Dani wrote:Intervju Dana: Božo Ljubić
Ne obazirem se na Dodikove ponude
Lider HDZ-a 1990 i državni ministar komunikacija i transporta za Dane govori o Lajčakovom prijedlogu sporazuma o reformi policije, Silajdžićevom, Tihićevom i Dodikovom odbijanju tog prijedloga, ponudama za stvaranje trećeg entiteta, političkom angažmanu vjerskih lidera... te o odnosu prema "kosturu Mate Bobana u političkom ormaru" njegove stranke
Dženat Dreković
Božo Ljubić: "Lagumdžija je frustriran jer je već godinama van političke scene"
DANI: Kako ocjenjujete prijedlog o reformi policije koji je iznio visoki predstavnik Lajčak?
LJUBIĆ: Nakon analize nacrta Protokola za reformu policije zajedno sa stručnjacima, uključujući i nadležne županijske ministre, Predsjedništvo HDZ-a 1990 je podržalo Nacrt koji nam je uručio gospodin Lajčak kao dobru osnovu za početak reforme policije u BiH. Ujedno smo uz očitovanje dostavili neke amandmane koji bi ovaj nacrt učinili konzistentnijim. Smatram da ovaj nacrt suštinski ne odstupa od tzv. europskih načela koji su bile osnova iz Izvješća Direkcije za reformu policije iz ožujka ove godine. Jedina bitna razlika u odnosu na navedeno Izvješće što ovaj nacrt ide korak dalje u definiranju lokalnih policijskih oblasti.
DANI: Kako ocjenjujete odbijanje Lajčakovog prijedloga od strane Silajdžića, Tihića i Dodika?
LJUBIĆ: Smatram da su reakcije nekih bošnjačkih i srpskih stranaka bile ishitrene. Naime, imam utisak da su prvi očekivali da se kroz reformu policije zacrtaju pravci reforme Ustava, a drugi u Nacrtu vidjeli negiranje postojećeg ustava... Iluzorno je bilo očekivati da se kroz jednu sektorsku reformu definira tako krucijalno pitanje za BiH kao što je novi Ustav. Analizirajući ovaj dokument u njegovoj široj političkoj dimenziji, ja u njemu ipak prepoznajem relativizaciju entitetskih nadležnosti u mjeri koliko to aktualni Ustav dozvoljava.
DANI: Kako je, u postojećoj situaciji, moguće doći do prihvatanja reforme policije?
LJUBIĆ: Vjerujem da će ovaj nacrt nakon dodatne rasprave od svih biti prihvaćen kao osnova za početak procesa reforme policije jer time ispunjavamo bitan uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te učinkovitiju i efikasniju policiju. Potpisivanjem ovog sporazuma, BiH po prvi put stupa u ugovorni odnos s EU-om, stupamo na europski kolosijek i tada će biti moguće u jednoj mirnijoj "europskoj" atmosferi razgovarati i o onoj najbitnijoj reformi, a to je reforma Ustava.
DANI: Šta je Vaš odgovor na Dodikovu ponudu o podršci stvaranja trećeg, hrvatskog entiteta u BiH? Da li je formiranje trećeg entiteta, po Vama, rješenje ustavnog položaja hrvatskog naroda u BiH?
LJUBIĆ: Uopće se ne obazirem na Dodikove ponude, kao niti na ponude bilo koga iz Banje Luke, Sarajeva ili Mostara. U političkom djelovanju slijedim vlastiti politički credo, program svoje stranke i interese svoga naroda. Međutim, svaki put kada promišljam ustavnu poziciju hrvatskog naroda, to radim u kontekstu održive i funkcionalne Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir da je dijelimo s dva druga konstitutivna naroda. Uzimajući u obzir činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda koji baštine tri različite religije, tri dijelom različita kulturna identiteta, uzimajući u obzir regionalne i zemljopisne kriterije te naše povijesno naslijeđe, uzimajući u obzir da u svijetu ne postoji nijedna funkcionalna višenacionalna država koja nije federacija, a mnoge mononacionalne države su federacije, federalno uređenje s elementima konsocijacijske demokracije je po meni jedino moguće za održivu BiH. Koncept s tri federalne jedinice je također koncept za moguću BiH, ali nije jedini. Stoga me čude pomalo histerične reakcije nekih bošnjačkih intelektualaca i političara kada se spomene koncept s tri entiteta. Izgleda, nekim bošnjačkim političarima je prihvatljivija unitarna država, a ako ne, mnogo manje im smeta dvoentitetska BiH, nego BiH s tri entiteta. Pitanje za milijun (starih jugoslavenskih dinara) - što stoji iza toga?
