Ekonomija Republike Hrvatske vs ekonomija BiH

[Gray]

Norveška formalno nije u EU, ali praktično jeste:

Norwegian officials have stated that their country is practically part of the EU by comparing themselves to the UK, reports the BBC.

Whether officials intended to complain about their country being too closely associated with the EU, or whether they intended to make a jibe at the fraying relationship between the body and the UK remains a mystery.

However, a report commissioned by the Norwegian government details that in 20 years of membership to the European Economic Area, Norway has grown closer to the EU.

In fact, the news agency reports that the country adopts almost 75 percent of all EU legislation, something that has caused a few quibbles since it implies that policies could be adopted without the public being consulted. However, the report did note that the economic implications of being closely tied with the EU were generally positive.

Read more: http://articles.businessinsider.com/196 ... z1uUGZ2WKs

[Dabba]

Norveška formalno nije u EU, ali praktično jeste:
Norwegian officials have stated that their country is practically part of the EU by comparing themselves to the UK, reports the BBC.

To je neosporno. S tim da je "igranka" u tome što formalno-pravno nije. A to je ta "tanka linija", radi koje su nafta i ribarstvo i dalje u full smislu značenja u norveškim rukama, a ne "pod ingerencijom" EU-a. A te dvije grane su osnovica Norveške jake privrede.

[Dabba]

EU će BiH kad-tad "ugurati" u EU, pa makar "i na silu". Realno, to je u perspektivi u nekakvom periodu 15-20 godina. Tih 15-20 godina je jedna šansa za BiH jer postoji nešto s čime bi BiH mogla napraviti pravi posao a države EU to ne smiju. Stvaranjem slobodnih carinskih zona. Ne privatnih carinskih zona (tj. skladišta), nego slobodnih carinskih zona. I u okviru njih praviti joint venture deal-ove sa zainteresiranim ulagačima. Ne mora u jednoj zoni biti samo jedan proizvodjač, kao što je bio slučaj sa tvornicom Suzukija u Madjarskoj, (u Esztergonu na samom sjeveru), koja je sama komplet bila u slobodnoj carinskoj zoni na površini ca. 350.000 m2. Takodjer, ne moraju da budu nekakvi veliki igrači/ulagači, pa da se opet fantazira o "kamionima/avionima". Bitno je da "nešto mrda".

U čitavoj BiH su dovoljne 3, jedna na sjeveru (Bosanski Brod ili Banjaluka), radi male udaljenosti od HR granice, jedna na jugu (Mostar, ili još južnije) radi blizine luke Ploče, a jednu u Sarajevu. Komplet kompleks bivšeg UTL-a, TAS-a & PRETIS-a mi se čini baš kao pravo mjesto za to. Tamo je, čini mi se površina preko 1.000.000 m2.

Pravna definicija Slobodne carinske zone.
http://www.megatrend-info.com/forum/ind ... tach=25665
U Novom Sadu
http://szns.co.rs/
U Varaždinu / kad Hr udje u EU "ključ u bravu", gašenje (tj. "gušenje")
http://www.varazdin.hr/gospodarstvo/slobodna_zona.html

[Gray]

Norveška formalno nije u EU, ali praktično jeste:
Norwegian officials have stated that their country is practically part of the EU by comparing themselves to the UK, reports the BBC.

To je neosporno. S tim da je "igranka" u tome što formalno-pravno nije. A to je ta "tanka linija", radi koje su nafta i ribarstvo i dalje u full smislu značenja u norveškim rukama, a ne "pod ingerencijom" EU-a. A te dvije grane su osnovica Norveške jake privrede.

Ali nisu potpuno vani ni formalno-pravno, dio su EEA što je pravni sporazum sa Uniojm. Ne znam kakav je status ribarenja sada, ali u EU bi bilo dio common fisheries policy gdje se lovi prema kvotama, ali nafta ne bi, ostala bi potpuno u kontroli kao i do sada.


Ti ideš sa pretpostavkom da je sve što je u nadležnosti Unije automatski loše, a nije, postoje razlozi za sve što se radi na nivou Unije, uglavnom ispravno, nekada i ne, kao i u svakom procesu odlučivanja.

[Haettenschweiler]

Joj ljudi što smarate sa tim pro i kontra EU postovima. Tema je ekonomija Hrvatske vs ekonomija BiH.
EU nije garant niti uspjeha niti sigurne propasti neke ekonomije. Uspjeh ekonomije ne zavisi samo od članstva u EU, čak bih rekao da najmanje od toga zavisi, tako imamo recimo Poljsku koja je samo par godina u EU a odlično se razvija a pored nje imamo i Grčku koja je član par decenija a pliva u govnima.

[Dabba]

Ti ideš sa pretpostavkom da je sve što je u nadležnosti Unije automatski loše, a nije, postoje razlozi za sve što se radi na nivou Unije, uglavnom ispravno, nekada i ne, kao i u svakom procesu odlučivanja.

Ne znam da li si ti mene uopšte upratio. Nikakve pretpostavke. Life, real life u Madjarskoj. Napisah da sam preŽIVIO (čitaj živio u Madjarskoj) komplet tranziciju Madjarske (10 godina) do (znači prije) ulaska 01.05.2004., i još 5 godina Madjarske u EU. Znači ukupno 15 godina u državi koja je iz tranzicije ušla u EU. Nogometnim žargonom rečeno: 1. "poluvrijeme" (izvan EU) i 2. "poluvrijeme" (unutar EU).
Takodjer rekoh da svakako ima pozitivnih stvari u EU (i čitavoj toj koncepciji), ali vjerovao ti ili ne, mnogo više ograničenja i defacto sputavanja čovjeka u svakodnevnici, nego što je prije bilo. I još jedna ne toliko nebitna stvar. Po mnogo tema se brutalno kompliciraju jednostavne stvari, da se mnogi pitaju koja je poenta u svemu tome. Da bi ti bilo jasnije o čemu pričam, detaljnije pogledaj ovo što sam već stavio u jednom od prethodnih postova.
ISPIT O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI ZA ZANIMANJE PRIPREMATELJ BUREKA I PIZZA
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz ... 4_829.html

To gledaj kroz prizmu prilagodjavanja europskim propisima. Buregdžija ili pizza majstor može komotno biti predsjednik vlade kad sve to položi.
Evo par bisera iz tog dokumenta koji su "izuzetno" bitni za pravljenje pite, pizze (a ako to ne položiš ne možeš ih praviti, pa da si ne znam kakav majstor za iste)
1. uloga zemljišnih knjiga u pravnom prometu, zemljišne knjige – javne isprave, od čega se sastoje zemljišne knjige, što je zbirka isprava
2. pojam carina, uvozne i izvozne carine, carinski postupak, carinski nadzor
Je li to normalno i ima li logike? Da hebe rak raka, nije. Mali milion ovakvih budalaština sam se "nagledao" u praktičnom životu u Madjarskoj, u raznim segmentima.

[Gray]

Ti ideš sa pretpostavkom da je sve što je u nadležnosti Unije automatski loše, a nije, postoje razlozi za sve što se radi na nivou Unije, uglavnom ispravno, nekada i ne, kao i u svakom procesu odlučivanja.

Ne znam da li si ti mene uopšte upratio. Nikakve pretpostavke. Life, real life u Madjarskoj. Napisah da sam preŽIVIO (čitaj živio u Madjarskoj) komplet tranziciju Madjarske (10 godina) do (znači prije) ulaska 01.05.2004., i još 5 godina Madjarske u EU. Znači ukupno 15 godina u državi koja je iz tranzicije ušla u EU. Nogometnim žargonom rečeno: 1. "poluvrijeme" (izvan EU) i 2. "poluvrijeme" (unutar EU).
Takodjer rekoh da svakako ima pozitivnih stvari u EU (i čitavoj toj koncepciji), ali vjerovao ti ili ne, mnogo više ograničenja i defacto sputavanja čovjeka u svakodnevnici, nego što je prije bilo. I još jedna ne toliko nebitna stvar. Po mnogo tema se brutalno kompliciraju jednostavne stvari, da se mnogi pitaju koja je poenta u svemu tome. Da bi ti bilo jasnije o čemu pričam, detaljnije pogledaj ovo što sam već stavio u jednom od prethodnih postova.
ISPIT O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI ZA ZANIMANJE PRIPREMATELJ BUREKA I PIZZA
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz ... 4_829.html

To gledaj kroz prizmu prilagodjavanja europskim propisima. Buregdžija ili pizza majstor može komotno biti predsjednik vlade kad sve to položi.
Evo par bisera iz tog dokumenta koji su "izuzetno" bitni za pravljenje pite, pizze (a ako to ne položiš ne možeš praviti niti pitu, niti pizzu, pa da si ne znam kakav majstor za pite i pzze)
1. uloga zemljišnih knjiga u pravnom prometu, zemljišne knjige – javne isprave, od čega se sastoje zemljišne knjige, što je zbirka isprava
2. pojam carina, uvozne i izvozne carine, carinski postupak, carinski nadzor
Je li to normalno i ima li logike? Da hebe rak raka, nije. Mali milion ovakvih budalaština sam se "nagledao" u praktičnom životu u Madjarskoj, u raznim segmentima.

Upratio sam ja tebe, ali ti govoriš o posljedicama ali povezuješ uzroke automatski sa EU a za to vrijeme se toliko stvari u svijetu izdešavalo da ta uzročno-posljedična veza uopšte nije izgledna. Dakle, ne sumnjam da je opao standard, kvalitet života ili šta već u Mađarskoj, možda i nakon što je ušla u EU, ali to opet ne dokazuje da je to ZBOG EU.


Dalje, čak je puno više stvari pojednostavljeno nego što je zakomplikovano, posebno u svemu što ima prekogranični karakter, sav promet roba, usluga, osoba, kapitala.

Dalje, taj ispit što si spominjao, slažem se da je prekomlikovan (barem na papiru, ne znam kakav je u praksi), ali opet te pitam, po čemu vidiš da je to ikakav zahtjev EU? Nego je sve na rekla-kazala jer je EU lagana meta jer ljudi NE ZNAJU i NE RAZUMIJU kako stvari funkcionišu sa EU, pa bilo šta da se nekome ne sviđa se krivi na EU. A EU nema baš toliku nadležnost da kontroliše sve, u tom slučaju ti ni ne bi trebale nacionalne vlade.

