine Ilidža.

[krater]

Tuzla: Bahreinski investitor zainteresiran za projekte iz oblasti zdravstva




Na današnjem sastanku sa premijerom Tuzlanskog kantona Begom Gutićem i ministrom zdravstva TK Bahrudinom Hadžiefendićem potencijalni investitor iz Kraljevine Bahrein Abdul Aziz Yusuf Hamza je, sa bosanskohercegovačkim saradnicima Seidom Hodžićem i Valdetom Iljazovićem, izrazio volju i spremnost za investiranje u projekte iz oblasti zdravstva u ovom kantonu.

Primarna ideja bahreinskog investitora jeste izgradnja modernog gerijatrijskog centra koji bi svojim budućim korisnicima mogao ponuditi ugodno provođenje treće dobi.

– Briga o starijim osobama je jedna od najvećih socijalnih zadaća – kazao je premijer Gutić.

Goste je upoznao da je na području Tuzlanskog kantona pitanje smještaja i institucionalne brige o starijim osobama riješeno kroz nekoliko medicinskih ustanova i staračkih domova, te je izrazio zadovoljstvo zbog postojanja interesa za ulaganje u ovu oblast, gdje bi se pružala nešto drugačija usluga.

Premijer i ministar su, također, gostima prezentirali i projekte izgradnje Urgentnog centra u okvirima UKC-a Tuzla i proširenja kapaciteta lječilišta Banja Ilidža u Gradačcu koji su i zamišljeni kao projekati javno – privatnog partnerstva.

Ohrabren postojanjem dobre volje i već spremnih projekata, gost iz Bahreina je izrazio spremnost da, shodno informacijama koje će mu u narednim danima dostaviti Ministarstvo zdravstva TK, već za naredni sastanak pripremi prvu konkretnu idejnu projektnu dokumentaciju za realizaciju ovih aktivnosti.

Premijer Gutić i ministar Hadžiefendić su obećali da će, ukoliko dođe do realizacije ovih aktivnosti, Vlada Tuzlanskog kantona dati svoju maksimalnu podršku i biti na usluzi, te da će se potruditi maksimalno da ubrzaju sve neophodne administrativne procedure.

[krater]

Potpisan ugovor o zakupu zemljišta i gradnji moderne farme goveda u Bosanskoj Krupi



Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i vlasnik kompanije "Arifagić-Investment“ Jusuf Arifagić potpisali su danas ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta na području nekadašnje farme "Pučenik“ u općini Bosanska Krupa.
Ovim činom potvrđene su najave o dolasku jednog od najznačajnijih bh. investitora u Bosansku Krupu i gradnji moderne farme norveških goveda na području farme "Pučenik“.

"Ovo je najveća pojedinačna investicija u oblasti poljoprivrede nakon rata i evo još jedna potvrda da smo općina sa povoljnim poslovnim okruženjem. Siguran sam da ćemo i u budućnosti, kao što smo radili do sada, biti podrška svim investitorima u realizaciji ideja koje imaju“, istakao je Halitović prilikom potpisivanja ugovora.

Potpisivanju ugovora prethodilo je niz aktivnosti, između ostalih i usvajanje odluke od strane općinskog vijeća o uslovima i načinu prodaje devastiranih objekata i zemljišta, prema kojoj se kupac između ostalog obavezuje na zapošljavanje radnika.

U skladu s tim, općinsko vijeće Bosanske Krupe usvojilo je 29. aprila odluku o odabiru najpovoljnijih ponuda i davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta "Pučenik“ na deset godina, a kao najpovoljniji ponuđač bila je upravo firma "Arifagić-Investment“.

"Količine zemljišta su te koje određuju broj grla što direktno utječe na broj radnih mjesta. U svom biznis planu sam između ostalog naveo da ćemo za pet godina stvoriti 200 radnih mjesta. Siguran sam da ćemo mi to ispuniti, a možda uz pomoć administracije i nadam se boljeg političkog ambijenta kada je u pitanju investiranje taj broj i prevazići. Mislim da ćemo biti u stanju da do zimskog perioda osposobimo najmanje dvije štale, stavimo ih pod krov, tako da bi dio proizvodnje bio pokrenut već u ovoj godini“, kazao je Jusuf Arifagić, vlasnik kompanije "Arifagić-Investment“.

