Forum Klix.ba

iznad koje rijeke je sanski most?
a iznad koje je rimski?

Imamopobjednika wrote:

Tranquilizer wrote:Ne znam ko se karao a ko se vadio , znam da je bravadžiluk izveden od Jablanickog Rodolita - krecnjaka, a to je ponos i dika opštine stari grad
Vjerovatno je sa RS stranom pukla tikva pa se ne može kupiti ili je preskupo pa se uzima gdje se stigne

Covjece pa ti se provaljujes jer tvrdis da kamen Hresa moze biti i iz picke materine te da je to uopcen pojam za kamen. Znaci 24 sata izvaljujes nevjerovatnu glupost za stvar koja se moze provjeriti u roku od 3 min. Gigant si! Hresa iz Vogosce..
Hresa moze biti samo iz... hajde pogodi... HRESE.

jeste dobro si kamen tipa hreša može biti samo sa Hreše, ha ha ha koja glupost, imamo pobjednika svih glupana, tebe

i mocarelu možeš kupiti i pojesti samo u italiji, ako je pojedeš u francuskoj pojeo si franmocarelu

zonbirile wrote:

Tranquilizer wrote:Ne znam ko se karao a ko se vadio , znam da je bravadžiluk izveden od Jablanickog Rodolita - krecnjaka, a to je ponos i dika opštine stari grad

Vjerovatno je sa RS stranom pukla tikva pa se ne može kupiti ili je preskupo pa se uzima gdje se stigne

-------------------------------------------------
vidi svoj post i skontaj kako se vadiš.Gdje si spomenuo Hrešu? Sve okolo pa na mala vrata

moguce vrlo, ali ne toliko bitno ipak, mislim dešava se i najboljima

Tranquilizer wrote:

zonbirile wrote:

Tranquilizer wrote:Ne znam ko se karao a ko se vadio , znam da je bravadžiluk izveden od Jablanickog Rodolita - krecnjaka, a to je ponos i dika opštine stari grad

Vjerovatno je sa RS stranom pukla tikva pa se ne može kupiti ili je preskupo pa se uzima gdje se stigne

-------------------------------------------------
vidi svoj post i skontaj kako se vadiš.Gdje si spomenuo Hrešu? Sve okolo pa na mala vrata

moguce vrlo, ali ne toliko bitno ipak, mislim dešava se i najboljima

-----------------------------------------
konačno,OK idemo dalje

Autor: Hazim Hrvatović ...........(inace autoritet za kamen, opaska autora posta )

Zavod za geologiju Sarajevo, Ustanička 11-Ilidža

REZIME

Za potrebe rekonstrukcije i restauracije Latinske ćuprije u Sarajevu, izvršena su ispitivanja kamena sedre i krečnjaka. Pošto nema pisanih podataka iz kojeg nalazišta je korištena sedra izvršena su terenska i laboratorijska ispitivanja sedre sa više lokaliteta. Nakon poredjenja osobina «stare» i «nove» sedre donešena je odluka da se za restauraciju i obnovu Latinske ćuprije koristi sedra iz ležišta krečnjaka Prusac kod Donjeg Vakufa. Krečnjak za rekonstrukciju ćuprije je iz ležišta Hreša, koji je korišten prilikom njene izgradnje.

Ključne riječi: Latinska ćuprija, sedra, Prusac, krečnjak Hreša

Tranquilizer wrote:Autor: Hazim Hrvatović ...........(inace autoritet za kamen, opaska autora posta )

Zavod za geologiju Sarajevo, Ustanička 11-Ilidža

REZIME

Za potrebe rekonstrukcije i restauracije Latinske ćuprije u Sarajevu, izvršena su ispitivanja kamena sedre i krečnjaka. Pošto nema pisanih podataka iz kojeg nalazišta je korištena sedra izvršena su terenska i laboratorijska ispitivanja sedre sa više lokaliteta. Nakon poredjenja osobina «stare» i «nove» sedre donešena je odluka da se za restauraciju i obnovu Latinske ćuprije koristi sedra iz ležišta krečnjaka Prusac kod Donjeg Vakufa. Krečnjak za rekonstrukciju ćuprije je iz ležišta Hreša, koji je korišten prilikom njene izgradnje.

Ključne riječi: Latinska ćuprija, sedra, Prusac, krečnjak Hreša

Mislis "autoritet" za kamen, jer kamen kojim je poplocan Principov je u stanju raspada.