Evo, sada gledam tri oglasa za picmajstore u EU i nigdje se nikakvi ispiti ne spominju. Ni kada proguglaš taj dokument se nigdje ne spominje da je to ikakav zahtjev EU, jer nije (niti u EU znaju uopšte šta je burek). To je hrvatski propis koji su donijeli hrvati.


Iako neki mediji ovih dana 'duhovito' pišu kako se ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u prvih 100 dana 'bacio na ozbiljan posao', potpisujući i program ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje priprematelja bureka i pizza, u Hrvatskoj obrtničkoj komori kažu da to nije nikakva izmišljotina novoga ministra
Dapače, prema Zakonu o obrtu, resorni ministar svake godine potpisuje programe ispita za stručno osposobljavanje za 25 'jednostavnijih' zanimanja, među kojima su, uz priprematelja bureka i pizza, i armirač, pečenjar, brusač alata, cvjećar, priprematelj jednostavnih jela i slastica, poslužitelj jela i pića, čak i skupljač gljiva, što građanima daje mogućnost nastavka školovanja i veće šanse za posao, a nakon polaganja majstorskog ispita i otvaranje vlastita biznisa, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.


http://www.tportal.hr/biznis/gospodarst ... otina.html

http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/ispit ... obljenosti


Uostalom, ako pročitaš na dnu ovog programa, član X, pročitaćeš:

X.

Danom stupanja na snagu ovoga Programa u Programu ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine« 101/05) prestaje važiti točka VI. 21. Priprematelj bureka i pizza.


Što znači da je ovakav ili sličan program postojao i prije i to od 2005.


Uostalom, koliko sam razumio nabrzinu o ovome, radi se o nekom certifikatu da bi ti bilo lakše da se zaposliš.


Ali najlakše je udariti po EU.

[detroit-mercy]

Ti ideš sa pretpostavkom da je sve što je u nadležnosti Unije automatski loše, a nije, postoje razlozi za sve što se radi na nivou Unije, uglavnom ispravno, nekada i ne, kao i u svakom procesu odlučivanja.

Ne znam da li si ti mene uopšte upratio. Nikakve pretpostavke. Life, real life u Madjarskoj. Napisah da sam preŽIVIO (čitaj živio u Madjarskoj) komplet tranziciju Madjarske (10 godina) do (znači prije) ulaska 01.05.2004., i još 5 godina Madjarske u EU. Znači ukupno 15 godina u državi koja je iz tranzicije ušla u EU. Nogometnim žargonom rečeno: 1. "poluvrijeme" (izvan EU) i 2. "poluvrijeme" (unutar EU).
Takodjer rekoh da svakako ima pozitivnih stvari u EU (i čitavoj toj koncepciji), ali vjerovao ti ili ne, mnogo više ograničenja i defacto sputavanja čovjeka u svakodnevnici, nego što je prije bilo. I još jedna ne toliko nebitna stvar. Po mnogo tema se brutalno kompliciraju jednostavne stvari, da se mnogi pitaju koja je poenta u svemu tome. Da bi ti bilo jasnije o čemu pričam, detaljnije pogledaj ovo što sam već stavio u jednom od prethodnih postova.
ISPIT O STRUČNOJ OSPOSOBLJENOSTI ZA ZANIMANJE PRIPREMATELJ BUREKA I PIZZA
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluz ... 4_829.html

To gledaj kroz prizmu prilagodjavanja europskim propisima. Buregdžija ili pizza majstor može komotno biti predsjednik vlade kad sve to položi.
Evo par bisera iz tog dokumenta koji su "izuzetno" bitni za pravljenje pite, pizze (a ako to ne položiš ne možeš praviti niti pitu, niti pizzu, pa da si ne znam kakav majstor za pite i pzze)
1. uloga zemljišnih knjiga u pravnom prometu, zemljišne knjige – javne isprave, od čega se sastoje zemljišne knjige, što je zbirka isprava
2. pojam carina, uvozne i izvozne carine, carinski postupak, carinski nadzor
Je li to normalno i ima li logike? Da hebe rak raka, nije. Mali milion ovakvih budalaština sam se "nagledao" u praktičnom životu u Madjarskoj, u raznim segmentima.

Upratio sam ja tebe, ali ti govoriš o posljedicama ali povezuješ uzroke automatski sa EU a za to vrijeme se toliko stvari u svijetu izdešavalo da ta uzročno-posljedična veza uopšte nije izgledna. Dakle, ne sumnjam da je opao standard, kvalitet života ili šta već u Mađarskoj, možda i nakon što je ušla u EU, ali to opet ne dokazuje da je to ZBOG EU.


Dalje, čak je puno više stvari pojednostavljeno nego što je zakomplikovano, posebno u svemu što ima prekogranični karakter, sav promet roba, usluga, osoba, kapitala.

Dalje, taj ispit što si spominjao, slažem se da je prekomlikovan (barem na papiru, ne znam kakav je u praksi), ali opet te pitam, po čemu vidiš da je to ikakav zahtjev EU? Nego je sve na rekla-kazala jer je EU lagana meta jer ljudi NE ZNAJU i NE RAZUMIJU kako stvari funkcionišu sa EU, pa bilo šta da se nekome ne sviđa se krivi na EU. A EU nema baš toliku nadležnost da kontroliše sve, u tom slučaju ti ni ne bi trebale nacionalne vlade.

Evo, sada gledam tri oglasa za picmajstore u EU i nigdje se nikakvi ispiti ne spominju. Ni kada proguglaš taj dokument se nigdje ne spominje da je to ikakav zahtjev EU, jer nije (niti u EU znaju uopšte šta je burek). To je hrvatski propis koji su donijeli hrvati.


Iako neki mediji ovih dana 'duhovito' pišu kako se ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u prvih 100 dana 'bacio na ozbiljan posao', potpisujući i program ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje priprematelja bureka i pizza, u Hrvatskoj obrtničkoj komori kažu da to nije nikakva izmišljotina novoga ministra
Dapače, prema Zakonu o obrtu, resorni ministar svake godine potpisuje programe ispita za stručno osposobljavanje za 25 'jednostavnijih' zanimanja, među kojima su, uz priprematelja bureka i pizza, i armirač, pečenjar, brusač alata, cvjećar, priprematelj jednostavnih jela i slastica, poslužitelj jela i pića, čak i skupljač gljiva, što građanima daje mogućnost nastavka školovanja i veće šanse za posao, a nakon polaganja majstorskog ispita i otvaranje vlastita biznisa, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.


http://www.tportal.hr/biznis/gospodarst ... otina.html

http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/ispit ... obljenosti


Uostalom, ako pročitaš na dnu ovog programa, član X, pročitaćeš:

X.

Danom stupanja na snagu ovoga Programa u Programu ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine« 101/05) prestaje važiti točka VI. 21. Priprematelj bureka i pizza.


Što znači da je ovakav ili sličan program postojao i prije i to od 2005.


Uostalom, koliko sam razumio nabrzinu o ovome, radi se o nekom certifikatu da bi ti bilo lakše da se zaposliš.


Ali najlakše je udariti po EU.

Ja pravio pice u Njemackoj nikada me niko nije pitao za diplomu.
Mislim da se neke stvari previse karikiraju ali ode se daleko od teme.

[Dabba]

Smatrajući sebe po defaultu inferiornim i manje vrijednim, veliki broj građana BiH susjednu Lijepu njihovu Hrvatsku smatra dijelom velike i bogate Evrope.

Bez realne osnove. U Europi, sa svakog ozbiljnog aspekta Hrvatska je beznačajna i inferiorna. Na isti način kao što je recimo u trkama formule 1 ekipa HRT beznačajna. Postoje, učestvuju, voze krugove u trkama, ali nigdje ih nema. A u toj F1 komparaciji, Red Bull, Mclaren, Ferrari su ekvivalenti Holandije, Njemačke, Francuske i slično.
Evo, napokon su i ljudima u Hrvatskoj rekli istinu. Inferiorna je i u odnosu na države u EU koje su na "kojem spratu niže":
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-danas-r ... -/1027153/
Znači, džabe što će Hrvatska uskoro da "vozi" u Europi, kad je ipak sve "u banani"...
Svi ljudi u BiH, jednostavno treba da izgase setup razmišljanja (mi manje vrijedni).
I da se komplet država mani "ćorava posla" oko teme bogate Europe (i EU-a).

Za tu iliziju služe ušminkani granični policajci, ušminkani granični prijelazi, ušminkane saobraćajnice, ušminkani Zagreb i ušminkani hrvatski šareni televizijski kanali koje gledamo kao telad.

ILUZIJA.. Prava definicija! I dodao bih, HR ušminkana uglavnom na zaduživanje. Onako, po euROPSKI... Kad smo već kod ILUZIJE, evo svježih momenata:
http://www.poslovni.hr/vijesti/euro-je- ... 04279.aspx
Kao što vidimo, to nije rekla-kazala nego isplivavaju istine o organizovanim švindlerima, prevarantima, i ILUZIONISTIMA visokog EU ranga

Ispod debelih slojeva te skupe šminke, prava slika je mnogo sumornija. Hrvatski vanjski dug je ogroman i iznosi 47 milijardi eura. Za usporedbu, BiH vanjski dug je usporedbi sa hrvatskim gotovo zanemariv: Tri milijarde eura.

Takve (prezadužene) države koje su ispunjavale (i iscrpljene financijski) uslove za ulazak u EU, su "k'o bombona" da ih se kupi jeftino. U doslovnom smislu riječi. Valjda je to ŠKOLA za BiH, šta i kako ne treba raditi. I da, treba biti sretan radi male zaduženosti.

Takva prezadužena i korumpirana Hrvatska će za koji mjesec ući u EU. Mi nećemo još zadugo, nismo dovoljno dobri za staru damu Evropu. Ali mi bar možemo biti sretni jer smo gotovo nezaduženi u odnosu na zapadne susjede.
Ipak, treba znati da je rat u cjelini, Hrvatsku samo okrznuo, bez mnogo ljudskih žrtava, bez značajno oštećene infrastrukture, Hrvatska nema 14 parlamenata i tri predsjednika... a opet jako loše stoji ekonomski
Zašto?

a) Uništeni/smanjeni privredni kapaciteti u ratu, poslije toga hoj-la-la privatizacija,
gubitak YU tržišta koje je u stvari bio generator HR privrede potrošnjom hrvatskih
proizvoda, jer možeš proizvoditi koliko hoćeš, ali ako to nemaš kome prodati,
taraba. To je malo konsolidovano, ali miljama daleko od rezultata prije raspada YU.
b) Hrvatskoj je glavno bilo "pobjeći sa Balkana", nisu htjeli pokušati sami i
ostao je smjer EU. A za to treba puuuno novca (zaduživanje)
b) Mito (nije Bekrija iz one dobre pjesme Mito bekrijooo) & korupcija
c) Preglomazna (i skupa) administracija
d) Vještačko držanje kursa Kune. Ubija proizvodjače/izvoznike, odgovara uvoznicima.
e) itd.itd.

