#176 Re: SRETAN TI RODJENDAN DOMOVINO!!!
Posted: 26/11/2010 10:06
25-tom novembru znacaj daju komunisti koji na taj nacin zele da predstave da BiH pocinje sa njima i da je prije njih nije bilo. Tumacenje o ravnopravnosti svih naroda nakon tog datuma je komicno jer se zna da se Muslimani odlukom tadasnjeg komunistickog rukovodstva nisu mogli izjasnjavati kao Muslimani sve do 1963. godine. Samo zasjedanje je bilo odrzano da tadasnja komunisticka vlast dobije legalitet jer se do 1943. za njih nije ni znalo na cijelom podrucju Jugoslavije, niti su je priznavali saveznici. Naravno saveznici nikada nisu Titovim partizanima priznali status "saveznika",vise su ih tretirala za komunisticki pokret koji se borio za vlast u Jugoslacviji nakon rata.
Ime Bosna, tacnije Bosona, prvi put spominje sredinom X stoljeca u spisu De administrando Imperio (O upravljanju Carstvom) bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogeneta, Bosna se po prvi put na geografskoj karti javlja 1339. godine.
Nakon raspada Austro-Ugarske, u novonastaloj Kraljevini SHS, Bosna i Hercegovina je sacuvala svoj historijski kontinuitet sve do 1929. godine, tako sto je sest okruga iz osmanskog i austrougarskog doba postalo sest oblasti: tuzlanska, sarajevska, mostarska, banjalucka, travnicka i bihacka. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je postala sastavna republika nove Jugoslavije. “Sadasnje granice nisu nastale nakon zavrsetka rata; one su postavljene tek 1956. godine. Tako je Bosna i Hercegovina 1946. izgubila Sutorinu.”
Granice u bivsoj Jugoslaviji su se rjesavale izmedju republickih partijskih rukovodstava. Bosna i Hercegovina se, po historijskim kartama, protezala do Debelog brijega, niz Sutorinu prema moru. Djuru Pucara Starog ubijedio je u jednom razgovoru advokat Blazo Jovanovic da Sutorina pripadne Crnoj Gori, a nova granica sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovacku rivijeru, da se postavi na Debelom brijegu. Takve granice su ostale i do danas.
Ime Bosna, tacnije Bosona, prvi put spominje sredinom X stoljeca u spisu De administrando Imperio (O upravljanju Carstvom) bizantijskog cara Konstantina VII Porfirogeneta, Bosna se po prvi put na geografskoj karti javlja 1339. godine.
Nakon raspada Austro-Ugarske, u novonastaloj Kraljevini SHS, Bosna i Hercegovina je sacuvala svoj historijski kontinuitet sve do 1929. godine, tako sto je sest okruga iz osmanskog i austrougarskog doba postalo sest oblasti: tuzlanska, sarajevska, mostarska, banjalucka, travnicka i bihacka. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je postala sastavna republika nove Jugoslavije. “Sadasnje granice nisu nastale nakon zavrsetka rata; one su postavljene tek 1956. godine. Tako je Bosna i Hercegovina 1946. izgubila Sutorinu.”
Granice u bivsoj Jugoslaviji su se rjesavale izmedju republickih partijskih rukovodstava. Bosna i Hercegovina se, po historijskim kartama, protezala do Debelog brijega, niz Sutorinu prema moru. Djuru Pucara Starog ubijedio je u jednom razgovoru advokat Blazo Jovanovic da Sutorina pripadne Crnoj Gori, a nova granica sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovacku rivijeru, da se postavi na Debelom brijegu. Takve granice su ostale i do danas.