Ukupna površina koja je data u zakup je 260 ha. Dio koji je dat na period od 10 godina je u vlasništvu države i cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 7.565,93 KM, a dio poljoprivrednog zemljišta koje je napušteno ili čiji se vlasnik ne može utvrditi dat je na 5 godina sa cijenom zakupa od 17.808,10 KM, također na godišnjem nivou. Inače, 70 posto od zakupa ide u budžet Općine, a 30 posto u budžet USK, saopćeno je iz kabineta načelnika općine Bosanska Krupa.

[krater]

Sa tuzlanskog aerodroma 1. juna polijeće prvi avion s mesom za Tursku: Velika prilika za razvoj privrede



Prvi avion sa namirnicama animalnog porijekla sa Međunarodnog aerodroma Tuzla za Tursku bi trebao poletjeti 1. juna ove godine, čime će zvanično biti uspostavljen kargo saobraćaj sa ovog aerodroma.
Interesovanje za izvoz namirnica životinjskog porijekla iz Tuzlanskog kantona već postoji, a ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić za Klix.ba kaže da će uspostava kargo saobraćaja biti od velikog značaja za privredu ovog kraja, ali i države u cijelosti.

Naime, uvođenjem kargo saobraćaja, pored širenja tržišta, doći će i do vremenski brže realizacije transporta mesa. Time će se značajno smanjiti troškovi, a povećati dobit privrednika prije svega sa područja najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH.

Inače, Republika Turska i BiH prije dvije godine potpisale su sporazum o bescarinskom izvozu mesa. Međutim, malverzacije u koje su bile umiješane određene bh. kompanije angažirane na izvozu mesa, odnosno zloupotrebu u vezi s bescarinskim izvozom mesa u Tursku, ozbiljno su proteklih mjeseci uzdrmale stabilnost ovog sporazuma.

Kao što je već i poznato, pojedine bh. kompanije meso su uvozile iz drugih zemalja, a potom ga izvozile u Tursku kao domaći proizvod.

Koliko je ozbiljan problem govori i činjenica da su se u cijeli slučaj uključili i Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

"Nama je pružena šansa da prema Turskoj izvozimo meso bescarinskim putem i više ne smijemo dozvoliti da promašimo u nečemu. U sporazumu koji je jedan vid podrške Turske prema našoj zemlji jasno je definisano da se mogu izvoziti samo domaći bh. proizvodi",naglašava ministar Gluhić.

Vođeni posljedicama koje je izvao problem od prije nekoliko mjeseci, ministar Gluhić upozorava da će svi nadležni organi uvesti rigorozne mjere kontrole.

"Ovu šansu koju nam je pružila Republika Turska niti u jednom trenutku više ne smijemo dovesti u pitanje, s obzirom da smo na prvom testu gotovo pa pali. Svi organi koji će pratiti rad, počevši od Vijeća ministara BiH, preko resornih

ministarstava, pa do veterinarskih i inspekcijskih organa, bit će ne 100, nego 110 posto uključeni u ovaj proces", potcrtava Gluhić.

Međunarodni aerodrom Tuzla osigurao je i posebnu platformu putem koje će se vršiti kargo operacije.

Teretni saobraćaj razdvojen je od putničkog, a ministar Gluhić ističe da će u narednim danima menadžment aerodroma stvoriti sve tehničke preduslove kako bi avion 1. juna uspješno mogao poletjeti prema Turskoj.