[Dabba]

Ponovo poruka adminu. Iako možda djeluje, da ovakvo pisanje "nema veze" sa temom topika, u suštini ima. U kontekstu usporedjivanja privreda BiH & HR. Perspektiva, šanse i jedne i druge države, dileme, da li je pametnije da BiH krene putem EU kao i HR i ako krene da običan svijet barem zna kakve ih zamke i perverzije čekaju na tom putu. HR privreda se kao "pitt bull terrier" pokušava ubaciti u tekovine EU privrede i na njenim greškama (i zamkama, poteškoćama) se može vidjeti/naučiti šta NE RADITI. U svom pisanju sam ubacio i Madjarsku jer je ona opet svojevremeno mogla biti primjer Hrvatskoj šta, kako, zašto, pošto je sve te procese pregurala 10-tak godina (Toliko skoro u svemu Hrvatska kasni za Madjarskom) ranije. Tako da (će) se sva ta story na neki način reflektira(ti) i na BiH.

Što znači da je ovakav ili sličan program postojao i prije i to od 2005. Uostalom, koliko sam razumio nabrzinu o ovome, radi se o nekom certifikatu da bi ti bilo lakše da se zaposliš.

Nisi me shvatio. Ja nisam napisao ništa protiv tog programa. Nego kakvih bisera ima u njemu. Onaj ko pravi pitu/pizzu, ili otvara obrt (buregdžinica, pizzerija) treba da se u svom osposobljavanju školuje o CARINI, ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA?!? I još dosta budalaština koje su u stvari u domeni drugih zanimanja. Ponovo pogledaj taj dokument sa naglaskom na tačke III i IV, pa onda spektakl tačka V. To su teme za špeditere, knjigovodje, advokate itd.itd. Rekoh jednom prilikom, mnogo toga se ljudima brutalno komplikuje. Dalje, šta to poslije 7 godina odjednom ne valja pa se 16 mjeseci prije ulaska HR u EU mijenja (dopunjava, prilagodjava)?
Čovjek reče ovo:

Ja pravio pice u Njemackoj nikada me niko nije pitao za diplomu.

To su dvostruka (i trostruka) mjerila unutar same EU izmedju starih, novih i najnovijih članica EU. Što su članice mladje više su im postavljeni normativi. Pa bila je i svojevremeno tema da mnoge stare članice ne ispunjavaju dosta uslova koje su postavile kao kriterije kandidatima za EU.

Kad smo u temi pizzerije (EU normativi), konkretan primjer:
http://www.facebook.com/casablanca.kecskemet
Ta pizzerija je od 1991 postojala. Unutra električna peć za pizze. Tamo negdje oko 2000 godine vlasnik zamijeni sa krušnom peći. I posao piči. Negdje u jesen 2003. vlasnik dobije dopis od opštine da radi novih propisa (prilagodjavanje EU propisima) i zagadjenja (smješno) od krušne peći treba da digne dimnjak visine 18 metara do tog i tog datuma (Čini mi se da je bio period 1.5 godina). Da ne dužim, dimnjak nije radjen iz 100 opravdanih i nemogućih razloga, vraćene električne pizza peći.
I kada je (nova-stara) članica već u EU, kod normativa NEMA PREDAHA.
Fornetti pogačice. To je madjarska firma (brand). http://fornetti.hu/mainpage_hu?displayPopup=false
Pogačice su tradicionalna madjarska nacionalna hrana stara 627 godina. OVE GODINE su "štrumfovi" iz Brisela ZADALI KRITERIJE kako se ubuduće mogu (i MORAJU) praviti pogačice. Modifikacija recepture, koliko smiju biti teške, dimenzije... Evo linka gdje se vide dimenzije u brojevima. Još se pregovara oko toga (u prvom plavo obojenom pasosu govore o tome kako bi uglavno trebalo biti po novome).
http://vallalkozoi.negyed.hu/vnegyed/20 ... -iden.html
Takve stvari sutra čekaju Hrvatsku, a ako i BiH krene u EU priču i Bosnu i Hercegovinu.

Rezime: da li je sve danas-sutra to potrebno BiH? I gledati u HR i pitati se možemo li mi tako? Ili se svi skupa (pa i ta Madjarska) zapitati kako ovo (Crnogorci): http://www.aktual.hr/clanak/svijet/3925 ... poslenosti

Upratio sam ja tebe, ali ti govoriš o posljedicama ali povezuješ uzroke automatski sa EU a za to vrijeme se toliko stvari u svijetu izdešavalo da ta uzročno-posljedična veza uopšte nije izgledna. Dakle, ne sumnjam da je opao standard, kvalitet života ili šta već u Mađarskoj, možda i nakon što je ušla u EU, ali to opet ne dokazuje da je to ZBOG EU.

Nisam ni rekao da je SAMO radi EU. Ali velikim dijelom jeste.

Dalje, čak je puno više stvari pojednostavljeno nego što je zakomplikovano, posebno u svemu što ima prekogranični karakter, sav promet roba, usluga, osoba, kapitala.

samo ću nastaviti tvoju rečenicu: da sve vrste roba iz zapadne europe lakše i uz manje komplikacija (bez dotadašnjih carinskih barijera i NACIONALNIH NORMATIVA svake od tih država) dodju do potrošača. A da je to suština priče, govori i činjenica da je 2004. godine u paketu primljeno 10 država. Ne postoji način da me bilo ko uvjeri da je svih 10 država bilo na istoj razini pripremljenosti za ulazak u EU ISTI DAN (1.Maja 2004. ). Nekima se malo gledalo kroz prste, jer je bio cilj da se u paketu odjednom skloni prepreka za protok robe i otvori višemilijunsko tržište, starim članicama u EU. A danas u prezentu imamo temu da neke stare članice ponovo prizivaju granice UNUTAR Shengena, što znači najvećeg dijela EU. A to je SUPROTNO od slobodnog protoka ljudi i roba. Znači kad se veliki i starim u EU digne neka stvar svi trebaju k'o psići na dvije noge i "presretno" vikati av-av...

Ali najlakše je udariti po EU.

Ne, nego shvatiti da je to samo "alat" velikih država, da po sistemu mrkve i (sostificirane) batine drže "na uzdi" manje države.

[Gray]

Ponovo poruka adminu. Iako možda djeluje, da ovakvo pisanje "nema veze" sa temom topika, u suštini ima. U kontekstu usporedjivanja privreda BiH & HR. Perspektiva, šanse i jedne i druge države, dileme, da li je pametnije da BiH krene putem EU kao i HR i ako krene da običan svijet barem zna kakve ih zamke i perverzije čekaju na tom putu. HR privreda se kao "pitt bull terrier" pokušava ubaciti u tekovine EU privrede i na njenim greškama (i zamkama, poteškoćama) se može vidjeti/naučiti šta NE RADITI. U svom pisanju sam ubacio i Madjarsku jer je ona opet svojevremeno mogla biti primjer Hrvatskoj šta, kako, zašto, pošto je sve te procese pregurala 10-tak godina (Toliko skoro u svemu Hrvatska kasni za Madjarskom) ranije. Tako da (će) se sva ta story na neki način reflektira(ti) i na BiH.

Što znači da je ovakav ili sličan program postojao i prije i to od 2005. Uostalom, koliko sam razumio nabrzinu o ovome, radi se o nekom certifikatu da bi ti bilo lakše da se zaposliš.

Nisi me shvatio. Ja nisam napisao ništa protiv tog programa. Nego kakvih bisera ima u njemu. Onaj ko pravi pitu/pizzu, ili otvara obrt (buregdžinica, pizzerija) treba da se u svom osposobljavanju školuje o CARINI, ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA?!? I još dosta budalaština koje su u stvari u domeni drugih zanimanja. Ponovo pogledaj taj dokument sa naglaskom na tačke III i IV, pa onda spektakl tačka V. To su teme za špeditere, knjigovodje, advokate itd.itd. Rekoh jednom prilikom, mnogo toga se ljudima brutalno komplikuje. Dalje, šta to poslije 7 godina odjednom ne valja pa se 16 mjeseci prije ulaska HR u EU mijenja (dopunjava, prilagodjava)?
Čovjek reče ovo:

Ja pravio pice u Njemackoj nikada me niko nije pitao za diplomu.

To su dvostruka (i trostruka) mjerila unutar same EU izmedju starih, novih i najnovijih članica EU. Što su članice mladje više su im postavljeni normativi. Pa bila je i svojevremeno tema da mnoge stare članice ne ispunjavaju dosta uslova koje su postavile kao kriterije kandidatima za EU.

Kad smo u temi pizzerije (EU normativi), konkretan primjer:
http://www.facebook.com/casablanca.kecskemet
Ta pizzerija je od 1991 postojala. Unutra električna peć za pizze. Tamo negdje oko 2000 godine vlasnik zamijeni sa krušnom peći. I posao piči. Negdje u jesen 2003. vlasnik dobije dopis od opštine da radi novih propisa (prilagodjavanje EU propisima) i zagadjenja (smješno) od krušne peći treba da digne dimnjak visine 18 metara do tog i tog datuma (Čini mi se da je bio period 1.5 godina). Da ne dužim, dimnjak nije radjen iz 100 opravdanih i nemogućih razloga, vraćene električne pizza peći.
I kada je (nova-stara) članica već u EU, kod normativa NEMA PREDAHA.
Fornetti pogačice. To je madjarska firma (brand). http://fornetti.hu/mainpage_hu?displayPopup=false
Pogačice su tradicionalna madjarska nacionalna hrana stara 627 godina. OVE GODINE su "štrumfovi" iz Brisela ZADALI KRITERIJE kako se ubuduće mogu (i MORAJU) praviti pogačice. Modifikacija recepture, koliko smiju biti teške, dimenzije... Evo linka gdje se vide dimenzije u brojevima. Još se pregovara oko toga (u prvom plavo obojenom pasosu govore o tome kako bi uglavno trebalo biti po novome).
http://vallalkozoi.negyed.hu/vnegyed/20 ... -iden.html
Takve stvari sutra čekaju Hrvatsku, a ako i BiH krene u EU priču i Bosnu i Hercegovinu.

