Forum Klix.ba

Ministar Hećo za "Dnevni avaz"

Općine koje su protiv gradnje elektrana bit će zaobiđene
Pojedinci uvidjeli da mogu lijepo živjeti od udruženja, pa manipuliraju, kaže Hećo


Povodom učestalih oglašavanja brojnih ekoloških udruženja koja se protive izgradnji hidroelektrana u Federaciji BiH, federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vahid Hećo za "Dnevni avaz" kaže da se radi o reakcijama iznesenim na osnovu neprovjerenih i nedovoljnih informacija o tome šta Vlada FBiH i resorno ministarstvo rade.
-Oni neće da shvate da bez električne energije nema privrednog i industrijskog razvoja. Sve lokalne zajednice koje misle da im ovako važni projekti ne donose dobro, zaobići ćemo i tražiti druge lokacije, na kojima se ljudi žele razvijati. Moramo osigurati dovoljne količine struje, a hoće li to biti gradnjom hidro, termo ili čak nuklearnih elektrana, odlučit će Vlada - poručuje Hećo.
Razlog ovom ministrovom stavu jeste i izbjegavanje svih špekulacija i optužbi da "neko u Vladi donosi odluke o gradnji iz ličnih interesa".
Tokom prošlosedmične posjete Češkoj na licu mjesta se uvjerio da Vltava ima devet hidroelektrana, a upravo je ta rijeka središte turističke atrakcije. Pojašnjava i da je svugdje u svijetu dokazano da izgradnja energetskih objekata donosi prosperitet.
- Međutim, kod nas razni mešetari neće to da shvate. Očito je da su pojedinci uvidjeli da mogu lijepo živjeti od udruženja, pa manipuliraju. No, oni koji sebi misle dobro, naše projekte prihvatit će objeručke - zaključuje ministar.

M. KUKAN

Iznenađen deklaracijom iz Goražda

- Iznenadila me deklaracija Općinskog vijeća Goražde, čiji vijećnici nemaju pojma šta se dešava, niti šta mi planiramo, a donijeli su deklaraciju protiv izgradnje.
Primjerice, za gornji tok Neretve nastavljamo s pripremama za izgradnju i na tom dijelu imamo punu podršku lokalne zajednice - navodi federalni ministar.

kekec wrote:Strucnjaci za energiju iz Vlade, Ministarstva,
Energoinvesta, Intrade i dr. gnijezda kriminala,
znate li sta je ovo:

Thyl wrote:

kekec wrote:Strucnjaci za energiju iz Vlade, Ministarstva,
Energoinvesta, Intrade i dr. gnijezda kriminala,
znate li sta je ovo:

ma jok ba kekec, to heco kad putuje po evropi garant konta "jo vid im ruznih ringispila". zali boze kolko kod nas ima vjetrovitih mjesta, mogli bi izvozit struju. stvarno smo taoci zadnjeg kretenluka.

bob the rock wrote:Raja treba da znate ako nam naprave te brane onda one predrasude tipa crnogoci su lijeni a bosanci (i bosanke) glupi imaju neke istine. Mozda crnci i gorci nisu lijeni ali mi bi bili ne samo glupi nego ne bi vise to smjeli poricati.
Zivim vani i ja vam obecavam da cu posvetiti jedan dio svakog svog radnog dana na pisanje pisama svakome ko je iole relevantan i ko ima srce za prirodu.
To savjetujem svima koji zive vani, ljudi evo vam sanse da nesto uradite. To je sansa da se svi ujedinimo, svi mi znamo kako se cjeni priroda vani.
Ljudi imam 35 godina , nikad peticiju nisam potpisao, ali ovaj put sam siguran ad sam na pravoj strani.
Bio sam 3 puta na raftingu, mnogo puta biciklom prosao kroz taj dio i to je raj.
Siguran sam da je energija progres, ali ljudi mi smo puni teske industrije ostavite ovu zadnju koja tece onima koji prirodu gledaju kao ljubav, kao suzu za majku koja je otisla, kao lijek za najtezu bolest.
Ako izgubim ovu bitku, ja sam izgubio i domovinu. Necu da budem glup.