Tranquilizer wrote:Autor: Hazim Hrvatović ...........(inace autoritet za kamen, opaska autora posta )

Zavod za geologiju Sarajevo, Ustanička 11-Ilidža

REZIME

Za potrebe rekonstrukcije i restauracije Latinske ćuprije u Sarajevu, izvršena su ispitivanja kamena sedre i krečnjaka. Pošto nema pisanih podataka iz kojeg nalazišta je korištena sedra izvršena su terenska i laboratorijska ispitivanja sedre sa više lokaliteta. Nakon poredjenja osobina «stare» i «nove» sedre donešena je odluka da se za restauraciju i obnovu Latinske ćuprije koristi sedra iz ležišta krečnjaka Prusac kod Donjeg Vakufa. Krečnjak za rekonstrukciju ćuprije je iz ležišta Hreša, koji je korišten prilikom njene izgradnje.

Ključne riječi: Latinska ćuprija, sedra, Prusac, krečnjak Hreša

----------------------------------------------------------------
sedra je nešto drugo,što je upličeš u priču.Nema boljeg kamena od riječnog oblutka i to je pokazalo iskustvo.Sve ove ploče su qurac i to iskustvo kaže.Ima jedna priča da je car Franjo zvao našeg čovjeka u Beč da mu uradi kaldrmu.

Joj student ba nemoj me sada i ti majke ti , covjek je vršio analize i pronašao kamen kojim se radio most, to mu je bila tema, e sada kakav je kamen kvalitet to je druga prica, niko nije rekao da je taj i taj kamen najbolji jer se prica o tome koji se kamen koristio u datom periodu za koji je težnja revitalizacije i rekonstrukcije bašcaršije...ufff više

Ako hoceš da nešto napraviš kako je bilo, i ako u obnovi radiš po principu "novo po uzoru na staro" onda si obavezan da ispoštuješ i materijal kojim se radilo, naravno ako je dostupan itd.

zato sikstinsku kapelu ne rade rofix i baumit malterom nego analiziraju i naprave malter kakav je i bio shvataš

@zonbirile: ne zezaj i ti živ bio, jbg, bilo u tekstu pa sve iskopirao, da ne vadim iz konteksta

Kamen je uvijek bio od davnih vremena prisutan u Sarajevu, ali bukvalno mislim od davnih vremena, znaci kada je grad bio samo do skenderije a ostalo poljane i livade.
Prvo se gradilo i hodalo po utabanoj zemlji, pa su poceli stvljati kamen prirodnog oblika, pa su onda malo mjenjali, poceli su stavljati cigle i crne kockice od kamena, kojih jos uvijek ima na saracima (koje su po meni "Sarajevo"). Pa su onda poceli mjenjati vecinu i stavljati beton, ploce i ono kamenje koje je donedavno bilo u carsiji.

Kako god mislim da nije u redu da stavljaju ove ploce koje me podsjecaju na drugu drzavu i gradove, one jesu super, ali nikako nisu za carsiju. Jer od carsije i sebilja je sve krenulo, i mislim da bar taj neki dio treba ostati onakav kakav je bio dok nam jos roditelji nisu bili u planu a kamoli mi.

Svaki dio grada ima kamen na nekim mjestima, citavo korito miljacke Vam je od kamena pa hocete li i njega zamjeniti betonom? hoce te li sve kuce, zgrade, mostove koje imaju neku historiju zamjeniti trznim centrom, metalom i parkingom?....

Kako god mislim da ne trebaju mjenjati izgled od slatkog coseta pa do sebilja.

Tranquilizer wrote:Joj student ba nemoj me sada i ti majke ti , covjek je vršio analize i pronašao kamen kojim se radio most, to mu je bila tema, e sada kakav je kamen kvalitet to je druga prica, niko nije rekao da je taj i taj kamen najbolji jer se prica o tome koji se kamen koristio u datom periodu za koji je težnja revitalizacije i rekonstrukcije bašcaršije...ufff više

Ako hoceš da nešto napraviš kako je bilo, i ako u obnovi radiš po principu "novo po uzoru na staro" onda si obavezan da ispoštuješ i materijal kojim se radilo, naravno ako je dostupan itd.

zato sikstinsku kapelu ne rade rofix i baumit malterom nego analiziraju i naprave malter kakav je i bio shvataš

@zonbirile: ne zezaj i ti živ bio, jbg, bilo u tekstu pa sve iskopirao, da ne vadim iz konteksta

Na koji "stari" most se taj pokusaj rekonstrukcije uopste odnosio?
Zar su pravougaone ploce u najnovijoj verziji bile odlika turske gradnje?
Nije valjda da su i tada mogli priustiti da svakih desetak godina stavljaju nove ploce, jer ove tesko da mogu trajati duze.

DadoHacked wrote:

Kako su onda uspijevali odrzavati tramvajsku prugu bez rupa????

Na ovim slikama iz ranog AU perioda nema nikakve kaldrme na ulicama.

michio wrote:Na ovim slikama iz ranog AU perioda nema nikakve kaldrme na ulicama.