Rezime: da li je sve danas-sutra to potrebno BiH? I gledati u HR i pitati se možemo li mi tako? Ili se svi skupa (pa i ta Madjarska) zapitati kako ovo (Crnogorci): http://www.aktual.hr/clanak/svijet/3925 ... poslenosti

Upratio sam ja tebe, ali ti govoriš o posljedicama ali povezuješ uzroke automatski sa EU a za to vrijeme se toliko stvari u svijetu izdešavalo da ta uzročno-posljedična veza uopšte nije izgledna. Dakle, ne sumnjam da je opao standard, kvalitet života ili šta već u Mađarskoj, možda i nakon što je ušla u EU, ali to opet ne dokazuje da je to ZBOG EU.

Nisam ni rekao da je SAMO radi EU. Ali velikim dijelom jeste.

Dalje, čak je puno više stvari pojednostavljeno nego što je zakomplikovano, posebno u svemu što ima prekogranični karakter, sav promet roba, usluga, osoba, kapitala.

samo ću nastaviti tvoju rečenicu: da sve vrste roba iz zapadne europe lakše i uz manje komplikacija (bez dotadašnjih carinskih barijera i NACIONALNIH NORMATIVA svake od tih država) dodju do potrošača. A da je to suština priče, govori i činjenica da je 2004. godine u paketu primljeno 10 država. Ne postoji način da me bilo ko uvjeri da je svih 10 država bilo na istoj razini pripremljenosti za ulazak u EU ISTI DAN (1.Maja 2004. ). Nekima se malo gledalo kroz prste, jer je bio cilj da se u paketu odjednom skloni prepreka za protok robe i otvori višemilijunsko tržište, starim članicama u EU. A danas u prezentu imamo temu da neke stare članice ponovo prizivaju granice UNUTAR Shengena, što znači najvećeg dijela EU. A to je SUPROTNO od slobodnog protoka ljudi i roba. Znači kad se veliki i starim u EU digne neka stvar svi trebaju k'o psići na dvije noge i "presretno" vikati av-av...

Ali najlakše je udariti po EU.

Ne, nego shvatiti da je to samo "alat" velikih država, da po sistemu mrkve i (sostificirane) batine drže "na uzdi" manje države.

Nemam stvarno vremena da sada pišem dugo sa tobom, ali pokazuješ potpuno nerazumijevanje prava Evropske Unije, tako da ću se samo osvrnuti na boldirano.


Dakle, Evropska Unija NEMA nadležnost da određuje svaku moguću sitnicu koju ti misliš, pa niti nema nadležnost (niti bi se to ikako moglo provjeravati) da određuje kakve trebaju biti pogačice. Dovoljno mi je bilo da pročitam 30 sekundi preko google translate da vidim o čemu se radi, a to je da se radi o uslovima za sticanje PDO, a to je Protected Deisgnation of Origin, što je dio Protected Geographical Status okvira koji ŠTITI imena tradicionalnih nacionalnih hrana.


Dakle, ovdje se radi o uslovima koji trebaju biti da nešto ima određeno zaštićeno ime porijekla, npr "tradicionalne mađarske pogačice." Da bi nešto moglo nositi to ime mora ispunjavati određene uslove koje taj proizvod tradicionalno ima.

Npr. da mi zaštitimo "sarajevski ćevapi", normalno da se moraju ispuniti određeni uslovi šta su to sarajevski ćevapi da bi bilo zaštićeno, kako sutra ne bi neko mogao proizvoditi banjalučke ćevape i zvati ih sarajevski.


Dakle može praviti ko šta hoće, samo ih ne bi mogao zvati "tradicionalne mađarske pogačice"npr. Ali ni to ne bi kontrolisala EU nego je to samo pravo proizvođača koji prave tradicionane mašarske pogačice da osporavaju korištenje tog imena onima koji ne ispunjavaju kriterije.


I još jedna stvar, to ne nameće EU (šta njih briga hoće li tvoje ime biti zaštićeno ili ne), nego se to radi na zahtjev proizvođača, regije, države...


Ali opet, hajmo udarati po EU bezveze.

[Dabba]

Dovoljno mi je bilo da pročitam 30 sekundi preko google translate. Dakle, Evropska Unija NEMA nadležnost da određuje svaku moguću sitnicu. Dakle može praviti ko šta hoće, samo ih ne bi mogao zvati "tradicionalne mađarske pogačice"npr.

Valjda si i bez translatora se u naslovu članka razumio dvije riječi: EU-konform (u skladu sa EU).. Ne svako moguću sitnicu, ali baš gura "nos dosta duboko", tj. i gdje treba i gdje ne treba. Uz napomenu, najviše i naročito kod mladjih i najmladjih članica. Pogačice do sada nisu a niti će bilo kada u imenu imati prefix madjarska tradicionalna hrana.

Da bi nešto moglo nositi to ime mora ispunjavati određene uslove koje taj proizvod tradicionalno ima. Npr. da mi zaštitimo "sarajevski ćevapi", normalno da se moraju ispuniti određeni uslovi šta su to sarajevski ćevapi da bi bilo zaštićeno, kako sutra ne bi neko mogao proizvoditi banjalučke ćevape i zvati ih sarajevski.

Zaboravio si izmedju riječi odredjene i uslove ubaciti EU... Analogija sarajevski-banjalučki ćevapi je isuviše lokalna tema. Bosanski lonac je primjereniji za primjer brandiranja. Recimo (da je pameti) da bilo ko (nije bitno koliko domaćih prozvodjača) proizvodi bosanski lonac i da se on "smješten" (tj.pakuju ga) u zemljanim/glinenim posudama/ćupovima, (nije bitno), vakumiran za frižidere u trgovinama, brandiran na globalnom nivou (sa geografskim porijeklom). Pored ispunjenih uslova za globalno brandiranje sigurno bi to trebalo "ispeglati, DObrandirati" za EU tržište. Radi "piškila-kakila" EU normativa.

I još jedna stvar, to ne nameće EU (šta njih briga hoće li tvoje ime biti zaštićeno ili ne), nego se to radi na zahtjev proizvođača, regije, države...

Ponovo na početak. Ti si shvatio to kao brand-iranje pogačica. Pa zašto se onda to ne radi na globalnom nivou i kad se brandira to je za cijeli svijet. Jednom se to riješi i gotova priča. Odgovor je u samom naslovu tog članka: EU-konform.

Nemam stvarno vremena da sada pišem dugo sa tobom, ali pokazuješ potpuno nerazumijevanje prava Evropske Unije, tako da ću se samo osvrnuti na boldirano.

Nadam se da me nećeš pogrešno i negativno shvatiti. Ja čak i u svom "potpunom nerazumijevanju prava EU" pišem i o alternativama koje bi možda mogle biti dobre za BiH. A ti SAMO o EU. Ne može, nije prirodno da je samo jedna opcija dobra i pravilna. Hrvatska je primjer da to baš "nije zdravo".

Ja u ovoj našoj diskusiji hoću reći slijedeće. BiH bi trebala ekonomsku strategiju više/jače pokušati usmjeriti i na "ostala" (znači NON-EU) potencijalna tržišta (potrošače). A ima ih k'o salate. Milijarde. Koji neuporedivo manje filozofiraju oko normativa, koje, uzgred rečeno za Eu tržište dobro treba platiti.
Par BiH i HR primjera, drvna industrija vrata i prozori, za koja znam iz prve ruke. I jedni i drugi su sa prozvodnim pogonima tehnološki na sličnoj (dosta visokoj) razini:
BiH proizvodjači pokušali na EU tržištu pa shvatili da bi ulupali brdo novca samo da ispoštuju (i dobro plate) mali milion nekakvih EU normativa, mogućnost plasiranja li-la, cijene dno dna. "Okrenuli se na drugu stranu" i odlično "plivaju". Rade "sve u 16" za japansko tržište. Ne mogu da postignu. Long-term poslovi.
HR proizvodjači koji se "i dušom i tijelom" bacili na to da "uplivaju" u EU. Roknuli brdo love. Danas doslovno "kmeče": daj vidi može li se nekako ući na rusko, tursko ili ostala tržišta, hebo EU, propadamo.
Sigurno ima primjera da se može normalno raditi sa EU, ali fudbalskim žargonom rečeno u EU tržištu je "gužva u 16-rcu".

[Gray]

Dovoljno mi je bilo da pročitam 30 sekundi preko google translate. Dakle, Evropska Unija NEMA nadležnost da određuje svaku moguću sitnicu. Dakle može praviti ko šta hoće, samo ih ne bi mogao zvati "tradicionalne mađarske pogačice"npr.

Valjda si i bez translatora se u naslovu članka razumio dvije riječi: EU-konform (u skladu sa EU).. Ne svako moguću sitnicu, ali baš gura "nos dosta duboko", tj. i gdje treba i gdje ne treba. Uz napomenu, najviše i naročito kod mladjih i najmladjih članica. Pogačice do sada nisu a niti će bilo kada u imenu imati prefix madjarska tradicionalna hrana.

Da bi nešto moglo nositi to ime mora ispunjavati određene uslove koje taj proizvod tradicionalno ima. Npr. da mi zaštitimo "sarajevski ćevapi", normalno da se moraju ispuniti određeni uslovi šta su to sarajevski ćevapi da bi bilo zaštićeno, kako sutra ne bi neko mogao proizvoditi banjalučke ćevape i zvati ih sarajevski.

Zaboravio si izmedju riječi odredjene i uslove ubaciti EU... Analogija sarajevski-banjalučki ćevapi je isuviše lokalna tema. Bosanski lonac je primjereniji za primjer brandiranja. Recimo (da je pameti) da bilo ko (nije bitno koliko domaćih prozvodjača) proizvodi bosanski lonac i da se on "smješten" (tj.pakuju ga) u zemljanim/glinenim posudama/ćupovima, (nije bitno), vakumiran za frižidere u trgovinama, brandiran na globalnom nivou (sa geografskim porijeklom). Pored ispunjenih uslova za globalno brandiranje sigurno bi to trebalo "ispeglati, DObrandirati" za EU tržište. Radi "piškila-kakila" EU normativa.

I još jedna stvar, to ne nameće EU (šta njih briga hoće li tvoje ime biti zaštićeno ili ne), nego se to radi na zahtjev proizvođača, regije, države...

