Forum Klix.ba

hopi wrote:i čim to malo prođem valjda me radijacija uhvati i počne mi zdravlje slabiti stalno dok ne umrem, ne pomaže ni da se vratim na prethodni dio niti zavoji ništa. Valjda sam prije toga nešta propustio kupiti/uzeti neko odijelo. Pa eto ako može mala pomoć oko toga.

elSaik wrote:Upravo se instalira... pa da vidimo.

edit: Svegati, kakvo je ono biće što se odjednom pojavi iza leđa u onim underground tunelima?

elSaik wrote:I want to be rich!

Mislim da baš to i nije najbolji kraj.

ima još jedno tri dobra sata žestoke pucnjave sa monolith fanaticima(naoružanih jakim jurišnim puškama, velikim snajperima i Gaus puškama,uz pokoji RPG ) i to na beskrajnim krovovima Nuklearne elektrane(NPP Chernobyl).

dr.gog wrote:

elSaik wrote:I want to be rich!

Mislim da baš to i nije najbolji kraj.

Eh,...ovako, imaš nekoliko takvih "krajeva": da budeš Bogat,da ko fol "Zona nestane",itd itd.Skoro svi se završavaju na istom mjestu, ispred Wish Grantera (Ispunjivač želja)Monolitha,crne granitne ploče posađene usred gomile šuta i željeza koja ubi radijacijom.

Šta je fol?


Off-upozorenje: Ako ne želite znati kraj i opcije igre, ne čitajte.


Stalker: Shadow of Chernobyl se NE završava na tom mjestu već iza tih lažnih "fake" krajeva igre, ima još jedno tri dobra sata žestoke pucnjave sa monolith fanaticima(naoružanih jakim jurišnim puškama, velikim snajperima i Gaus puškama,uz pokoji RPG ) i to na beskrajnim krovovima Nuklearne elektrane(NPP Chernobyl)..

Šta je uvjet za pravi završetak igre?

Kao prvo, to je saznanje o vlastitom identitetu jer lik ima amneziju.Negdje u polovini igre dobija se na PDA zadatak "MEET THE GUIDE", što se obavlja prilično neshvatljivim hodanjem skroz unazad do sela Cordon(dakle nazad kroz igru).

U polusrušenoj kućici prije Kordona (gdje ste na početku pomogli jednom stalkeru da odbije napad divljih kerova), sjedi i čeka Vodič(the Guide).Lik je poremećen i priča sam sa sobom, ali je on zapravo tajna veza stalkera koji su našli put ka centru Zone sa ostalima iz grupe na periferiji.

Nakon susreta sa njim, on vam govori sljedeće :" Ako si onaj za kojeg se predstavljaš(Marked One) znaćeš gdje je Strelokovo sklonište, tamo će te sačekati Doktor.."

Strelokovo sklonište(Streloks group stash) je u podzemlju Agroprom research institute, a do njega se dolazi kroz šaht koji se nalazi uz ogradu Agroproma, sa vanjske strane ograde kompleksa.Dakle, to je isto mjesto gdje ste VEĆ BILI negdje na početku igre.(Grupa predvođena Mole-om preko radija traži pomoć u borbi sa Vojskom, a nakon što im pomognete, Mole iz zahvalnosti pokazuje tajni ulaz u podzemni kompleks):

Help Mole i Agroprom underground

ulaz se vidi između 8 i 10 minute youtube klipa

Naravno, ovaj put vam strelica kompasa na mapi NE pokazuje pravac(računa se da već znate put), ali se Agroprom svakako vidi na samoj mapi PDA (taster P), pa nije velika frka oko nalaženja.

Ovo je znači samo podsjetnik na već pređeno.Po ponovnom nalaženju skrovišta, dešava se iznenađenje :

Meet the Doctor

Nakon toga, treba se vratiti prema skroz prema Pripyatu.U hotelu u Pripyatu, postoji jedna jedina soba označena brojem iznad vrata, u koju možete ući.U sobi se nalazi Doktorov dekoder za vrata laboratorije u Nuklearki.
Pored dekodera, ima još i novo odijelo, te nešto zavoja i municije.

Dalje je poznato, prolazi se kroz Pripyat i ulazi u Nuklearku, te se dolazi do mjesta gdje je Wish granter iz kojeg dopire onaj jezivi glas koji poziva " IDI NJEMU" "Želje će ti biti ispunjene" ..I ko fol on vama ispuni želju , a zapravo crknete ko klocevi, od radijacije.