"Vlada TK na čelu sa premijerom Begom Gutićem u proteklom periodu uložila je velike napore kako bi aerodrom dobio ono što sada ima. U ovom trenutku imamo povećanje putničkog saobraćaja, a nakon što ga popunimo prevozom namirnica animalnog porijekla, dobit ćemo aerodrom koji će biti tijesan te ćemo u narednom periodu morati razmišljati o proširenju i njegovoj modernizaciji, što će zasigurno naići na veliku podršku Kantonalne vlade", zaključuje Gluhić.

Izvoz mesa iz naše zemlje u Tursku je 2015. u odnosu na godinu ranije povećan za više od 15 puta, i to sa 5,6 na 86,5 miliona KM.

Prošle godine posebno uspješan je bio kargo prevoz sa aerodroma u Sarajevu i Banjoj Luci, a sa kojh su u Tursku otpremljene hiljade tona mesa.

[krater]

Prevent grupacija pokreće proizvodnju u ilijaškoj Željezari
Izvor: Oslobođenje, 13.5.2016 10:30:06



Probna proizvodnja sivog liva iz livnice Željezare Ilijaš krenut će krajem mjeseca. Početak proizvodnje predstavlja vraćanje sjaja ovom nekadašnjem gigantu metalskog sektora Bosne i Hercegovine, i to sve zahvaljujući Prevent grupaciji.

Naime, u okviru strategije razvoja metala Prevent grupacija je tragala za pogodnom lokacijom, sa fokusom na kapacitete livanja, te su, kako nam je kazao Ćazim Hamzić, član uprave Preventa, još 2012. godine pokušali preuzeti Željezaru Ilijaš putem raspisivanja tendera.

"Nažalost, u tom momentu to nije išlo, ali bili smo strpljivi i evo nakon tri godine preuzeli smo Željezaru Ilijaš. Prvi korak u preuzimanju učinjen je u decembru 2014. U aprilu 2015. smo preuzeli takoreći većinski paket, a kompletan proces preuzimanja lokacije završen je u augustu. Završetak pripreme na projektu bio je polovinom septembra i od tada do danas radimo na izgradnji i osposobljavanju livnice. U proteklih sedam mjeseci, što je rekordan rok, urađeno je mnogo toga, sama livnica zauzima površinu 13.800 kvadrata, u njoj je sve novo, a instalirali smo i najsavremenije mašine", kazao nam je Hamzić tokom obilaska proizvodnog pogona.

Trenutno je, kako ističe Hamzić, u toku faza testiranja tzv. cold test (hladni test) svih postrojenja.

"Naša je želja da do kraja maja završimo kompletan test livnice, što podrazumijeva i tzv. topli test i inicijalno livanje i nova livnica, slobodno možemo reći, ulazi među najbolje livnice u jugoistočnoj Evropi i može, po svojim karakteristikama, da parira najboljim svjetskim livnicama", kazao je Hamzić.

Prevent grupacija je u Željezaru Ilijaš uložila oko 20 miliona eura, samo u novu livnicu uloženo je 15 miliona eura, a Prevent u budućnosti u planu ima proširenje i duplanje kapaciteta Željezare.”Livnica je kapaciteta 20 hiljada tona, što znači supstituciju uvoza tih 20 hiljada tona za naše potrebe, pri čemu to nije dovoljno za naše potrebe, odnosno za naš pogon u Jelahu, jer mi gore kupujemo, uvozimo radi obrade više od 35.000 tona godišnje”, istakao je Hamzić, dodajući da će put vraćanja Željezare na staze stare slave biti prilično dug, ali Prevent grupacija vjeruje da će pogon uskoro raditi u punom kapacitetu.

Livnica je, kako kaže Hamzić, predviđena za 120 uposlenika. U ovom momentu ima 90 starih uposlenika Željezare koji već rade u starom pogonu, koji je bio skoro stao sa proizvodnjom tokom prošle godine.

"Testovi sa kojima ćemo krenuti krajem maja podrazumijevat će prvo rad u jednoj smjeni, kako bismo mogli da obučimo što više ljudi za rad i kako bismo najesen krenuli intenzivnije sa proizvodnjom. Ukoliko sve bude teklo prema planu, nadamo se da bismo polovinom iduće godine mogli da krenemo da radimo u više smjena. Riječ je o resursu koji zahtijeva pažljivo uvođenje u proizvodnju i pažljivo rukovanje, ali i jedan visok intenzitet obuke radnika", kazao je Hamzić.