Ponovo na početak. Ti si shvatio to kao brand-iranje pogačica. Pa zašto se onda to ne radi na globalnom nivou i kad se brandira to je za cijeli svijet. Jednom se to riješi i gotova priča. Odgovor je u samom naslovu tog članka: EU-konform.

Nemam stvarno vremena da sada pišem dugo sa tobom, ali pokazuješ potpuno nerazumijevanje prava Evropske Unije, tako da ću se samo osvrnuti na boldirano.

Nadam se da me nećeš pogrešno i negativno shvatiti. Ja čak i u svom "potpunom nerazumijevanju prava EU" pišem i o alternativama koje bi možda mogle biti dobre za BiH. A ti SAMO o EU. Ne može, nije prirodno da je samo jedna opcija dobra i pravilna. Hrvatska je primjer da to baš "nije zdravo".

Ja u ovoj našoj diskusiji hoću reći slijedeće. BiH bi trebala ekonomsku strategiju više/jače pokušati usmjeriti i na "ostala" (znači NON-EU) potencijalna tržišta (potrošače). A ima ih k'o salate. Milijarde. Koji neuporedivo manje filozofiraju oko normativa, koje, uzgred rečeno za Eu tržište dobro treba platiti.
Par BiH i HR primjera, drvna industrija vrata i prozori, za koja znam iz prve ruke. I jedni i drugi su sa prozvodnim pogonima tehnološki na sličnoj (dosta visokoj) razini:
BiH proizvodjači pokušali na EU tržištu pa shvatili da bi ulupali brdo novca samo da ispoštuju (i dobro plate) mali milion nekakvih EU normativa, mogućnost plasiranja li-la, cijene dno dna. "Okrenuli se na drugu stranu" i odlično "plivaju". Rade "sve u 16" za japansko tržište. Ne mogu da postignu. Long-term poslovi.
HR proizvodjači koji se "i dušom i tijelom" bacili na to da "uplivaju" u EU. Roknuli brdo love. Danas doslovno "kmeče": daj vidi može li se nekako ući na rusko, tursko ili ostala tržišta, hebo EU, propadamo.
Sigurno ima primjera da se može normalno raditi sa EU, ali fudbalskim žargonom rečeno u EU tržištu je "gužva u 16-rcu".

Opet nisi shvatio o čemu se radi sa geografskom oznakom porijekla. Naravno da su EU pravila o tome jer je ta zaštita na nivou EU. Čija bi pravila trebala biti? Da bi se ostvarila zaštita moraš imati dokumenat, sporazum, sa određenim pravilima (kao i raznorazne međunarodne konvencije, ugovori), a ovaj je na nivou EU, ja stvarno ne vidim gdje je taj problem. Izgleda da je problem samo u tome što je to na EU nivou.


Pitaš zašto se to ne radi na globalnom nivou: zato što ne može. Možeš ti brendirati šta hoćeš kako hoćeš, ali ne možeš ostvariti zaštitu bez nekog pravnog okvira koji ti je pruža, a ovaj je na nivou Evropske Unije. Ali prema tebi ispade da je svaki EU propis loš, ne postoji ni jedan dobar. I za većinu zahtjeva koji se postavljaju ima dobar razlog, sama činjenica što psotoje ne znači da su loši, niti da svaki proizvod mora biti identičan u svakoj državi članici.


Dakle ti nešto što je dobro, što pruža zaštitu mađarskim proizvodima i što se radi na njihov zahtjev, ikrećeš na nešto loše za što je EU kriva?


I ja ne kažem da mi trebamo da izvozimo sve u EU, naravno da je tamo zasićeno tržište i da naše firme teško mogu uspjeti (jer objektivno i jesu lošije), i slažem se da se trebamo pokušati izvoziti štoo više na druga tržišta, ali nama opet treba da uđemo u EU. treba nam politička stabilnost, trebaju nam strane investicije, treba nam pristup tržištu ne samo radi naših firmi nego i radi privlačenja firmi iz EU da otvore pogone kod nas, jer je jeftinije proizvoditi u BiH nego u Njemačkoj ili Češkoj ili Francuskoj. O tome se radi.

[Dabba]

I ja ne kažem da mi trebamo da izvozimo sve u EU, naravno da je tamo zasićeno tržište i da naše firme teško mogu uspjeti (jer objektivno i jesu lošije), i slažem se da se trebamo pokušati izvoziti štoo više na druga tržišta, ali nama opet treba da uđemo u EU. treba nam politička stabilnost, trebaju nam strane investicije, treba nam pristup tržištu ne samo radi naših firmi nego i radi privlačenja firmi iz EU da otvore pogone kod nas, jer je jeftinije proizvoditi u BiH nego u Njemačkoj ili Češkoj ili Francuskoj. O tome se radi.

Da se udje u EU treba biti politički stabilna država. EU nikada neće primiti niti jednu politički "rasklimanu" državu pa da je u "svojim njedrima" sredjuje. Eu hoće skoro "sve na gotovo"... BiH treba svakako da (radi same sebe i života u BiH uopšteno ) "ganja" dobre stvari iz EU propisa a takodjer i iz država koje nisu dio EU. Pa onda (politička stabilnost i ako bude sreće da se "uganjaju" i normalni standardi) vidjeti da li uopšte postoji interes da se ulazi u EU. Pričam o nekakvim okvirima i preko 20 godina. Do investicija se može i iz Japana, Kine, Rusije. Ne biti samo okrenut u smjeru EU. Pristup tržištu ima svako. Doslovce. Kada se ispoštuju pravila igre, konkurentna (niska) cijena rada i ako je proizvod atraktivan tržište ga guta. Drugi "par cipela" je da li forsirati EU (i griješiti) kao Hrvatska, koja je svojevremeno eskivirala Ruse, katarske ulagače, i slične, pa kad je došlo iz one stvari u glavu, a prije nabrojanim više nije interesantna, ZATO ŠTO JE NEOZBILJNA, počeli su na državnom nivou skakutati po Kosovu, Azerbejdžanu u misiji "osvojimo ih hrvatskim proizvodima". E takve greške ne smije radi Bosna i Hercegovina. U svakom slučaju ići na "dva kolosjeka", jer ko igra (SAMO) za raju (EU) i zanemari taktiku, znamo šta se dešava....

Opet nisi shvatio o čemu se radi sa geografskom oznakom porijekla. Naravno da su EU pravila o tome jer je ta zaštita na nivou EU. Čija bi pravila trebala biti? Da bi se ostvarila zaštita moraš imati dokumenat, sporazum, sa određenim pravilima (kao i raznorazne međunarodne konvencije, ugovori), a ovaj je na nivou EU, ja stvarno ne vidim gdje je taj problem. Izgleda da je problem samo u tome što je to na EU nivou. Dakle ti nešto što je dobro, što pruža zaštitu mađarskim proizvodima i što se radi na njihov zahtjev, ikrećeš na nešto loše za što je EU kriva?

'ajmo 'vako....
1987. godine sam mjesec dana svirao u Madjarskoj (tad su još i Rusi bili u HU). Kao tradicionalni "etno" običaj je da u pivnicama i restoranima (ne svim) na sredini stola budu pogačice (da pospješe potrošnju alkohola). Danas (znači 25 godina kasnije) je to isto običaj, iako u znatno manjoj mjeri. Pogačice danas imaju isti okus kao prije 25 godina. Koja je poenta brendiranja (u skladu sa EU propisima) tog proizvoda? O tome ja govorim. Pogačice iste. od čega to "štiti" brendiranje (sa geografskim) porijeklom? Smisao branda takve vrste robe, ako se raspadne EU? Je li bilo gdje u Europi neko počeo masovno proizvoditi i prodavati pogačice, pa da je Madjarskoj u interesu da spriječi prevaru, i da se bori za brand tih pogačica. Ne, nije. To su te EU budalaštine (tipa krastavci "svi k'o jedan, i ne smiju biti krivi/zaobljeni). Kod tih pogačica se može možda dogoditi kontra efekt. Ako se u tom uskladjivanju ozbiljno poremeti receptura (a mora se poštovati), okus više neće biti isti.
Dalje, ja ne pričam o svim proizvodima. Pričam o proizvodima koji su neosporno dio etnosa nekog naroda. Pogačice su ekvivalent pizzi, kebabu-girosu (ok, Turci i Grci se naguravaju oko kebaba-girosa). Jesu li pizza, kebab/giros brendirani? Koja je poenta takve stvari brandirati sada, ili prije pet godina, ili za pet godina, a konzumiraju se stotinama godina. Ćevapi? Ista priča. Džabe u EU stavljaju slike Dubrovnika na ćevape, kad i EU potrošač (bez brendiranja) zna: Bosnien csevapchicha je Bosnien csevapchicha.

Pored takvih proizvoda postoje i drugi (doduše kraćeg vijeka trajanja), ihahaj poznati i nisu brendirani. Chicholina je primjer. Džabe što je "harletala" po Italiji. Ona NIJE italijanski "brand", nego madjarski. Imena Ilona, sa (garantovanim) geografskim porijeklom iz Kapošvara:))

[Gray]

I ja ne kažem da mi trebamo da izvozimo sve u EU, naravno da je tamo zasićeno tržište i da naše firme teško mogu uspjeti (jer objektivno i jesu lošije), i slažem se da se trebamo pokušati izvoziti štoo više na druga tržišta, ali nama opet treba da uđemo u EU. treba nam politička stabilnost, trebaju nam strane investicije, treba nam pristup tržištu ne samo radi naših firmi nego i radi privlačenja firmi iz EU da otvore pogone kod nas, jer je jeftinije proizvoditi u BiH nego u Njemačkoj ili Češkoj ili Francuskoj. O tome se radi.

Da se udje u EU treba biti politički stabilna država. EU nikada neće primiti niti jednu politički "rasklimanu" državu pa da je u "svojim njedrima" sredjuje. Eu hoće skoro "sve na gotovo"... BiH treba svakako da (radi same sebe i života u BiH uopšteno ) "ganja" dobre stvari iz EU propisa a takodjer i iz država koje nisu dio EU. Pa onda (politička stabilnost i ako bude sreće da se "uganjaju" i normalni standardi) vidjeti da li uopšte postoji interes da se ulazi u EU. Pričam o nekakvim okvirima i preko 20 godina. Do investicija se može i iz Japana, Kine, Rusije. Ne biti samo okrenut u smjeru EU. Pristup tržištu ima svako. Doslovce. Kada se ispoštuju pravila igre, konkurentna (niska) cijena rada i ako je proizvod atraktivan tržište ga guta. Drugi "par cipela" je da li forsirati EU (i griješiti) kao Hrvatska, koja je svojevremeno eskivirala Ruse, katarske ulagače, i slične, pa kad je došlo iz one stvari u glavu, a prije nabrojanim više nije interesantna, ZATO ŠTO JE NEOZBILJNA, počeli su na državnom nivou skakutati po Kosovu, Azerbejdžanu u misiji "osvojimo ih hrvatskim proizvodima". E takve greške ne smije radi Bosna i Hercegovina. U svakom slučaju ići na "dva kolosjeka", jer ko igra (SAMO) za raju (EU) i zanemari taktiku, znamo šta se dešava....