DANI: Da li biste Vi prihvatili formiranje trećeg entiteta samo na teritoriji današnje Federacije, da li biste se odrekli dijelova današnje Republike Srpske koje je srpska vojska "očistila" od većinskog hrvatskog stanovništva, recimo Posavine?
LJUBIĆ: Mi smo zajedno s još četiri hrvatske stranke usuglasili načela za novi Ustav BiH i smatram da bi ih mogli i trebali prihvatiti i politički predstavnici druga dva konstitutivna načela, jer su to načela za moguću i održivu BiH i ja se i sada želim zadržati na razini načela, iako smo mi kao stranka zadužili Odbor za Ustav i politički sustav da nastave zajedno s ustavnim stručnjacima razradu ovih načela u koncept ustavnog uređenja BiH. Jedno od ovih načela glasi: "Napušta se dvoentitetski ustroj BiH i uspostavlja nova teritorijalno administrativna organizacija zemlje. Kad govorimo o federalizaciji, onda mi apsolutno odbacujemo federalizaciju Daytona i na stolu je čitava BiH. Ja bih vjerojatno preko noći postao daleko najpopularniji hrvatski političar u većinskim hrvatskim područjima kada bi sada izišao s konceptom Hrvatska federalna jedinica s diskontinuitetom teritorije (što jeste jedno od mogućih rješenja). Međutim, ja ne želim jeftine političke poene na ovako krucijalnom pitanju. Naime, postavlja se tada pitanje što je osnova za ovaj koncept federalizacije, demografska slika iz 1991.(koja je sada sasvim drukčija) ili 2007. (koja bi sankcionirala rezultate rata, etničkog čišćenja i zločina). Postavlja se pitanje u kojoj federalnoj jedinici bi se našli npr. Šamac, Brod, Derventa..., ili Drvar, Glamoč, Grahovo... ili Foča, Srebrenica, Zvornik itd. Stoga ovo pitanje zaslužuje ozbiljni konceptualni pristup.
Da budem iskren, uopće nisam optimist da ćemo mi u BiH do ustavnog uređenja moći doći samo dogovorom "strana u BiH" i ovim pitanjem će se morati ozbiljnije pozabaviti i međunarodna zajednica. Konačno, nikada u povijesti rješenje za BiH nije doneseno u BiH. Od Berlinske konferencije, Versaja, Jalte, Washingtona i Daytona, to je uvijek urađeno na nekoj međunarodnoj konferenciji uz blagoslov velikih sila.
DANI: Vi ste bili jedan od lidera koji su odbili aprilski paket ustavnih promjena... Jeste li zažalili?
LJUBIĆ: Apsolutno ne. Naprotiv - smatram da smo odbijanjem onoga paketa ustavnih promjena, mi, ustvari, otvorili mogućnost reforme ustava koja bi ovu zemlju trebala činiti i funkcionalnijom i pravednijom. Naime, onaj paket iz travnja je ustvari cementirao podjelu zemlje na dva entiteta. Ja vam želim reći da dejtonska struktura BiH s dva entiteta zakonomjerno vodi ka podjeli države, čak i kad to ne bi bile strateške odrednice pojedinih aktera u BiH - to je tako. Dakle, ona ima ugrađen taj virus podjele BiH. Jer, uzmimo primjer, recimo, sektora kojim ja rukovodim. Ja sam pripremio Nacrt zakona o cestama. Dao sam ga u proceduru. Stranke iz RS-a su reagirale velikim kritikama. Međutim, ja nisam dobio podršku ni iz Federacije. Ja sumnjam, dakle, da bi, evo sad da kažem, premijer Vlade Federacije gospodin Branković bio sretan s ovakvim zakonom kakav sam ja predložio. Naime, on vidi da je Dodik u RS-u gazda puteva, a, bogami, i stranputica, i vjerojatno razmišlja: "Što je to nisam u Federaciji uradio? Šta će meni sad tamo neki Ljubić, Špirić, Halilović ... kad ja to mogu u Federaciji uraditi?" Međutim, radi se o tome da se uzurpiraju nadležnosti države koje ona mora imati u jednoj tako važnoj oblasti kao što su autoputevi. Prema tome, mi smo u travnju prošle godine otvorili mogućnost da uopće razgovaramo o reformi ustava i funkcioniranju ove države. A, s druge strane, da kažem čisto sa hrvatskog stajališta - taj paket je za nas apsolutno