Željezara Ilijaš će, prije svega, raditi da osigura potrebe Preventa, ali, kako je Hamzić kazao, oni već imaju ugovore za prodaju i izvoz. S druge strane, pokretanje proizvodnje od velike je koristi i za samu lokalnu zajednicu, koja se ogleda, prije svega, u kreiranju novih radnih mjesta.

Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini je članica globalne kompanije koja upošljava više od 13.000 radnika na 30 lokacija u svijetu. Prevent u Bosni i Hercegovini osnovan je 1999. godine i danas je među vodećim izvoznicima. Kada se pojavio na tržištu Bosne i Hercegovine, Prevent je upošljavao 50 radnika, ali već od sljedeće godine u kontinuitetu proširuje svoje proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta i pojačava izvoz širokog proizvodnog asortimana na svjetska tržišta.

Danas Prevent djeluje na 15 lokacija u BiH i zapošljava 6.000 uposlenika. Preventove presvlake nalaze se u 15 posto automobila u Evropi. Osim automobilske industrije, Prevent je sve više prisutan u segmentima metala, modne konfekcije, namještaja, zaštitne opreme i nautike.

[Država]

Izvoz drvne industrije i šumarstva premašio milijardu KM

Drvna industrijiai šumarstvo u BiH u 2015. godini i u prva tri mjeseca 2016. bilježe povećanje proizvodnje, rečeno je na Skupštini Asocijacije drvne industrije i šumarstva VTK BiH u petak.



Izvoz je u 2015. godini iznosio 1.059.888.373 KM, što je za 5,7% više nego 2014.godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio je 62,6% , a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 36,2%, što je povoljnije nego prošle godine.

U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 15,4%, što je znatno manje nego 2014. Izvoz rezane građe činio je 30,3% ukupnog izvoza,što je nešto više nego 2014.godine. U 2015. godini izvoz ploča i furnira činio je 5%, a parketa 3,8%, dok je izvoz građevinske stolarije činio 5,4% ukupnog izvoza, što je približno kao i u 2014. godini.

Izvoz namještaja imao je udio od 36,2% ukupnog izvoza, što je za 9,4% više nego 2014. godine posmatrano u apsolutnom iznosu. U njegovoj strukturi najviše se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe, drveni kuhinjski namještaj.
U 2015. godini izvoz montažne drvene gradnje je iznosio 12.815.582 KM, što je 13,4% više nego 2014. godine.
Uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2015. je iznosio 294.550.235 KM ili 4,2% više nego 2014.godine, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 359,8%, što je približno kao u 2014.

Izvoz drvne industrije i šumarstva je za prva tri mjeseca 2016. iznosio 264.648.747 KM ili 19,5% više nego u istom periodu 2015. godine. Učešće izvoza namještaja u ukupnom izvozu je bilo 41,1%, a pokrivenost ukupnog uvoza izvozom je iznosila 397%.

Na sastanku je vođena i šira rasprava oko realizacije zaključaka sa Okruglog stola koji je Asocijacija organizirala u junu 2015. Obzirom da je drvna industrija grana privrede koja ostvaruje značajan suficit i izvoz, da je sve više orjentirana na izvoz proizvoda viših faza finalizacije,osnovne aktivnosti na kojima Asocijacija treba da se angažuje su:

– Insistiranje kod Vijeća ministara BiH da drvna industrija bude jedna od vodećih strateških grana privrede BiH i da po tom osnovu dobije adekvatne poticaje, posebno za stimulisanje izvoza i zapošljavanje radne snage;
– Da se Nacrt izvozne strategije drvne industrije,urađen prije 3 godine,koriguje u skladu sa nastalim promjenama i usvoji od strane Vijeća ministara BiH;
– Da se kod Vlade Federacije BiH insistira na što hitnijem donošenju Zakona o šumama Federacije BiH i ostalih pravnih akata;
– Da Vlada Federacije BiH razmotri i što prije usvoji kriterije za raspodjelu sirovine koji su uglavnom usaglašeni sa kriterijumima iz RS-a.