Pravi put je ipak nešto malo prije Wish grantera.Uz hodniku s desne strane se ,malo teže doduše, mogu vidjeti ljestve koje vode na sprat.Popnite se tuda i radijacija prestaje .Desno u širokom hodniku na spratu vidjećete kutije i velika blindirana vrata.Upotrebite dekoder na tim vratima(traje 1 minut), i pazite da preživite iznenadni napad Monolith vojnika koji iskaču iz vorteks anomalije,direkt pred vas .

Naziv taska je "FIND HIDDEN DOOR"

Nadam se da će youtube klipovi biti od pomoći.Osim toga, postoje i drugi načini da se dođe do Dekodera bez odlaska nazad u Cordon, ali to je ipak igranje sa živcima i pitanjem hoćete li uspjeti da prevarite igru,(ali je -moguće).

Zaključak:

Postoji samo jedan pravi kraj igre, ostalo su varke i smrt.Wish granter je besmisleni komad crnog granita koji zračenjem dokrajči ionako izmučene avanturiste željne bogatstva i slave, a ne gorke i neprijatne istine koja je u pozadini Zone Chernobila.
U središtu laboratorije Monolith-a je centralni sistem u kojem su smješteni duboko hibernirani preživjeli naučnici iz nuklearke, kao dio tajnog programa vojnih zaluđenika.Njihovi umovi su , nekim neobjašnjivim čudom, postali odmetnuti unutar ogromnog sistema, i nadziru elektromagnetna polja oko planete u kojima kruže sve vrste informacija(elektronske i radio komunikacije, pa čak i ljudske misli).Naziv za novotkriveni dio aatmosfere je NOOSFERA.

Naučnici,, predstavljeni u hologramu jednog od njih, nude Streloku dogovor u jednom dugačkom razgovoru u kojem nesretni čovjek saznaje svu dubinu manipulacije:

Šta je u pozadini dešavanja?

Ako odbije(odbijete) igra se nastavlja dalje, i na kraju uništavate takozvanu C-svijest, tj.grupu odmetnutih naučnika u njihovim komorama za hibernaciju.To je:

PRAVI KRAJ IGRE!

Ako pristanete da se "join to c-consciousness " tj.pridružite ekipi u nadzoru i manipulisanju informacijama i znanjem, to je još jedan od "lažnih krajeva igre".Postajete hibernirana lutka u komori, i vaša svijest se spaja sa ostalima.Prestajete postojati kao pojedinac, što je baš šugav kraj.

Danas je 24-godišnjica katastrofe u Černobilju

ponedeljak, 26. april 2010.

Ukrajina, Evropa i svet danas se sećaju žrtava Černobilja, 24 godina nakon najveće nuklearne havarije i radijacije čije posledice i danas trpe mnogi.
"Danas se sećamo onih heroja koji su se borili protiv nuklearne nesreće i koji su se žrtvovali zbog nas i naše dece", piše u izjavi ukrajinskog predsednika Viktora Juščenka koji je objavila njegova služba za informisanje, prenele su agencije.

Ukrajina je danas spustila zastave na pola koplja i paljenjem sveća i polaganjem cveća na spomenik žrtvama Černobilja, koji se nalazi u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, odaje se pošta postradalima.

Ukrajina i danas trpi posledice

Ukrajina i danas ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od černobiljske katastrofe. Među njima je više od polovine dece, od kojih se mnoga leče na Kubi, jer ta zelja jedina ni danas nije prekinula brigu o deci žrtvama nuklearne havarije u Černobilju, dok je ostatak sveta u početku pomagao, kasnije na njih skoro zaboravio. Najveći broj Ukrajinaca ima probleme sa štitnom žlezdom, ili su je operisali, podsetile su agencije.

Direktnih žrtava je bilo 56, uglavnom zaposlenih u nuklearki i vatrogasaca koji su pokušali da zauzdaju nesreću, dok je još najmanje 4.000 - 9.000 ljudi umrlo u prvom talasu od izlaganja radijaciji. Podaci su različiti, potiču od različitih izvora, a zapravo nikada neće biti pouzdano tačni jer radijacija iz Černobilja i danas odnosi žrtve koje umiru od raka.