Opet nisi shvatio o čemu se radi sa geografskom oznakom porijekla. Naravno da su EU pravila o tome jer je ta zaštita na nivou EU. Čija bi pravila trebala biti? Da bi se ostvarila zaštita moraš imati dokumenat, sporazum, sa određenim pravilima (kao i raznorazne međunarodne konvencije, ugovori), a ovaj je na nivou EU, ja stvarno ne vidim gdje je taj problem. Izgleda da je problem samo u tome što je to na EU nivou. Dakle ti nešto što je dobro, što pruža zaštitu mađarskim proizvodima i što se radi na njihov zahtjev, ikrećeš na nešto loše za što je EU kriva?

'ajmo 'vako....
1987. godine sam mjesec dana svirao u Madjarskoj (tad su još i Rusi bili u HU). Kao tradicionalni "etno" običaj je da u pivnicama i restoranima (ne svim) na sredini stola budu pogačice (da pospješe potrošnju alkohola). Danas (znači 25 godina kasnije) je to isto običaj, iako u znatno manjoj mjeri. Pogačice danas imaju isti okus kao prije 25 godina. Koja je poenta brendiranja (u skladu sa EU propisima) tog proizvoda? O tome ja govorim. Pogačice iste. od čega to "štiti" brendiranje (sa geografskim) porijeklom? Smisao branda takve vrste robe, ako se raspadne EU? Je li bilo gdje u Europi neko počeo masovno proizvoditi i prodavati pogačice, pa da je Madjarskoj u interesu da spriječi prevaru, i da se bori za brand tih pogačica. Ne, nije. To su te EU budalaštine (tipa krastavci "svi k'o jedan, i ne smiju biti krivi/zaobljeni). Kod tih pogačica se može možda dogoditi kontra efekt. Ako se u tom uskladjivanju ozbiljno poremeti receptura (a mora se poštovati), okus više neće biti isti.
Dalje, ja ne pričam o svim proizvodima. Pričam o proizvodima koji su neosporno dio etnosa nekog naroda. Pogačice su ekvivalent pizzi, kebabu-girosu (ok, Turci i Grci se naguravaju oko kebaba-girosa). Jesu li pizza, kebab/giros brendirani? Koja je poenta takve stvari brandirati sada, ili prije pet godina, ili za pet godina, a konzumiraju se stotinama godina. Ćevapi? Ista priča. Džabe u EU stavljaju slike Dubrovnika na ćevape, kad i EU potrošač (bez brendiranja) zna: Bosnien csevapchicha je Bosnien csevapchicha.

Pored takvih proizvoda postoje i drugi (doduše kraćeg vijeka trajanja), ihahaj poznati i nisu brendirani. Chicholina je primjer. Džabe što je "harletala" po Italiji. Ona NIJE italijanski "brand", nego madjarski. Imena Ilona, sa (garantovanim) geografskim porijeklom iz Kapošvara:))

Kao prvo, nemaju svi isti ristup tržištu, jer imaš carinske barijere ako si van EU a imaš i necarinske barijere koje države mogu postavljati da zaštite svoju proizvodnju (kao što je i Hrvatska nama radila), u vidu raznih tehničkih standarda koji se moraju zadoovoljiti i slično. Kada si dio EU toga više nema (barem ne bi trebalo biti, mada se države još trude da zaštite neke proizvode, ali onda možeš tražiti zaštitu pred sudom ili prijativi Komisiji).


Dalje, opet nisi shvatio uopšte poentu zaštite geografskog porijekla, ili odbijaš da shvatiš. Poenta zaštite je da se na samo određenoj teritoriji i sa određenim tradicionalnim postupkom može praviti roizvod koji se npr. zove "tradicionalne mađarske pogačice", tako da ne može neko iz Italije praviti nešto i zvati ih tradicionalne mađarske pogačice nego da to ostane pravo mađara čije to i jeste tradicionalno jelo. I ta zaštita se daje NA ZAHTJEV, dakle nije nametnuta nego proizvoođači iz jednog dijela traže da se zaštiti taj naziv i geografska ozaka porijekla i oni dogovaraju kakve to osobine treba imati taj proizvod da bi smio nositi to ime. A to da li se dešavaju prevare ja ne znam, ali očito da je u interesu proizvoiđača da traže zaštitu. EU to ne nameće, niti to ima veze sa usklađivanjem proizvoda, jer proizvodi NE MORAJU biti isti u cijeloj EU, pa ni krastavci. Pa mađari mogu praviti pogačice kakve hoće, ali ako hoće da nose geografsku oznaku porijekla "tradicionalne mađarske pogačice" moraju da budu porijeklom iz mašarske i da budu napravljene na tradicionalnim postupkom, jer su proizvođači SAMI tražili takvu zaštitu koja dakle NIJE NIČIM NAMETNUTA!


Ali nema veze, znam da ćeš opet sve ovo preskočiti i opet početi pričati kako strašna EU uništava mađarske počagice a što nema veze sa vezom.

[dortmund]

Smatrajući sebe po defaultu inferiornim i manje vrijednim, veliki broj građana BiH susjednu Lijepu njihovu Hrvatsku smatra dijelom velike i bogate Evrope. Za tu iliziju služe ušminkani granični policajci, ušminkani granični prijelazi, ušminkane saobraćajnice, ušminkani Zagreb i ušminkani hrvatski šareni televizijski kanali koje gledamo kao telad.

A na što bi trebali ličiti granični prijelazi...da bude kao neki štagalj, kokošinjac ili što? Granični prijelaz ima svoju svrhu protok ljudi i roba i usluga iz jedne zemlje u drugu i mora zadovoljavati neke norme.

Ušminkani granični policajci...hello? Uniforme trebaju imati, a civilizacijski je doseg da se čovjek prije posla obrije, počešlja...I naravno, mora poštivati svoj kodeks koji mu je propisala Vlada RH.

Kakvo šminkanje puteva? Urediti neku lokalnu cestu i pokrpati ju asfaltom ili označiti rub ceste iz sigurnosnih razloga tebi je šminkanje? Auto ceste ovdje ne navodim, jer one "po defaultu" su "šminka".

Šareni televizijski kanali? Svoju Hrvatsku TV vrlo rijetko gledam, a ne vidim tamo ništa šareno. Štoviše, vidim samo dobru produkciju, što znači da su hrvatski kanali digitalizirani i imaju tehnologiju.
Naim,e HTV više ne emitira analogni već samo digitalni signal.

Ušminkani Zagreb? Meni kao stanovniku Zagreba grad izgleda kao raspali austrijski mauzolej, u kojem su fasade neuređene i sve je išarano grafitima. Ok, mnogi dijelovi grada izgledaju super, ali to nije šminkanje, već, ponavljam, civilizacijski doseg.
Zagreb ima lošu kvalitetu života, brojni su gradovi u Hrvatskoj koji su kvalitetniji i ljepši za život i imaju odlično gospodarstvo (Rovinj, Poreč, Koprivnica, Zadar, Čakovec, Rijeka...).

[/quote]Ispod debelih slojeva te skupe šminke, prava slika je mnogo sumornija. Hrvatski vanjski dug je ogroman i iznosi 47 milijardi eura. Za usporedbu, BiH vanjski dug je usporedbi sa hrvatskim gotovo zanemariv: Tri milijarde eura.

Iako ima veliku Slavonsku ravnicu, Hrvatska najveći dio mesa, mlijeka i žitarica - uvozi. Trgovinu kontroliraju stranci i njihovi trgovački lanci kao što su LIDL ili Billa. Stranci kontroliraju banke, osiguranja, kao i trgovinu naftom. INA je u rukama Mađara. Hrvatska gotovo da nema rudnike niti ili elektrane. Struju uvoze ili od nas ili od Slovenaca. [/quote]

Hrvatska općenito uvozi puno energije oduvijek, no i to će se početi mijenjati.
Ulaskom u EU do 2020 minimalno 20% energije mora ići iz obnovljivih izvora. Ako si zadnjih godina putovao po Dalmaciji mogao si primjetiti nekoliko vjetroparkova, ali biti će toga još.
Uvoz će početi opadati, a dio energije koji uvozimo iz Slovenije je i iz našeg dijela NE Krško i to nije uvoz.

Hrvatska ima 26 HE i raditi će se i nove. Najveći dio mesa uvozimo, međutim, iz BiH, za tvoju informaciju, uvoz u Hrvatsku će vrlo brzo drastično početi padate jer Vaši proizvodni kapaciteti ne zadovljavju higijenske norme EU.

Ne vidim što ti je tu sporno.

Hranu ne kontrolira niti Billa, a niti Lidl (ha, ha). Konzumov Agrokor je već godinama prvi u Hrvatskoj, drugi lanci mu ne mogu niti približiti se.


[/quote]Život u Hrvatskoj je jako skup, svi koji barem ljetuju tamo ili prolaze čsto znaju to jako dobro. Kuna je precijenjena valuta i ne uživa skoro nikakav ugled u ozbiljnim evropskim finansijskim krugovima. [/quote]

A što bi rekao na činjenicu da kuna nije nikada devalvirala, ima fiksni tečaj u odnosu na euro, bez inflacije, a dugogodišnji guverner Hrvatske narodne bankle Rohatinski je prošle godine proglašen za najboljeg guvernera u Europi.

Zbilja, tu titulu je dobio na lijepe oči.


[/quote]Ukoliko dođete u Dalmaciju, pa sjedete da odmorite dušu i napunite stomak, recimo ribom, postoji velika mogunost da je to što dobijete na tanjiru specijitet ulovljen u Južnom kineskom ili Arapskom moru, daleko od plavog Jadrana. Hrvatska ribogojilišta kao i brodogradiišta su u jako lošem stanju. Gotovo sva brodogradanja je ili propala ili je drže stranci kojima do te grane hrvatske industrije nije nimalo stalo. [/quote]

U svakom restoranu koji drži do sebe te pitaju hoćeš li jadransku ribu, jadranske lignje...ili strano, iz uvoza.