Na Skupštini je vođena rasprava oko korekcije Zakona o PDV-u i osnovna je primjedba da se PDV ne plaća do 10. u mjesecu, već na kraju mjeseca.

[Država]

NY Times: Sarajevo među 7 gradova u kojima ste kao kod kuće



Ugledni magazin New York Times objavio je priču o sedam lokacija u Evropi koje se mogu nazvati domom. Među tim destinacijama svrstan je i glavni grad Bosne i Hercegovine.

Sarajevo, koje je nazvano "gradom koji se ne zaboravlja", autor teksta Alex Crevar opisuje kao mjesto koje je spletom tradicije "zaglavljeno" u dolini u sudaru carstva i kulture.

"Sa prozora u stanu i uredu vidim glavnu džamiju, izgrađenu u 16. vijeku i Baščaršiju, stari Osmanski bazar. Drugi prozor gleda na rijeku Miljacku i Latinsku ćupriju, a u daljini zeleni toranj Franjevačkog samostana i planine pokrivene snijegom", uvodi Crevar čitaoce u priču u Sarajevu.

On grad opisuje kao kombinaciju grada sa suptilnošću ispod radara i historijske složenosti.

"Ovdje se moderno bori protiv stare svjetske tradicije. Tokom prošlog stoljeća, krhka ravnoteža je iznova testirana."

Ispod njegovog stana ubijen je Franz Ferdinand 28. juna 1914. godine čime je izazvan Prvi svjetski rat, a '90. godina tokom rata, koji je uništio Jugoslaviju, grad je bio pod opsadom četiri godine.

Crevar svjedoči današnjem Sarajevu, njegovim promjenama i nadahnuću zbog raznolikosti i podsjetnika na burnu prošlost.

U tekstu koji možete pročitati OVDJE, autor je opisao ljepote Sarajeva iz ličnog ugla, kao i mjesta koja za njega predstavljaju nešto posebno zbog čega je Sarajevo destinacija gdje se svako može osjećati kao u svom domu.

Pored Sarajeva na listi se nalaze Lunigiana u Italiji, Paris, Istanbul, Madrid, London i Copenhagen.

[Država]

U novogradskom naselju Briješće svečano otvoreno sportsko igralište


U Ulici Izeta Karšića u novogradskom naselju Briješće, uz prisustvo brojnih građana i gostiju, jučer je svečano otvarano prvo sportsko igralište, na čiju su izgradnju stanovnici ovog dijela naselja dugo čekali. Otvaranje igrališta upriličeno je u povodu obilježavanja Dana Mjesne zajednice "Briješće".

Riječ je o ograđenom sportskom igralištu dimenzija 40 puta 23 metra sa tribinama, u čiju je izgradnju Općina Novi Grad Sarajevo uložila blizu 150.000 konvertibilnih maraka.

Igralište koje je građeno kroz dvije budžetske godine, moći će se koristiti za košarku, mali nogomet i rukomet. Njegovom izgradnjom stanovnici ovog dijela Novog Grada, dobili su prostor na kojem će djeca i omladina moći provoditi svoje slobodno vrijeme.

Svečanim presijecanjem vrpce ovaj sportski teren otvorili su načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Novi Grad Edina Gabela i mještanin ovog naselja Benjamin Efendić.

Benjamin je povrijedio nogu na igralištu i prije nego je otvoreno, te je sa današnjeg skupa upućen poziv budućim korisnicima igrališta da zajedno čuvaju i sebe i igralište.

Kako je kazao načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić naselje Briješće postoji više od 30 godina i u ovom dijelu naselja nije postojalo niti jedno igralište.

