Forum Klix.ba

detroit-mercy wrote: Sta sam ja sljive u Cemeriku prenio .

Toto wrote:

detroit-mercy wrote: Sta sam ja sljive u Cemeriku prenio .

u boci ili u jetri ??

olensoner wrote:Slazem se za med, jer kvalitetan med je vrlo skup na nekim trzistima, pogotovo u blisko-istocnim zemljama. Inace su tamo ljudi veliki ljubitelji meda i cijena kvalitetnog (najcese kestenovog) meda u supermerkatu u Saudijskoj Arabiji iznosi cak i do nekih 600-700 saudijskih rijala po kilogramu, sto je otprilike nekih 200-injak KM.

babin_sin wrote:ljudi na selu su se pogospodili puno
moj otac dobio od svog oca jednu njivu, meščini 4 dunuma zemlje, ima nekog voća posađenog i tako mi ljeti uglavnom idemo malo to voće sređivati i eto malo na čist zrak

i tako ljetos sjedimo, kad dođe komšija jedan malo da promuhabeti sa ocem. lik ima 4 sina, ne radi nigdje, žena također ne radi. poče on kukati, država ovo, država ono, nema se, djeca bosa hodaju, ovo ono.. a pupušio za sat vremena pola kutije drine

haj, nejse
i njemu stari kaže, de bolan nemoj tako, pa imaš zemlje, što ne siješ, što ne radiš, imaš sinove, nek' ti pomognu
pa prodaš što proizvedeš itd itd... al jok, ovaj ni da čuje, samo država kriva što on nema
uglavnom, lik neće da radi, da mu je kako da ima primanja od države a da leži i ništa ne radi

Nebitan32 wrote:BiH bi bez uvoza bila gladna, proizvodnja slaba i nedovoljna

http://www.livno-online.com/bih/23198-b ... nedovoljna

Iako se u BiH tvrdi kako je ekonomska šansa u proizvodnji hrane i kako neopravdano uvozimo velike količine prehrambenih proizvoda, stručne analize pokazuju da BiH niti izbliza ne može zadovoljiti vlastite potrebe za osnovnim prehrambenim proizvodima.

Nestašica hrane
Situacija je takva da bi u slučaju bilo kakve blokade uvoza iz susjednih i europskih zemalja, bh. stanovništvo vrlo brzo bilo suočeno s nestašicom hrane. Poljoprivredna proizvodnja, koja je temelj industrije hrane, čini tek 7,5 posto bruto društvenog proizvoda BiH, što je dvostruko manje od regionalnog prosjeka. Kako se navodi u prošlogodišnjoj analizi konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u BiH, jedan od hendikepa poljoprivrede proizvodnje u našoj zemlji je i njeno ustrojstvo i visoka razina fragmentacije zemljišta. Domaća proizvodnja žitarica u BiH, prije svega pšenice i kukuruza, nije dovoljna da bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Iako je u 2009. u strukturi sjetve zastupljen sa skoro 60 posto, ukupna proizvodnja kukuruza u BiH od 960.000 tona bila je dovoljna da se zadovolji oko 85 posto domaće potražnje. U domeni proizvodnje pšenice zabilježeni su još skromniji rezultati, pa je tako ukupna proizvodnja pšenice od 250.000 dovoljna da se zadovolji samo 45 posto ukupnih domaćih potreba.

Skromna proizvodnja
U proizvodnji povrća čak polovina zasijanih površina otpada na krumpir, tako da ukupna proizvodnja na godišnjoj razini iznosi približno 413.658 tona. Od ostalih kultura povrća u BiH značajan udio imaju kupus, čija se godišnja proizvodnja kreće oko 80.000 tona, te crni luk, rajčica i paprika s godišnjom proizvodnjom od po 40.000 tona

Toto wrote:a zasto ne moze?
je li zato sto nema resurse ili nema razvijene proizvodne i preradjivacke kapacitete..

Mislim da ima prostora za oboje.
Zivim u EU i zadnjih mijeseci gledam porijeklo proizvoda. Nekoliko primjera. Grah dolazi iz Maroka i Kenije a u nekim supermarketima sam vidio i iz Egipta. Imamo borovnice, kupine i maline iz Chilea. Dakle iz prilicno udaljenih zemalja.Sad cudno je da oni mogu izvoziti u EU a ne bi mogla Bosna. Zasto?

Mada je vecina proizvoda iz EU, Najvise Francuska, Spanija, Nizozemska i Njemacka. U zadnje vrijeme se probilo dosta prozvoda i iz Poljske.

U 2011 je Francuska imala 11.6 milijardi € vise izvoza nego uvoza u sektoru agrikulture. 3.6 milijardi vise nego 2010 i najveci porast biljezi s zemljama iz "treceg svijeta"....zemljama u usponu. i Kinezi poceli da jedu kvalitetno meso i piju vino. Standard se povecava za stotine miliona ljudi u svijetu (Kina, Indija, Brazil) sto za sobom povlaci i povecanje potrosnje. Francuzi to vec znaju iskoristiti.
http://www.millesimes-et-saveurs.com/Le ... -tirent-la

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

sokkia wrote:

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Mu'min wrote:

sokkia wrote:

ja mislim da mi u potpunosti trebamo zaboraviti konvecncionalne metode poljoprivredne proizvodnje i prerade i okrenuti se u potpunosti organskoj proizvodnji..

šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Pravo pitane. I mene zanima odgovor. Koji su uopće uslovi za dobivanje istog?

strong69 wrote:
šta tacno treba da bi se dobio certifikat za organsku hranu?

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić primio je u sjedištvu Vlade FBiH u Sarajevu, delegaciju turskih privrednika koja mu je predstavila projekat fomiranja više od hiljadu farmi koza u našoj zemlji. Riječ je o investiciji vrijednoj 500 miliona konvertibilnih maraka kojom se osigurava posao za oko tri hiljade ljudi, a procijenjeni uticaj na ukupan BDP naše zemlje iznosio bi oko milijardu KM.

Kako je kazao voditelj projekta Aybar Uluca, investitor će osigurati operacionalizaciju ove ideje, tehnologiju, nabavku stočne hrane, veterinarske usluge i obuku, te otkup mlijeka i njegov plasman na već osigurano ino-tržište. Finansiranje će se odvijati preko turskih banaka i povoljnih kredita koje je osigurala Vlada Republike Turske, kao i putem Razvojne banke Federacije BiH. Kako je rečeno, farmerima će biti potrebna vrlo mala početna investicija.

Premijer Nikšić zahvalio se turskim investitorima na interesu i inicijativi, ocijenivši ovaj projekat izuzetno dobrim. Tom prilikom je ukazao na komparativne prednosti i prirodne resurse koje posjeduje naša zemlja za kvalitetno unaprjeđenje stočarstva i ruralnog razvoja. Posebno je istakao mogućnost realizacije ovog projekta u povratničkim područjima, te je iskazao punu opredijenost Vlade FBiH da, u tom pravcu, sve svoje kapacitete stavi na raspolaganje. Projekat, koji se već provodi u Turskoj, Bjelorusiji i Hrvatskoj, u našoj zemlji će biti, kako je rečeno, realiziran u narednih pet do šest godina.

Inače, sastanku prisustvovali su i zamjenici premijera FBiH Jerko Ivanković-Lijanović i Desnica Radivojević, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Adil Osmanović, kao i savjetnik u Razvojnoj banci FBiH Mustafa Mujezinović

Toto wrote:Ovo je odlicna vijest.