Jeftina riba ili lignja je uvoz, a kg jadranskih liganja će te koštati i preko 300 kn, pa ti razmisli.

Svi koji jedu u prosječnim hrvatskim restoranima ribu, ako je jeftina, znaju da je iz uvoza. I nije to nikakva novost.
Takvu ribu ćeš pojesti i u prosječnom austrijskom ili talijanskom restoranu.
Jadranska riba se kupuje direktno na obali ili na burzama ribe od ribara, tek ulovljena i puno je skuplja.

Hrvatska se diči svojom brodogradnjom i činjenica je da je u jako lošem stanju. Za tvoju informaciju niti jedno brodogradilište u Hr ne drže stranci. Od kuda ti to?

Niti jedno brodogradilište u EU nije opstalo (npr Poljsko), jer je jeftinije u Kineza.

S druge strane Hrvatska ima velik broj manjih brodogradilišta u kojima se rade jahte i odlična manja plovila, i remonti i po svijetu poznati. I to su privatna brodogradilišta.

Ako nisi znao, u Hr. brodogardilišta postoje i u unutaršnjosti, ne samo na obali (npr. u Hrvatskom Zagorju) i tamo se rade trenutno najbolje jahte u Hrvatskoj.

[/quote]Pored toga što je prezadužena, Hrvatska je jako korumpirana zemlja, sa velikom korupcijom u zdravstvu, javnoj upravi, policiji i sudstvu. Mi u BiH možemo da se ljutimo na OHR i strance koji vladaju defacto vladaju BiH, ali je činjenica da su zahvaljujući strancima kako - tako reformirani policija, sudovi (uvedeno je VSTV) i zemljišna aministracija. U Hrvatskoj potpisavanje ugovora o kupovini nekretnine i keširanje love za istu, ne znači da ćete postati i njen vlasnik. [/quote]

To što si ovdje rekao je opće poznata stvar, ali Hrvatska se lagano sa svojom korupcijom obračunava i to na najvišoj državnoj razini.

Hrvatska je zasigurno jedina zemlja u Europi, u kojoj sudski postupci u prosjeku traju 10 i više godina. Nije rijetkost da sudski postupci traju 30 i više godina. S brojem stanovnika od cca. 4,5 milijuna Hrvatska ima 1,5 milijuna neriješenih sudskih sporova. Iz toga proizlazi da svaka obitelj u Hrvatskoj u prosjeku vodi jedan sudski postupak.

Malo pogledaj statistike o neriješenim sudskim predmetima i prosjek trajanja. Taj prosjek sada je 3 godine.
Pozivam te da malo istražiš i pravosuđe u drugim (EU) zemljama, tu je u mnogim zemljama stanje još i gore.
Kazneni postupci su i brži.

Zbog čega nisi iznio statistike o talijanskom, mađarskom ili grčkom pravosuđu koje su isto katastrofalne?

[/quote]Sud za ljudska prava u Strasbourgu u svojoj sudskoj praksi redovito dosuđuje povredu ljudskih prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka za one postupke koji traju duže od 5 godina. Otud proizlazi zaključak da su svakom drugom Hrvatu povrijeđena ljudska prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka. Veliki broj hrvatskih građana (najmanje 25%) neće doživjeti presudu u svom postupku. Velika je sramota da europska zajednica naroda sa zatvorenim očima promatra, kako se u bliskom susjedstvu masivno krše ljudska prava. [/quote]

Sud u Strasbourgu postoji od 1959. godine, upravo radi kršenja ljudskih prava. I sigurno nije osnovan samo radi tamo neke Republike Hrvatske koja je tada bila samo socijalistička komunistička republika, bez samostalnosti.

Po pitanju dosuđivanja naknade građanima i tu pogledaj malo statistike iz drugih europksih zemalja. Hrvatskim građanima je sud u Strasbourgu itekako potreban, kao korektiv, i ne vidim uopće što si htio reći u svom postu.

Da se u Hrvatskoj tako masovno krše ljudska prava, kao što ti imputiraš, bili bi tamo gdje s danas Afganistan, Sirija...ili možda Srbija. U svakom slučaju, Hrvatska je pristupanjem Vijeću Europe prihvatila i sud u Strasbourgu kao nadležan. I to je za nas dobro. Nema tu ništa sporno, za mene kao građanina Hr.


[/quote]Glavni razlozi za odugovlačenje sudskih postupaka su:

■ ODVJETNIČKE TARIFE [/quote]

----u drugim su zemljama tarife još i veće. Zato i u Hrvatskoj postoji mogućnost besplatne pravne pomoći za osobe slabijeg imovnog stanja. I dosta se primjenjuje od strane Hrvatske odvjetničke komore.Radim u socijalnoj skrbi i to mi je poznatije nego tebi.

[/quote]■ KORUPCIJA [/quote]

-tu je sve već rečeno.

[/quote]■ NEADEKVATNA ORGANIZACIJA RADA SUDOVA [/quote]--pa kada si već takav expert molim te objasni efekt racionalizacije sudova stvarne nadležnosti u zadnje dvije godine

[/quote]■ NEADEKVATAN ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU [/quote]--u kojem dijelu? Možeš li to malo pojasniti "neadekvatan"? Što to znači? Veću glupost nisam čuo

[/quote]■ MANJAK KOMPETENTNIH I ODGOVORNIH SUDACA [/quote]--iamli smo jednog vašeg koji je doselio iz Bosne prije par godina u Gospić...Danas više ne radi, dobio je isključenje. Trebao bi znati o komu se radi, jer vidim da naše pravosuđe poznaješ bolje nego bosansko (čak bi čovjerk i rekao da naše pravosuđe nisi samo studirao s internet portala).

S druge strane, činjenica je da je mnogo sudaca, dobrih, otišlo u odvjetnike ili tvrtke, jer su plaće veće. To je čista logika. Istovremeno, danas suci u Hrvatskoj podliježu rigoroznim provjerama i nije lako postati sudac.

ili

"Sudski postupci vode se samovoljno bez uzimanja u obzir redoslijeda kojim su pristigli. Pravna praksa ne postoji, koje bi se sudovi morali prdržavati. Upis vlasničkih i ostalih prva u zemljišnim knjigama u Zagrebu i nekim drugim gradovima do prije koju godinu bila je moguća samo uz plaćanje mita. Značajan napredak u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu postignut je za vrijeme uredovanja ministrice Vesne Škare-Ožbolt. S njezinom smjenom ponovo se pogoršalo stanje u zemljišnim knjigama. Ponovo se pokazuje potreba za plaćanjem mita za upis vlasničkih i ostalih prava u razumnom roku. Pored toga vlasnici moraju brinuti da njihova nekretnina bez njihova znanja ne promjeni vlasnika. Naime nedavno je objavljeno da su dva referenta u Općinskom sudu u Zagrebu u 1860 slučajeva svjesno upisali pogrešne podatke u zemljišne knjige."

Ti referenti su i uhićeni i dobili otkaze i sve je manja vjerojatnost toga ubuduće. Iako sam i sam uvjeren da korupcija i dalje postoji..i to u velikoj mjeri i ja kao građanin Hrvatske sam toga svjestan i bez tebe.


[/quote]Takva prezadužena i korumpirana Hrvatska će za koji mjesec ući u EU. Mi nećemo još zadugo, nismo dovoljno dobri za staru damu Evropu. Ali mi bar možemo biti sretni jer smo gotovo nezaduženi u odnosu na zapadne susjede. [/quote]

Ajde, malo mi pojasni to famozno "zaduženje"? Što je tu državno, a što javni dug? Hrvatska je jedna od manje zaduženijih zemalja u Europi...
Istovremeno, svako zaduženje se ipak u određenoj mjeri ulagalo u razvoj i dugoročno će donijeti pozitivne procese.

Dražava koja se uspije zadužiti ima i kredibilitet (pa makar i kod "bjelosvjtskih centara moći" o čemu ovdje ne želim raspravljati, to je druga tema za teorije zavjere i slično). Zadužiti ćemo se i za Pelješki most i to je za nas nešto što želimo.

Ponovno spominješ korupciju?
- U jednoj Rumunjskoj predsjednik je javno optužen za korupciju
- Bugarska je 5 godina u Eu, a malo pročitaj trenutni izvještaj o stanju korupcije u Bugarskoj i ljudskim pravima

http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?pa ... nakID=1945

- Slovenija: korupcijske afere Patria, OMV Istrabenz, Primorje....i njihovi građani se žale da nitko još tamo nije procesuiran, i ističu primjer Hrvatske kao pozitivan

[/quote]Ipak, treba znati da je rat u cjelini, Hrvatsku samo okrznuo, bez mnogo ljudskih žrtava, bez značajno oštećene infrastrukture, Hrvatska nema 14 parlamenata i tri predsjednika... a opet jako loše stoji ekonomski

Zašto?[/quote]

Hrvatsku rat "samo okrznuo"?

Pet godina okupacije 1/3 teritorije Hrvatske, bombardirani gradovi od Zagreba, Spliuta, Dubrovnika, Vukovara, Pakrac, Lipik, Zadar.....bezbroj njih...Redukcije struje, vode,,,prekinute prometne veze...

Uništene tvornice, sakralni spomenici, stotine tisuća raseljenih, izbjeglih + primitak tisuća ljudi iz tvoje Bosne i osiguravanja i smještaja, prehrane i ostalo...
Uništena turistička sezona za mnoge godine, izgubljena ekonomska tržišta, ostavljeno bezbroj mina i dan-danas po Hrvatskoj...

Hrvatski građani nemaju iluzija o svojoj zemlji. Nema tu nikakve šminke, javno se govori po svim medijima o svim našim problemima i teškoćama, nema ti tu šminkanja i svjesni smo jako lošeg stanja u kojem se nalazimo.

Unatoč svemu tomu, Hrvatska je danas negdje po sredini tranzicijskih zemalja, a po ugloednom američkom Newsweeku smo u 2010. bili 28. po kvaliteti života u svijetu, po različitim parametrima.

Ako ništa drugo, imamo barem jedan od boljih zdravstvenih sustava u Europi (bolje smo rangirani i od SLO npr) bez obzira koliko tebe ta činjenica boli.

Svoj si post otvorio iz neznam kojeg razloga, valjda s ciljem da pričaš o onomu o čemu ne znaš, osim s internet portala.
Niti ja svoju zemlju još dobro ne poznajem, jer kada dođem u Rijeku, Varaždin, Istru ili Poreč i gdje svi pričaju talijanski čini mi se kao da sam u drugoj zemlji.