nepravedan i neprihvatljiv i mi nećemo pristati da to rješenje legitimiramo u Parlamentu. Druga stvar, on je još korak nazad, da tako kažem, u jednakopravnosti hrvatskoj, s obzirom da je dokidao u velikoj mjeri nadležnosti Doma naroda, da je ostavljao neprihvatljive procedure u zastupničkom domu, uzimajući u obzir entitetsko glasovanje koje ne mogu samo Hrvati iskoristiti, on blokira donošenje odluka i način konstituiranja Doma naroda, koji je iz temelja promijenjen. Sada, po važećem Ustavu, Dom naroda države je derivat Doma naroda Federacije, a Dom naroda Federacije je derivat izbornih rezultata u županijskim skupštinama. Dakle, u svakom pogledu, bez obzira koja stranka pobijedi, mi možemo jamčiti da je Dom na razini države odraz hrvatske političke volje u BiH. Prijedlog, koji je u travnju ponuđen, predviđao je da se Dom naroda države formira iz ad hoc kluba Zastupničkog doma, sukladno rezultatima izbora. I sasvim realna opcija bi mogla biti da, recimo, većinski srpske i bošnjačke stranke na liste stave "svoje" Hrvate i da onda od njih formiraju hrvatski klub u Domu naroda. Prema tome, bilo je mnogo elemenata zbog kojih smo mi to morali odbiti.
DANI: Od propasti tog ustavnog paketa situacija je sve gora, a čini se da ovih dana kulminira. I u medijima se sve više govori o mogućnostima izbijanja novog rata: šta mislite o tim strahovima?
LJUBIĆ: Samo ću reći na vašu konstataciju da i sad vidimo ko su akteri opstrukcije ili destrukcije - svako to vidi i ja ne želim to govoriti. To svakako nije moja stranka, niti su hrvatske stranke, pa čak ni neke druge. Ako bismo stvari fokusirali na travanjski paket - mi bismo na taj način sve one koji sada rade loše amnestirali, a ja to neću. Što se tiče vašeg pitanja o mogućnostima rata - rat u BiH i 92. nije bio induciran iznutra, za njega su se stvarali širi regionalni konteksti. Prema tome, niko u BIH nije sposoban ratovati u ovom momentu, bez promjene vanjskog, regionalnog i svjetskog konteksta. Međutim, nerješavanje ovih gorućih pitanja, koja se tiču reformi - i u socijalnoj sferi, i u ekonomskoj sferi i u policiji, ustavu ... i njihovo odugovlačenje dovodi u opasnost da nas Europa tretira kao slijepo crijevo. A znate kako se slijepo crijevo tretira - bavimo se njime samo kad se upali. Prema tome, ne bih da budem slijepo crijevo Europe, a druga stvar - nije nemoguće da se u jednom srednjoročnom periodu promijeni i širi regionalni i svjetski kontekst, svijet još uvijek nije stabilna sredina, ni politički, ni finansijski, ni na koji drugi način. Znači, nije isključeno da se promijeni širi kontekst i stvore uvjeti za sukobe i zbog toga je nama u interesu da što prije riješimo te unutarnje odnose u BiH. I međunacionalne i pitanje države, da bismo se u jednom eventualnom pogoršanom širem kontekstu mogli nositi s tim problemima.
DANI: Koliko u tom kontekstu problem Kosova utječe najdirektnije na sva krupna pitanja ustrojstva države BiH?
LJUBIĆ: Utječe. Sigurno utječe. I svatko tko misli drugačije, on ne razumije stvari i baca fraze. Na nekoliko načina. Na principijelnoj razini - naime, na pitanju Kosova se prelamaju dva prava: pravo naroda na samoopredjeljenje i međunarodno pravo nepromjenjivosti granica. Prema tome, kako se principijelno taj problem riješi, on se sigurno može prelijevati i van Kosova i van BIH i šire. To je jedan princip. Drugo pitanje je šta u BiH želi srpski narod, koji je konstitutivni. I bez obzira koliko tko tvrdio da to nije istina, ja tvrdim da je bilo pokušaja kompenziranja tog pretpostavljenog gubitka Kosova u BiH. I treća stvar - to je širi svjetski kontekst, kada govorimo o jačanju Rusije na političkoj svjetskoj sceni.