“Imali smo samo igralište kod škole “Behaudin Selmanović”, gdje je u proteklom periodu izgrađena i sportska dvorana. Ovo je prilika da djeci ovog naselja pružimo mogućnost da imaju svoje igralište. Naselje je gusto naseljeno i ima puno djece, kojoj je nedostajao prostor za igranje lopte. U ovom dijelu naselja prije nešto više od dvije godine izgradili smo kombi-okretaljku i to je bio jedini slobodan prostor gdje su mogli da igraju lopte”, istakao je načelniik Efendić.

Kako bi najmlađim stanovnicima ovog naselja osigurala prostor za igru Općina je otkupila zemljište od privatnih vlasnika, isprojektovala i izgradila igralište i predala ga mladim generacijama na korištenje.

Ova lokalna zajednica kontinuirano radi na izgradnji i rekonstrukciji sportskih i igrališta za djecu. Pored ovog, u proteklom periodu sportska igrališta su izgrađena i u naseljima Boljakov Potok i Zabrđe, a u toku je izgradnja još jednog igrališta u Švrakinom Selu.

Također, u šest novogradskih naselja u 2014. godini je izgrađeno šest dječijih igrališta, a planirana je izgradnja još nekoliko dječijih igrališta koja će se graditi na Dobrinji, Alipašinom Polju, Naselju heroja Sokolje i drugim novogradskim naseljima.

[Država]

POSLOVANJE BOSNALIJEKA NIKAD BOLJE: Dobit u prvom kvartalu narasla na 2,37 mil. KM

Sarajevski Bosnalijek je u prvom kvartalu 2016. godine ostvario neto dobit od 2,37 mil. KM, nakon što je u istom periodu prošle godine poslovao sa dobiti od 811 hiljada KM, izvještava Indikator.ba na osnovu finansijskog izvještaja kompanije objavljenog na Sarajevskoj berzi.



Bosnalijek je u prva tri mjeseca ove godine ostvario poslovne prihode od 23,2 mil. KM nakon 22,5 mil. KM ostvarenih u istom periodu 2015. godine.

Poslovni rashodi bili su 21,3 mil. KM u odnosu na 21,0 mil. KM u prvom kvartalu prethodne godine.

Dobit od poslovnih aktivnosti popela se 1,8 mil. KM, u u odnosu na 1,49 mil. KM godinu ranije.

Gubitak od finansijskih aktivnosti iznosio je 238 hiljada KM i više nego dvostruko je manji nego u istom periodu 2015. godine (526 hiljada KM).

Bosnalijek je ostvario dobit po osnovu ostalih prihoda i rashoda od 693 hiljade KM, nakon gubitka po ovom osnovu od 65 hiljada KM u istom periodu lani.

Bosnalijek je u odnosu na prvi kvartal 2015. povećao broj radnika za 28 na ukupno 682 zaposlenika.

Podsjećamo, farmaceutska kompanija Bosnalijek poslovala je u 2015. godini s neto dobiti od 11,15 miliona KM, što je za 10,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu kada je ta dobit iznosila 10,10 miliona maraka.

Poslovni prihodi Bosnalijeka lani su iznosili ukupno 126,91 miliona KM i viši su za šest posto u odnosu na 119,76 miliona KM iz prethodne godine. Istovremeno, porasli su i poslovni rashodi za oko jedan posto, na 108,16 miliona KM u odnosu na blizu 107,15 miliona KM iz 2014. godine.

Poslovna aktiva Bosnalijeka je na kraju 2015. godine iznosila 211,90 miliona KM ili za 2,2 posto više u odnosu na 207,28 miliona KM iz prethodne godine, podaci su iz finansijskog izvještaja ove farmaceutske kompanije.

Ukupan kapital Bosnalijeka na kraju decembra 2015. iznosio je 145,94 miliona KM, što je za 6,4 posto više u odnosu na oko 137,12 miliona KM iz prethodne godine, podaci su iz finansijskog izvještaja ove farmaceutske kompanije.