Hrvatska je unatrag stotinama godina bila dijelom Europe i gajila pro-zapadnu civilizaciju i uvijek se znalo gdje su granice Hrvatske i Bosne ili Hrvatske i Srbije. Uspoređivati put Hrvatske u EU s Bosnom ili Srbijom je presmiješno, to je potpuno nepovezano.

Oprosti, ali ja sam nedavno bio u Bihaću prvi puta u životu i to išao sam bez ikakvih predrasuda. Ipak, značajni šok sam doživio ogromnim brojem pasa lutalica po gradu, a to ćeš u Hrvatskoj vrlo teško vidjeti.

Predrasuda nemam nikakvih, ali vjeruj da mi, sami građani Hrvatske, ne gajimo iluzije o svojoj zemlji, iako u mnogim stvarima stojimo i puno bolje od mnogih novih EU zemalja.

Ajd, pozdrav!

[quarterback]

ja bih molio vas iz hrvatske da prestanete spominjati bh izbjeglice koje ste "hranili", evo ti tekst od juce

U junu se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, u vrijednosti 92.403.000 i Hrvatsku u vrijednosti 79.495.000 KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, u vrijednosti 148.253.000 i Njemačke, u vrijednosti 112.495.000 KM.

dakle samo u proslom mjesecu izvezli ste 70 miliona maraka u Bosnu vise nego ste uvezli, mislim da je 70 miliona od proslog mjeseca sasvim dovoljno da nahrani sve izbjeglice koje ste hranili 4 godine a sigurno ih niste hranili dzaba

sta cemo sa 70 miliona x 17 godina x 12 mjeseci ? hipotetski uzimam 70 miliona, jasna je poruka ko hoce da je shvati

ko na cijoj grbaci ovdje zivi ? hrvatska na grbaci bosne po kojoj stalno serete


http://www.biznis.ba/bih/19020-fbih-u-j ... -uvoz.html

[iz zadnje klupe]

Mislim da je je autor ove teme i neki forumasi pokusali dokazati nedokazivo, da uz promjenu našeg mentaliteta i malo veceg samopouzdanja i mi mozemo za par godina dostici Hrvatsku, da je Bogdom tako, nije to tako jednostavno

Problem sa obicnim covjekom, to se meni desilo u Barceloni, da u kontaktu da sa ljudima iz razvijenijih zemalja shvatis da nisu u pitanju nikakvi vanzemaljci i da si na prilicno istom intelektualnom nivou ko oni, što nas navodi na pogrešan zakjljucak da ti samo malo treba da dostignes ono sto oni imaju, ali to malo je zapravo OGROMNO, asli ti toga nisi svjestan.

Za kraj cu staviti tablicu izvoza istocno evropskih zemalja koji imaju otprilike od 3-6 miliona stanovnika cisto radi komparacije nas, Hrvatske i njih ( sto razvaljuje ova Slovacka, znam za auto industriju, ali ove cifre ?! )

Czech Republic
$ 146,700,000,000

Hungary
$ 103,100,000,000

Slovakia
$ 75,300,000,000

Slovenia
$ 28,960,000,000

Croatia
$ 12,280,000,000

Bosnia and Herzegovina
$ 5,579,000,000

[touch brain]

mislim da replicirat nekome kome je cistoca i urednost grada "sminka" je u najmanju ruku suvisno

[sinuhe]

Za kraj cu staviti tablicu izvoza istocno evropskih zemalja koji imaju otprilike od 3-6 miliona stanovnika cisto radi komparacije nas, Hrvatske i njih ( sto razvaljuje ova Slovacka, znam za auto industriju, ali ove cifre ?! )

Sta sa ovim? Koliko je ljudi raseljeno u tim drugim zemljama?

Na dnu smo, kako ne bi bili. Hrvati su u po rata gradili brodove a danas ih ne grade.

Naravno da smo kao jedina zemlja koja je ratovala krajem 20 vijeka i najjadnija. Nista cudno u tome.

[iz zadnje klupe]

Sta sa ovim? Koliko je ljudi raseljeno u tim drugim zemljama?

Na dnu smo, kako ne bi bili. Hrvati su u po rata gradili brodove a danas ih ne grade.

Naravno da smo kao jedina zemlja koja je ratovala krajem 20 vijeka i najjadnija. Nista cudno u tome.

Forum kao forum je otvoren za sve, ali kad mi posle 17 godina od zavrsetka rata to pominju kao razlog zaostatka, ja bi takvog poslao u Zimbabve, zemlju koja nije imala rata, bila bogata, otjerali fino sve bijelce, i sada umiru od gladi.

ZNANJE JE MOĆ, ko ga nema, kao mi, uvijek ce naci neki izgovor sto zaostaje za drugim, to je spika inferiorrnih naroda, uvijek mu je neko drugi kriv za stanje u kojem jest, Srbi, KGB, svjetski poredak, a svidjalo se nekom ili ne mi dok ne shvatimo da smo sebi najgori neprijatelj ili prijatelj i da nasa propast ili napredak zavisi iskljucivo od nas i mi spadamo u takve narode.

Sto se tice rata, jedini izgovor imaju Sarajlije jer su Srbi otpuhali sve fabrike koje su bile locirane skoro kompletno u predgradjima koje su kontrolisali, ostali nemaju prava pozivati se na rat.

Samo za jednu referncu ZNANJE JE MOC, Gruzija je dok je bila u sastavu SSSR bila je relativno razvijena, onde su se pravili cuveni Suhoj malzni avioni, sada ima izvoz cirka 1-2 milijarde dolara a stanovnista ko Bosna, znaci gore stoji od nas.

Ljudi da li znate da do samo prije 100 godina , dok je Hrvatska bila relativno razvijena u okviru AU monarhije, Bosnjaci su imali nula (0) poduzetnika, bankara, sto je bilo umjetnika to su bili svi do jednog hriscani, ono malo poduzetnika ogromnom vecinom su bili ili Jevreji ( Ciglane su dobila ima po fabrici cigle koju je drzalo Sarajevski jevrej) i po koji katolik(Hrvat, Austrijanac itd)

Gdje nam je bila startna pozicija prije 100 godian mi smo jos i dobri danas.

[sinuhe]

17 ili pedeset godina, svejedno. Ti ljudi nisu u Bosni a to je oko pola predratne Bosne, ili hajde nesto manje. Neki su izgleda rat i 17 godina poslije proveli pod staklenim zvonom. Bez cega je Hrvatska ostala- bez tvornice sarafa u Kninu i cebadi u Vukovaru.

[filozofija]

Iskreno, zivim u EU, tacnije Austrija, te moram i sam dodati neke stvari koje sam u par godina primjetio ovdje. Cak su i Slovenci u mnogo, mnogo, ali stvarno u mnogo losijem polozaju nego Austrija ili Njemacke, tj. naprednije zemlje EU.

Sto se tice Hrvatske, vecina Austrijanaca i Njemaca je sklona razmisljanju da je Hrvatska jedna siromasna zemlja, koja nudi usluge masovnog-niskokvalitetnog turizma. Dakle, za male pare slaba usluga, ali eto da se racuna da si skvasio noge na moru. Cast Kvareneru i Istri, mada vecina navedenih smatra kako su ovi djelovi okay iskljucivo zbog utjecaja Austro-Ugraske i Italije.

Dalje, izvoz Hrvatske u EU ne postoji, jer osim Vegete koja kao produkt moze da se nadje u pojedinim trgovackim lancima (gdje vjerovatnon radi neko naseg porijekla kao sortiment menadzer) - drugi produkt ne postoji. Hrvatski izvoz postoji jedino naspram zemalja u okruzenje, a i tu je u negativnom odnosu sa Slovenijom. Taj odnos se opet zasniva vecinom na uvozu proizvoda koje i sami nisu hrvatkog porijekla. Hrvatska, kao ni BiH, nema apsolutno niti jedan jedini produkt koji bi mogao parirati europskim u bilo kom kontektsu.

Uslakom u EU, Hrvatka otvara vrata totalnom kolapsu hrvatskih trgovackih lanaca, mesnica, itd, jer se "gigantima sa zapada" ukidaju sve moguce zakonske prepreke da uniste domace trgovce.

Zasto se Hrvatska ne koze porediti sa Slovackom, Ceskom, itd ?

- Jer radna snaga nije jeftina, kao sto je bila kada su ove zemlje ulazile u EU (Njemacke ili druge firme nemaju namjeru seliti svoja postrojenja iz Slovacke, Ceske, Rumnije, Bugarske, itd) u Hrvatsku.
- Jer hrvatska nema auto-industriju ili jak energetski-sektor, ili nesto drugo
- Jer Hrvatka za razliku od gore navedenih ima prevelik vanjski dug
- Jer Hrvatka po novim zakonskim uredbama i direktivama EU nema mogucnosti da zastiti domacu privredu

Hrvatska ekonomija jeste bolja od BH ekonomije, ali ne bas toliko koliko se misli. Pet godina nakon ulaska u EU, hrvatske firme gotovo i da nece postojati. Takodjer, BH ekonomija zavisi od Hrvatske, ali ne bas toliko, tako da ce ovo odraziti i na nas.

Ja mislim da se u ove dvije ekonomije i nema sta porediti, tj. da nema nista vrijedno poredjenja. Iskreno!

[zahvalan]

Hr ima bolju ekonomiju od Bosne, Slovenija je Gigant za sve bivse SFRJ (ne ponovilo se vise nikome) drzave.
Hrvatska svoje proizvode najvise plasira preko Konzuma (valjda su na vrijeme shvatili vaznost svog marketa u tudjem dvoristu) dok nas narod mahom trci jer je aman zaman to kao kul kupovati u Konzumu i Merkatoru....


Dosta stranih proizvoda ide preko Hrvatske u Bosnu (sto automatski znaci da su nam ti proizvodi skuplji nego u Hr)

[kenzo]

kakva je mogucnost da hr prebaci proizvodne pogone prije ulaska u eu, da ih prebaci u BiH radi jeftine radne snage...

i npr. kad strani giganti uniste njihove proizvodjace..hoce li se to odraziti na BiH na taj nacin sto ce se njeno stanovnistvo okrenuti kupovini domacih priozvoda...ili ce nastaviti uvoziti iz hrvatske, ali one proizvode koje plasiraju doticni europski giganti..