Komemoracije su i u Rusiji, Belorusiji i drugim zemljama u neposrednom ukrajinskom okruženju. U Moskvi je u Aleji velikana sahranjeno 28 vatrogasaca koji su hrabro pokušali da ugase požar i da opasni reaktor posle eksplozije stave pod kontrolu.

Više od 25.000 ljudi, poznatih pod imenom „likvidatori", stradalo je pokušavajući da uspostave kontrolu nad situacijom i postave betonski štit, zvanični su podaci iz Ukrajine. U toj "armiji hrabrih" koji su se svesno žrtvovali bilo je najviše Ukrajinaca, Belorusa i Rusa.

Eksplozija se dogodila 26. aprila, noću u jedan čas i 23 minuta, ali je tek 1. maja izdata naredba za evakuaciju najugroženijeg grada Pripjata, u kome je bio oko 50.000 stanovnika, uglavnom porodica ljudi zaposlenih u nuklearki.

Tek tri dana kasnije iseljeno je još 100.000 ljudi sa teritorije u prečniku od 30 kilometara od nuklearke, koja je i danas "mrtva Zona" na severu Ukrajine.

Mesto na kojem se desila katastrofalna nesreća danas je postalo popularno među turistima, prenosi Dojče vele.

Sedam i po evra košta nešto malo drugačiji izlet. Mnogi su iz čiste radoznalosti želeli da vide zabranjenu zonu oko reaktora Černobilj, kaže vodič Jurij Tatarčuk. Za druge je to avantura uz garanciju „strave i užasa“…

Radioaktivni oblak, koji se podigao nad Černobiljom, proširio se najpre na Belorusiju, Rusiju, pa dalje nad zemljama Evrope. Stigao je i do naših krajeva.

U zemljama nad kojima se kretao radioaktivni oblak zabeležene su posledice od radijacije i žrtve. U mnogim zemljama se za radijaciju saznalo tek pošto je oblak došao, mnoge prvomajske svečanosti i okupljanja u prirodi su bili organizovani bez upozorenja na opasnost.

Radijacijiom je kontamirano više od 150.000 kvadratnih kilometara Ukrajine, Belorusije i Rusije.

Iz najzagađenijih oblasti je raseljeno oko 360.000 stanovnika.

Ukrajinske vlasti procenjuju da je direktno ozračeno oko 5.000 naselja u te tri države, kao i da je katastrofom direktno pogodjeno oko pet miliona ljudi.

Nad reaktorom je uz velike napore podignut betonski "sarkofag" da bi se sprečilo dalje izlivanje radijacije. Černobiljska nuklearka je van funkcije od januara 2000. godine. Četvrti reaktor je zaliven betonskim štitom teškim 1,1 miliona tona, ali za potpuno okončavanje opasnosti od nuklearnog goriva iz četvrtog bloka biće potrebno najmanje pola veka.

Organizacija za zaštitu životne sredine Grinpis (Greenpeace), koja je pre šest godina, uoči 20-godišnjice od katastrofe, sprovela istražvanje, u kome je učestvovalo oko 60 naučnika, tvrdi da će umreti još najmanje 100.000 ljudi i da će se černobiljske posledice još dugo osećati u područjma koja su bila najugroženija.

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), oko 6,6 miliona ljudi bilo je izloženo radijaciji.

Najzagađenija zona kog grada Pripjata, na istoimenoj reci, ograđena je bodljikavom žicom, znacima upozorenja i kontrolnim punktovima. Iz ove zone iseljeni su svi stanovnici, a opustošenim krajem lutaju samo radioaktivni izotopi.

Katastrofa u Černobilju je dodatno podstakla strah koji ljudi imaju od nukelarne energije posle razornih dejstava prvh atomskih bombi, bačenih na Hirošimu i Nagasaki krajem Drugog svetskog rata. I u tim japanskim gradovima danas umiru ljudi od posledica ozračenja od bombi koje su izručili Amerikanci.

U svetu, suočenom sa nedostatkom energenata, sve je veća kampanja za gradnju nukelarnih elektrana kojih u svetu ima već više od 400, od kojih je oko 100 u SAD. Jednako su snažne kampanje i za i protiv gradnje nuklearki.

Nuklearna katastrofa u Černobilju je postala simbol opasnosti koji preti od nekontrolisane nuklearne tehnologije.