#176 Re: RODOSLOVNE KARTE OBITELJSKIH STABLA
Posted: 24/08/2022 16:04
Iskreno i pitam se koliko su nasi pretci koji su zivjeli tu zaista razlikovali sve verzije krscanstva s obzirom na manjak obrazovanja. Jel iko malo vise istrazivao?
Pa koga ćeš podmazivati kad nema papira? Neće ga izmislitdr_Evil wrote: ↑24/08/2022 12:47Do Austrije se moze iskopati, ali moras biti spreman podmazati. Ja imam najdalje od pra dede rodni list, a i to slucajno jer je dedo neku zemlju gonjao pred smrt. I onda slucajno u jednoj knjizi naletim na jedan dokument iz turskog doba, gdje moj predak kupuje njivuzposao wrote: ↑24/08/2022 12:38
Da, nažalost nalazimo se i na vrlo trusnom (politički) prostoru pa je kako je tko osvajao tako i palio sve prije njega.
Ja mislim da prve prave knjige vođenja evidencije imamo tek od austrougara ako se ne varam.
Šteta je to, kad pogledaš koliko na zapadu drže do svoje prošlosti.
Ja bi isto (kao i svako normalan) volio imati rodoslovno stablo, ali znam da je to dosta problematično zbog spaljenih knjiga.
Svaka tebi čast na naporu u rasvjetljavanju prošlosti![]()
Uspio sam dobiti kopiju toga, ali opet fali jedno koljeno od tog dokumenta do sukun dede. Slikat se![]()
Pa nisu bili glupi. Pa danas fakultetski obrazovana covjeka uhvati za detalje verzija oko religije neces daleko dogurati. Ni za danasnju modernu, a ni za proslost. To je bilo duboko religiozno drustvo. Prvo krenuti od tog konteksta, pa nadalje. Ali, to je za neke druge teme. Nemojmo ovu kvariti.
Ozbiljno?geralt wrote: ↑24/08/2022 14:47Ahmed Alicic je dobro preveo defter sandzaka Bosna iz 1468-69, te Hercegovine iz 1475-77, imam ja u PDF-u ako koga interesuje. Njegove komentare u marginama je najbolje ignorisati, ali sa naucne strane su jako vrijedni dokumenti.
Inace sam citao da su osmanski dokumenti veoma nepristupacni zbog jezika cak i za ljude koji znaju moderni turski i arapski, jer su pisani jako arhaicnim jezikom sa velikim primjesama perzijskog. Njihov zvanicni knjizevni jezik je bio nerazumljiv cak i za Turke "nizih" klasa koji su zivjeli u tom vremenu. Historicar koji zeli da se time bavi mora imati bas specificno obrazovanje i pripremu.
https://www.cidom.org/wp-content/uploa ... a-1985.pdfzposao wrote: ↑24/08/2022 16:21Ozbiljno?geralt wrote: ↑24/08/2022 14:47
Ahmed Alicic je dobro preveo defter sandzaka Bosna iz 1468-69, te Hercegovine iz 1475-77, imam ja u PDF-u ako koga interesuje. Njegove komentare u marginama je najbolje ignorisati, ali sa naucne strane su jako vrijedni dokumenti.
Inace sam citao da su osmanski dokumenti veoma nepristupacni zbog jezika cak i za ljude koji znaju moderni turski i arapski, jer su pisani jako arhaicnim jezikom sa velikim primjesama perzijskog. Njihov zvanicni knjizevni jezik je bio nerazumljiv cak i za Turke "nizih" klasa koji su zivjeli u tom vremenu. Historicar koji zeli da se time bavi mora imati bas specificno obrazovanje i pripremu.
To bi bilo super. Možda se nađe koliko je šukundedo plaćo porez pa da tražim povrat![]()
Ozbiljno, ako imaš za hercegovinu ne bilo ti mrsko stavit negdje da pročitam![]()
Pa naci ces sigurno papir za pra dedu rodjenog u Austrougarskoj umro u KSHS ili poginuo u WWII, ali kazem ti moras podmazat, mrsko im.
Slažem sedr_Evil wrote: ↑24/08/2022 16:26Pa naci ces sigurno papir za pra dedu rodjenog u Austrougarskoj umro u KSHS ili poginuo u WWII, ali kazem ti moras podmazat, mrsko im.
Ako imas od svog dede rodni list ili umrlicu, imas ime pradede, znas koje selo, gdje pripada samo otici u maticni ured, ako nije gorio. Dalje od toga male su ti sanse. Kod nas u Hercegovini ako ne nadjes sta u Blagajskim ili Imotskim defterima onda se slikaj, ali to je posao rudarski.
Nije mi bilo mrsko otvoriti dokumentdr_Evil wrote: ↑24/08/2022 16:03geralt wrote: ↑24/08/2022 15:53
Alic cita iz deftera ono sta mu se svidja a ne sta tamo pise. U defteru je jako precizno naglasavano koja su sela krstjanska a koja nisu, cak i u mjesanim naseljima koliko ima krstjana a koliko ostalih. Cak se i za prazna naselja navodi jesu li bila naseljena krstjanima. A jako ih je malo, i u Bosni i u Hercegovini.
Za Bosnu nisam citao, ali u Hercegovini se takvo sto ne primjeti. Ne znam odakle ti to.