DANI: Kako Vi doživljavate prijetnje Milorada Dodika referendumom, otcjepljenjem...?
LJUBIĆ: Nema on pravo na referendum. Hrvati su raspisali referendum u vrijeme "samouprave" pa smo vidjeli kako je to tretirano od strane međunarodne zajednice. To je čisto ustavno-pravno stajalište. Sa suštinskog i moralnog stajališta, nema pravo RS na referendum. Ja pitam - tko će glasovati za prognane i pobijene ljude iz Broda, Šamca, Modriče, Prijedora, tko će glasovati za pobijene Srebreničane? Prema tome, te priče mogu buniti javnost, ali nemaju nikakvo pravno, ni moralno uporište. Ja upravo mislim da određeni strahovi u BiH blokiraju neka dobra rješenja. Mi sada, kad netko kaže "tri federalne jedinice", znamo da se to vrlo često poistovjećuje s disolucijom države. Kao da tri federalne jedinice ne mogu biti multietničke, kao da ne možemo u Ustav uvesti klauzulu bez prava na samoopredjeljenje i otcjepljenje? Dakle, mi moramo s puno više hrabrosti i uzajamnog povjerenja ući u taj proces, a ne gledati u svakom potezu druge strane štetu za sebe. Evo, vidite ovaj zadnji sastanak u Banjoj Luci na kojem sam bio s Dodikom, Čovićem i Ivanićem. Ja jamčim da se radilo o potpuno pozitivnoj intenciji. Ivanić je zvao da se svi okupimo tamo, da se družimo, sjednemo, porazgovaramo... Na kraju se ispostavilo da su neki otkazali. Već sam javno rekao: sve dok sam Ivanić ne bi otkazao poziv, ako sam obećao doći, ja bih došao, pa makar bili samo nas dvojica.
DANI: Kako gledate na komentare Zlatka Lagumdžije o tom sastanku kao "novom Karađorđevu"?
LJUBIĆ: Apsolutno neprimjereno. Lagumdžija je frustriran jer je već godinama van političke scene i svaki potez i svaka izjava nastala na bazi frustracije više šteti onome ko je daje nego nekom drugom.
DANI: Gospodine Ljubiću, smeta li Vam to što se u političkom ormaru Vaše stranke još uvijek nalazi "kostur Mate Bobana"?
LJUBIĆ: Ja to apsolutno tretiram kao insinuaciju. Ja se neću okretati nazad i secirati politiku Mate Bobana, niti bilo koga u prošlosti HDZ-a. Ja tada nisam bio u politici, bio sam kirurg, šef Ortopedije u Sarajevu za vrijeme rata, pa ratni kirurg u bolnici u Mostaru, tako da ja ne osjećam nikakvu odgovornost za taj proces. Ja jesam bio među osnivačima stranke 1990. i tvrdim da je ideja bila apsolutno čista - osobna i narodna sloboda i demokracija. Bilo je poslije devijacija. Rekao bih da je politika HDZ-a najviše donijela štete Hrvatima u nekim periodima, ali u konačnici je to bila stranka koja je zastupala većinu hrvatskog naroda, kojoj je i narod, i pored svih kritika koje su se upućivale iznutra, iz same stranke, i iz biračkog tijela, i dalje ostao privržen.
DANI: Kako gledate na praktično dnevno-političko, operativno angažiranje reisa Cerića, kardinala Puljića, vladike Kačavende?
LJUBIĆ: Mislim da nije dobro da se oni upliću izravno u politička pitanja i da to može samo štetiti crkvi ili Islamskoj zajednici. Međutim, oni su itekako pozvani da promišljaju interese naroda kojem pripadaju. A, kao što znamo, te tri religije koincidiraju skoro 100 posto s tri konstitutivna naroda BiH. S druge strane, ne može se povući paralela između ova tri vjerska lidera. Ja bih rekao da se u ovom trenutku najizravnije angažira reis Cerić.