bob the rock wrote:Raja treba da znate ako nam naprave te brane onda one predrasude tipa crnogoci su lijeni a bosanci (i bosanke) glupi imaju neke istine. Mozda crnci i gorci nisu lijeni ali mi bi bili ne samo glupi nego ne bi vise to smjeli poricati.
Zivim vani i ja vam obecavam da cu posvetiti jedan dio svakog svog radnog dana na pisanje pisama svakome ko je iole relevantan i ko ima srce za prirodu.
To savjetujem svima koji zive vani, ljudi evo vam sanse da nesto uradite. To je sansa da se svi ujedinimo, svi mi znamo kako se cjeni priroda vani.
Ljudi imam 35 godina , nikad peticiju nisam potpisao, ali ovaj put sam siguran ad sam na pravoj strani.
Bio sam 3 puta na raftingu, mnogo puta biciklom prosao kroz taj dio i to je raj.
Siguran sam da je energija progres, ali ljudi mi smo puni teske industrije ostavite ovu zadnju koja tece onima koji prirodu gledaju kao ljubav, kao suzu za majku koja je otisla, kao lijek za najtezu bolest.
Ako izgubim ovu bitku, ja sam izgubio i domovinu. Necu da budem glup.

PRIJETNJA S UŠĆA: BOŠKO SKARAMUCA, DUBROVAČKI SVEUČILIŠNI PROFESOR, GOVORI O DRAMATIČNOM PRODORU MORA U NERETVU

PRESOLJENA NERETVA��
Luko BRAILO
30. studenoga, 2006.

"Nepobitno smo utvrdili veliku prisutnost morske vode u toku Neretve, od njezina ušća do iza mosta u Metkoviću, čak do iza Višića u susjednoj BiH", kaže Skaramuca dodajući da se radi o posljedici nekontroliranog "pjeskarenja", odnosno eksploatacije pijeska na tzv. sprudu, zbog čega je na ušću Neretve došlo do direktnog kontakta voda te rijeke i morske vode u Pelješkom kanalu

verzija za tisak

Ako su se upozorenja o sve većoj slanosti donjeg toka Neretve donedavno mogla pripisivati samo tobožnjoj mašti tamošnjih ekologa, sada više dilema nema – i stručno je potvrđeno da more sve više prodire u korito te rijeke. To može umnogome promijeniti ekosustav ne samo u njezinoj delti već i u dobrom dijelu toka Neretve koja se zajedno s pritocima u mnogim publikacijama predstavlja kao "zasebna prirodna cjelina i jedinstveni ekološki sistem u ovom dijelu svijeta".

"Da, more je duboko prodrlo u donji tok Neretve, i to je pred nas kao stručnjake, ali i nadležne državne organe, donijelo cijeli niz pitanja na koja u budućnosti treba dati valjane odgovore", kaže za Feral redoviti profesor dr. sci. Boško Skaramuca s dubrovačkog Sveučilišta. Zajedno sa suradnicima iz Instituta za more i priobalje u Dubrovniku dr. Skaramuca je u listopadu na više lokacija uz rijeku Neretvu, od ušća do mosta u Metkoviću, obavio nekoliko istraživanja koja su potvrdila da je salinitet postao novim problemom neretvanskog kraja.

Enormna slanost

"Nepobitno smo utvrdili veliku prisutnost morske vode u toku Neretve, od njezina ušća do iza mosta u Metkoviću, čak do iza Višića u susjednoj BiH", ističe Feralov sugovornik. Usporedbe radi, more na dubrovačkom području u istom ispitivanom razdoblju iznosilo je prosječno oko 37 promila u promatranom uzorku, dok se slanost u vodi Neretve od ušća do iza mosta u Metkoviću kreće od 5 do čak 30 promila, ovisno o dubini vode u rijeci. Stručni nalazi su potvrdili da je od delte prema gornjem toku Neretva slana najmanje 22 kilometra.