Ja i dalje ne vidim to o cemu ti pricas, jednostavno ne vidim taj religijski aspekt u ovome od Alica. Ne kazem da nema u pravim defterima, ali covjek u knjizi je stavio religiju po strani. Rijetko gdje sam upratio da se navodi religija sela.geralt wrote: ↑24/08/2022 16:33Nije mi bilo mrsko otvoriti dokument
Morao sam se doooobro zaroviti da nadjem ovo malo krstjana zabiljezenih u Hercegovini (ima ih sigurno jos, nisam prosao citav dokument). Mozda ih ima jos koji su se tako osjecali ali nisu naglasili popisivacu, ali jako daleko od toga da su bili vecina stanovnistva.SpoilerShow
P.S. Zamisli koliko je neko morao tesko zivjeti da mu srednjovjekovni popisivac stanovnistva naglasi "siromah" kraj imena kao ovom Dobrasinu.
Mislim da je to najvise ovisilo od toga ciji je pop bio najblizi.
Ja bih prije rekao da su to dva dijela balkana na kojima je Islam opstao. Populacijski koji je bio procenat muslimanskog zivlja na podrucju danas Srbije, treba kakve druge deftere i teftere. Jesu li to bili Bosnjaci, Albanci ili Srbi u to ne ulazim, zavisi koga pitas, ali sigurno je bio pogolem broj muslimana, pa samo Beograd je bio 4/5.geralt wrote: ↑24/08/2022 16:50Mislim da je to najvise ovisilo od toga ciji je pop bio najblizi.
No interesantno je da su dva dijela Balkana koja su masovno presla na islam (Bosna i Albanija) istovremeno i oni u kojima je katolicka vjera bila najzastupljenija prije osvajanja (pravoslavna crkva je imala specijalne privilegije kod Osmanlija). Takodjer se masovni prelazak vremenski poklopio sa pojacanim progonom katolickog svestenstva koji su se smatrali stranim spijunima (sa izuzetkom franjevaca koji su bili izvan hijerarhije) pocetkom 16. vijeka u periodu ratova sa Venecijom i Madjarskom.
Jaran mi zna turski. Ali stvar je u tome što su Osmanlije pisale i govorile "osmanski" turski jezik, a to malo tko danas zna. Bio sam u Stambolu tri puta i patio sam se da nađem neke dokumente, dokaze. Ma nema šanse. Ni današnji njihovi kustosi se ne žele bakćati s tim jezikom jer ga slabo znaju. Ono što se može naći na modernom turskom - to je ok, Halil Inalčik i još dva-tri, ostalo je sve "mrtvi kapital" za nas iz Bosne.geralt wrote: ↑24/08/2022 14:47Ahmed Alicic je dobro preveo defter sandzaka Bosna iz 1468-69, te Hercegovine iz 1475-77, imam ja u PDF-u ako koga interesuje. Njegove komentare u marginama je najbolje ignorisati, ali sa naucne strane su jako vrijedni dokumenti.
Inace sam citao da su osmanski dokumenti veoma nepristupacni zbog jezika cak i za ljude koji znaju moderni turski i arapski, jer su pisani jako arhaicnim jezikom sa velikim primjesama perzijskog. Njihov zvanicni knjizevni jezik je bio nerazumljiv cak i za Turke "nizih" klasa koji su zivjeli u tom vremenu. Historicar koji zeli da se time bavi mora imati bas specificno obrazovanje i pripremu.
Onaj veliki raskol 1054. godine u Bosni nitko nije skužio do pitaj boga koje godine... Prvo što je narod neobavješten, drugo što ni jedne ni druge kršćanske popove (čitaj pastire) nije bilo važno da to objašnjava svome stadu... A o julijanskom i gregorijanskom kalendaru da i ne pričamo...geralt wrote: ↑24/08/2022 16:50Mislim da je to najvise ovisilo od toga ciji je pop bio najblizi.
No interesantno je da su dva dijela Balkana koja su masovno presla na islam (Bosna i Albanija) istovremeno i oni u kojima je katolicka vjera bila najzastupljenija prije osvajanja (pravoslavna crkva je imala specijalne privilegije kod Osmanlija). Takodjer se masovni prelazak vremenski poklopio sa pojacanim progonom katolickog svestenstva koji su se smatrali stranim spijunima (sa izuzetkom franjevaca koji su bili izvan hijerarhije) pocetkom 16. vijeka u periodu ratova sa Venecijom i Madjarskom.
Jesi li slusao teoremu(vjerovatno laz) da kada se Rim podijelio na istok i zapad da su oko Bosne zaobisli granicu tj od Bosne napravili Buffer zonu. E to sam cuo od rahmetli Muftije, ali nisam nigdje sam uspio da pronadjem takvo nesto.Benjaminsky wrote: ↑24/08/2022 20:01Onaj veliki raskol 1054. godine u Bosni nitko nije skužio do pitaj boga koje godine... Prvo što je narod neobavješten, drugo što ni jedne ni druge kršćanske popove (čitaj pastire) nije bilo važno da to objašnjava svome stadu... A o julijanskom i gregorijanskom kalendaru da i ne pričamo...geralt wrote: ↑24/08/2022 16:50
Mislim da je to najvise ovisilo od toga ciji je pop bio najblizi.
No interesantno je da su dva dijela Balkana koja su masovno presla na islam (Bosna i Albanija) istovremeno i oni u kojima je katolicka vjera bila najzastupljenija prije osvajanja (pravoslavna crkva je imala specijalne privilegije kod Osmanlija). Takodjer se masovni prelazak vremenski poklopio sa pojacanim progonom katolickog svestenstva koji su se smatrali stranim spijunima (sa izuzetkom franjevaca koji su bili izvan hijerarhije) pocetkom 16. vijeka u periodu ratova sa Venecijom i Madjarskom.
Malo ti spamamo temu mes ciniAutor ove knjige potpuno ispravno ukazuje da je već Teodosije samo u slučaju Bosne odredio dvije linije – istočnu i zapadnu granicu, čime je bosanskom prostoru priznata svojevrsna geografska, ali i politička i kulturološka posebnost, odnosno autonomija.