Naprotiv

VjecitiStudent wrote:

Tranquilizer wrote:Joj student ba nemoj me sada i ti majke ti , covjek je vršio analize i pronašao kamen kojim se radio most, to mu je bila tema, e sada kakav je kamen kvalitet to je druga prica, niko nije rekao da je taj i taj kamen najbolji jer se prica o tome koji se kamen koristio u datom periodu za koji je težnja revitalizacije i rekonstrukcije bašcaršije...ufff više

Ako hoceš da nešto napraviš kako je bilo, i ako u obnovi radiš po principu "novo po uzoru na staro" onda si obavezan da ispoštuješ i materijal kojim se radilo, naravno ako je dostupan itd.

zato sikstinsku kapelu ne rade rofix i baumit malterom nego analiziraju i naprave malter kakav je i bio shvataš

@zonbirile: ne zezaj i ti živ bio, jbg, bilo u tekstu pa sve iskopirao, da ne vadim iz konteksta

Na koji "stari" most se taj pokusaj rekonstrukcije uopste odnosio?
Zar su pravougaone ploce u najnovijoj verziji bile odlika turske gradnje?
Nije valjda da su i tada mogli priustiti da svakih desetak godina stavljaju nove ploce, jer ove tesko da mogu trajati duze.

Mostovi kao i drugi monumentalniji objekti su imali ploce, most kao Mostarski poznato ti je valjda kako izgleda poplocanje po istom, i ispred begove džamije imaš i dan danas ploce, i to macane od ploca...a ulice i avlije su radjene od kaldme, jer kako rece zonbrile maloprije bila je vrlo kvalitetna, nabijala se u pjesak, zemlju i malter i zalivala sa strane, osnovni nosac svega je bio "oblutak" koji se vadio iz miljacke, i koji je radom vode bio oblikovan i testiran na udar i habanje više milona puta kroz tok i korito rijeke...upravo zato je i bio nepoderiv i jako upotrebljiv...

sama ta kaldrma je bila jednostavna za praviti, popravljati i tako dalje i bliže, bila je reprezent i nešto što je u velikoj mjeri bilo "domaci rad i proizvod" hodalo se u nanulama i da ne davim više... kaldrma je bila dio tradicije i obicaja, nema jedna pjesma koja spominje kaldrmu i nanule i ibrik i doksati svašta nešto što danas jednostavno nestade, nestade covjece nepovratno...kažem fino otjerali smo sve u muzej, tako nam i treba...ali makar nas više nece podsjecati na selo, sada smo u gradu pa udri po ploci i betonu

VjecitiStudent wrote:

michio wrote:Na ovim slikama iz ranog AU perioda nema nikakve kaldrme na ulicama.

Naprotiv

Nije to kaldrma.

kocke uz prugu su najbolje riješenje,jer ne prenose vibracije i nisu iz jednog komada,tako da se sile "lome",plus lako održavanje.Same kocke su bile od granita,znači nepoderive i dugo su ostale u upotrebi pogotovo na putnim prelazima i mjestima gdje zemlja "radi".

zonbirile wrote:kocke uz prugu su najbolje riješenje,jer ne prenose vibracije i nisu iz jednog komada,tako da se sile "lome",plus lako održavanje.Same kocke su bile od granita,znači nepoderive i dugo su ostale u upotrebi pogotovo na putnim prelazima i mjestima gdje zemlja "radi".

Taman posla, kad bi i danas imali nesto "nepoderivo" u gradu, ne bi se onda rekonstrukcije desavale svako malo.

Kocka je i tito i partija i omladina i akcija..., eno ima u Kralja Tvrtka ko duša je, dobro nabijena, zalivena katranom ma ljepota...

Turski kaldırma - znaci uzdizanje, sad mi je jasno što nas mnogi nemogu to je razlog... hoce da je unište pa da nas ko biva spuste na zemlju al kaldrma je ispod nas

michio wrote:

VjecitiStudent wrote:

michio wrote:Na ovim slikama iz ranog AU perioda nema nikakve kaldrme na ulicama.

Naprotiv

Nije to kaldrma.

Jeste imas i spise, samo malo guglaj, ima jos slika. U vrijeme AU je bila utabana zemlja i kocke.
Prvo se malo informisi pa pobijaj navedeno.

zonbirile wrote:kocke uz prugu su najbolje riješenje,jer ne prenose vibracije i nisu iz jednog komada,tako da se sile "lome",plus lako održavanje.Same kocke su bile od granita,znači nepoderive i dugo su ostale u upotrebi pogotovo na putnim prelazima i mjestima gdje zemlja "radi".

Bas tako
Samo sto sada papci hoce beton svugdje jer im je dosta zemlje i kaldrme sa sela.

ladyblue18 wrote:Procitam li jos jednu uvredu i shuk na temi, kljuc pucam momentalno.

Hvala na pomoci da sto brze zakljucam temu.