Prema Skaramucinu mišljenju posljednjih je godina uslijed niza ljudskih aktivnosti, prije svega zbog decenijskog, često i izrazito nekontroliranog "pjeskarenja", odnosno eksploatacije pijeska na tzv. sprudu, na ušću Neretve došlo do direktnog kontakta voda te rijeke i morske vode u Pelješkom kanalu, što je omogućilo i izravan prodor voda Neretve u Malostonski zaljev. "Sprud na ušću stvaran je stotinama i tisućama godina dotokom rijeke Neretve, pa se za vrijeme oseke tim sprudom od samog ušća do pola kanala prema Crkvicama moglo ići pješke. Sada to zbog posljedica prekomjernog pjeskarenja nije tako. Vode Neretve su se prije odbijale od tog spruda, išle su prema Hvarskom kanalu i na taj su se način susretale i miješale s otvorenim vodama Jadranskog mora i ulazile u Malostonski zaljev.

Danas je to potpuno promijenjeno jer vode Neretve direktno ulaze u Malostonski zaljev, i tako snižavaju temperaturu mora. Primjerice, u srpnju na određenim dubinama u jednom danu izmjereno je od 17 do čak 28 stupnjeva Celzijevih na određenim lokacijama u Malostonskom zaljevu. To su ogromne temperaturne razlike i temperaturni šokovi za tamošnji biljni i životinjski svijet. Uslijed toga je došlo i do promjene lokacija gdje se tradicionalno prihvaćala mlađ kamenica. Na primjer, nekad sjajna pozicija za kamenice na Uskome, ispred Bistrine, je danas zbog tih temperaturnih šokova postala gotovo zanemariva, a zona prihvata mlađi tih školjaka se pomakla daleko izvan Malostonskog zaljeva", reći će dr. Skaramuca govoreći o posljedicama ljudskog utjecaja na ušće Neretve i kontaktne zone poput Malostonskog zaljeva.

Koliko je ekosustav Neretve osjetljiv, pokazuje i primjer iz Hutova blata na kojemu je području došlo do velikih promjena nakon izgradnje reverzibilne hidroelektrane "Svitava". Na području Hutova blata se desetljećima redovito i tradicionalno mrijestio šaran, ali u zadnje vrijeme je te riblje vrste sve manje. S funkcioniranjem HE "Svitava" došlo je do velikih ekoloških promjena u tom dijelu Neretve. Kao reverzibilno hidropostrojenje "Svitava" u vršnim satima koristi energiju i vraća vodu u akumulacijsko jezero Hutovo, kasnije se događa obrnuti proces, pa se s takvim funkcioniranjem dogodi da određeni prostori u Hutovu blatu, konkretno Deransko jezero, ostaju gotovo suhi. "Ti su prostori poznati kao izvanredne 'niše', tj. lokacije za prirodni mrijest šarana, ali u takvim okolnostima ikra šarana ostaje na suhom, i nema uopće prirodnih uvjeta za razvoj. S novim ispuštanjem voda za HE 'Svitava' iz sliva Trebišnjice to područje ponovno poplavi. No, time se ujedno snižava i temperatura tako da šaran doživljava temperaturni šok i njegov se mrijest obustavlja", naglašava prof. Skaramuca.

More u Čapljini

"Što se tiče prodora morske vode u Neretvu, bilježimo vrlo visoke razine saliniteta sve do mosta u Metkoviću", kaže Feralov sugovornik. Pri niskom ljetnom vodostaju Neretve ili kada sve brane uzvodno funkcioniraju, morska voda prolazi čak i Višiće, a neki organizmi koji normalno obitavaju na ušću i dijelom u donjem toku Neretve dolaze čak i do Čapljine. "Od lokalnih ribara već smo dobili primjerke ulovljene lignje iz Metkovića ili pak iverka iz Višića ili ispred Čapljine, što jasno ukazuje na velike promjene na području Neretve, od njezine delte i uzvodno do Metkovića i dalje u BiH", ističe dr. Skaramuca.

Zabrinut je zbog velikih planova o gradnji još cijelog niza manjih i većih hidroelektrana na Neretvi. "S novim hidropostrojenjima doći će do velikoga smanjenja protoka voda Neretve koje su ipak potiskivale slanu vodu i nisu dopuštale da more toliko duboko prodire u kopno", ističe Feralov sugovornik.

Slana Neretva predstavlja izravnu opasnost i za razvoj tamošnje poljoprivrede, pogotovo ako je riječ o podizanju novih nasada voćnjaka, vinograda i maslinika. "Prodorom slane vode po vertikali se smanjuje prostor za rast tih biljaka, jer se time smanjuje dubina zemlje u kojoj biljke mogu rasti. Njihov korijen će završiti u slanoj zemlji, na principu spojenih posuda sve to prodire u biljku, što dovodi do njezina sušenja, i u konačnici do bitno smanjenih prinosa u inače poljoprivredno razvijenom kraju", kaže dr. Skaramuca.

Ističe kako nije katastrofičar i da se u ovom trenutku "ne može sa sigurnošću reći što će se ubuduće događati u dolini Neretve", ali ni ne predviđa "nešto baš jako dobro".

Velika bara

"Poveća li se salinitet, cijela bi se dolina Neretve mogla pretvoriti u jednu veliku baru, a u pitanje bi se doveli i izvori pitke vode u tom kraju. Tzv. niski izvori u dolini Neretve prodorom mora lako bi mogli postati 'bočati'. Prodor mora donosi i velike probleme izvorištu Prud kao ishodištu Regionalnog vodovoda 'Neretva – Pelješac – Korčula – Lastovo', tako da bi moglo doći do suše ne samo u Neretvi, nego i na spomenutim otocima", napominje dr. Skaramuca.

Njegova preporuka županijskim i državnim organima jest sustavni hidro-biološki monitoring rijeke Neretve s rokom od najmanje dvije godine kako bi se pratili utjecaji velikoga prodora mora u njezino korito, promjene na biljni i životinjski svijet neretvanskog kraja itd. "Taj monitoring valja raditi, pogotovo biološki. Prisutnost određenih vrsta organizama koje tu normalno ne obitavaju ukazuju na promjene ekoloških uvjeta, što zorno svjedoči o poremećajima kojima se dosad nije posvećivala dužna pažnja", rekao je za Feral prof. dr. Boško Skaramuca.

gavran... wrote:Stani stani ja imam informaciju da u tim gornjim selima, kao npr. Bjelimici sad su dosljaci pa je njih lako potplatiti...
Je li istina...

_BosanaC wrote:Cestitam @triton, bio si brzi

Blueboy- wrote:Svi ste ovde nalupali ogromne tekstove, neke argumentacije protiv HE, stekne se dojam da ste svi zesci borci za prirodu!?

Ali kad se vide gradovi, rjeke, planine i potoci, onda se jasno vidi da smo najprljavija nacija na svjetu. Priroda bi dahnula kad bi se otresla bosanske rulje. Ne branim ovde one koji su za te famozne planove HE, ali trebali bi dokazivat to sto isticemo.!

krkanko wrote:HE-HE donose posao za 5000ljudi tokom nekoliko godina, HE donose struju u nasu drzavu cime ce ista biti jeftinija, HE izvoze struju cime se puni drzavni budzet. Struja ce u buducnosti biti jedan od najvaznijih energenata za uvoz/izvoz.
Priroda-godisnje dodje i do cak nevjerovatnih 1000 ljudi na rijeku i ostave toliko prometa da moras jos nadoknaditi da ocistis smece iza svih. Imacemo cistu rijeku, lijepu sumicu, puno riba i prelijepe razglednice, a budzet prazan.

Najbolje bi bilo naci nesto izmedju, ali ako se mora odluciti onda sam blizi drugoj soluciji. I ima jos nesto, svi su poceli govoriti vidi kako Dodik puni budzet rs, a Dodik ima spremne da pravi 3 HE, a sa druge strane ti isti takve iste poduhvate osudjuju u federaciji. E pa ljudi ne moze i jare i pare.

_BosanaC wrote:

krkanko wrote:HE-HE donose posao za 5000ljudi tokom nekoliko godina, HE donose struju u nasu drzavu cime ce ista biti jeftinija, HE izvoze struju cime se puni drzavni budzet. Struja ce u buducnosti biti jedan od najvaznijih energenata za uvoz/izvoz.
Priroda-godisnje dodje i do cak nevjerovatnih 1000 ljudi na rijeku i ostave toliko prometa da moras jos nadoknaditi da ocistis smece iza svih. Imacemo cistu rijeku, lijepu sumicu, puno riba i prelijepe razglednice, a budzet prazan.

Najbolje bi bilo naci nesto izmedju, ali ako se mora odluciti onda sam blizi drugoj soluciji. I ima jos nesto, svi su poceli govoriti vidi kako Dodik puni budzet rs, a Dodik ima spremne da pravi 3 HE, a sa druge strane ti isti takve iste poduhvate osudjuju u federaciji. E pa ljudi ne moze i jare i pare.

Vidim da se nisi potrudio procitati ni barem 20% od svih argumenata za i protiv HE barem na ovom forumu. Da jesi, ne bi lupetao ovakve gluposti, to je sigurno.

krkanko wrote:

_BosanaC wrote:

krkanko wrote:HE-HE donose posao za 5000ljudi tokom nekoliko godina, HE donose struju u nasu drzavu cime ce ista biti jeftinija, HE izvoze struju cime se puni drzavni budzet. Struja ce u buducnosti biti jedan od najvaznijih energenata za uvoz/izvoz.
Priroda-godisnje dodje i do cak nevjerovatnih 1000 ljudi na rijeku i ostave toliko prometa da moras jos nadoknaditi da ocistis smece iza svih. Imacemo cistu rijeku, lijepu sumicu, puno riba i prelijepe razglednice, a budzet prazan.

Najbolje bi bilo naci nesto izmedju, ali ako se mora odluciti onda sam blizi drugoj soluciji. I ima jos nesto, svi su poceli govoriti vidi kako Dodik puni budzet rs, a Dodik ima spremne da pravi 3 HE, a sa druge strane ti isti takve iste poduhvate osudjuju u federaciji. E pa ljudi ne moze i jare i pare.

Vidim da se nisi potrudio procitati ni barem 20% od svih argumenata za i protiv HE barem na ovom forumu. Da jesi, ne bi lupetao ovakve gluposti, to je sigurno.

Bosanac sa ovim 'problemom' se nisam upoznavao samo na forumu, a od 8stranica nemaju 3 posta sa argumentima i najveci je
-da bi brana mogla puci'' sto se ne desava u 0,000001%slucajeva,
-da cemo ugroziti endemske vrste, kao sad ih eto ne ugrozavamo,
-da ce stradati desetina vrela pitke vode, sto je netacno,
-da ce doci do potresa, sto je opet netacno,
-da ce Konjic biti u magli, hehe ovo je tebi valjan argument jel
-itd.

A sada ti meni reci sta su to gluposti, koliko vidim nisi se bas potrudio oko odgovora. Ja sam opet rekao najbolje bi bilo naci rijesenje izmedju oba, ali kad bi se bas biralo, vise volim da je jedan demobilisani borac zaposlen ili bilo koji nezaposleni gradjanin ove zemlje, nego jednu ribu kako provodi dane u svom prelijepom okruzenju. I pitaj malo nezaposlene gradjane oko svega ovoga.
I jos nesto nadji dosadasnje izgradjene brane u BiH i podrucja okolo, pa pogledaj sve argumente protiv, pa mi reci sta se sve od toga desilo?

krkanko wrote:Pregledao sam BosanaC sve, evo opet ti ponavljam ovu zadnju recenicu, nadji izgradjene brane u BiH i reci mi sta se desilo sa tim svim argumentima u tim podrucjima.
Heco, ne Heco, me ne zanima, ja iznosim svoje misljenje, a ne Hecine, boli me za Hecu.
Da li ce biti oko ovoga posla nekog javasluka, neke kradje, nekih mutnih poslova, to ne znam, ja pricam o onome dijelu kada bi se sve radilo transparentno i prema pravilima. A osudjivati nesto,a nije ni pocelo je bezveze.

@Sarafcina mislim na sam period izgradnje brane, pa nece se praviti brana 2mjeseca.
To o budzetu se slazemo, ali ako moze biti jos puniji, zasto da ne.
Da ce vise turistickih radnika izgubiti posao, ma daj molim te, pa nece se pretvoriti pola Bosne u pustoš. A HE privatne ili ne, porez se mora placati, a koliko znam mislim da je bila solucija da imaju koristenje na nekoliko godina, uz nekoliko miliona puniji budzet fbih.