Pročitao sam više puta novi Statut Grada Mostara, u nadi da je ova verzija objavljena na Klixu prava i konačna verzija.
Mogu samo jednu stvar reći: ovim Statutom će Mostar biti pretvoren u minijaturnu verziju Federacije BiH. Ili ako hoćete SBK i HNK. Toliko kočnica i blokada na nekom lokalnom nivou vlasti... Ne znam da li igdje u Evropi postoji nešto ovakvo.
Prva stvar, prilikom izbora rukovodstva Gradskog vijeća Mostara (predsjednik GV i dvojica zamjenika), piše sljedeće:
1. Na prvoj sjednici Gradskog vijeća poslije izbora, Gradsko vijeće će izabrati predsjednika i zamjenike predsjednika iz reda gradskih vijećnika. Do izbora predsjednika, sjednicama Gradskog vijeća će predsjedavati najstariji vijećnik.
Svaki klub konstitutivnog naroda predlaže većinom glasova, među
predloženim kandidatima iz reda svojih članova, jednog kandidata za izbor na mjesto predsjednika i zamjenika predsjednika.
Ovo je u neku ruku prepisano iz Ustava Federacije prilikom izbora Predsjednika i dvojice potpredsjednika entiteta:
U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Razlika je u tome što u Mostaru je potrebna NATPOLOVIČNA većina u svakom od klubova konstitutivnih naroda za izbor rukovodstva Gradskog vijeća, dok je u slučaju izvršne vlasti FBiH potrebna TREĆINA glasova u klubovima konstitutivnih naroda. Rukovodstvo GV Mostara je teže izabrati nego rukovodstvo FBiH
Kvaka je u tome što cijeli proces u oba slučaju moraš obaviti integralno, tj. ne možeš izabrati 2 od 3 rukovodioca. Ako HDZ i bude imao većinu u GV neće moći izabrati ni predsjednika GV ni zamjenike predsjednika bez saglasnosti sva 3 kluba naroda. Bošnjačke/probosanske stranke bi mogle izabrati 2 od 3 predsjednika/potpredsjednika FBiH, ali onog trećeg ne možeš bez HDZ. Sličan princip je spušten na Mostar.
Druga stvar, za sve najvažnije odluke je potrebna dvotrećinska većina u GV, uključujući:
a) o urbanističkom planu za teritorij Grada;
b) o izmjenama i dopunama Statuta;
c)
o usvajanju i izvršavanju Proračuna;
d) o priznanjima i nagradama Grada;
e) smjeni gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća:
8
f) o izgledu grba, stijega i ostalim simbolima iz Članka 4. stavak 3 ovog Statuta;
g) o davanju naziva ulicama, trgovima i mostovima;
h) te o ostalim pitanjima koja su utvrđena ovim Statutom
Najvažnija stvar je činjenica da je za budžet potrebna većina od 2/3 vijećnika. Čak i kad bi gradonačelnik (HDZ-ovac vjerovatno) pokušao da sprovodi samovolju, zapeo bi vrlo brzo. Ne bi bilo novca. Samo što ovog puta ne bi bilo Federacije da uskoči jer postoji Gradsko vijeće. Prema tome, stranka koja ima gradonačelnika mora imati dvotrećinsku podršku u GV za sve što je bitno, inače slijedi blokada, koja manje odgovara HDZ-u/Hrvatima jer tu im je sjedište sve i jedne bitne institucije. Bitan dio je i ovaj o urbanističkom planu, po meni drugi po važnosti.
Ovo će u praksi značiti da će i najjača stranka u Mostaru (HDZ najvjerovatnije) morati koalirati s jednom (SDA) ili čak i više stranaka (SDP, NS, SBB) za efikasno upravljanje gradom. Još jedna stvar, jako bitna:
Istovremeno sa usvajanjem proračuna, Gradsko vijeće usvaja i Odluku o izvršenju proračuna Grada. Odlukom o izvršenju proračuna, bliže se uređuje pitanje poput usklađivanja i ravnomjernosti trošenja javnih prihoda, prioriteti, način podnošenja izvješća o izvršenju, te definiranje najmanje dva potpisnika koji će biti ovlašteni za potpisivanje naloga platnih transakcija, kao i druga pitanja od značaja za trošenje proračunskih sredstava i ostvarivanje funkcija Grada.
Ona famozna priča o duplom potpisu se ovdje najbolje vidi. Pri donošenju budžeta donosiće se i odluka o tom duplom potpisu, što znači da će od godine do godine biti različiti potpisnici. S obzirom da za budžet treba većina od 2/3, jedan od potpisnika će biti neko iz SDA ili neke druge partije iz Sarajeva.
Treća stvar, 6 gradskih područja (3 većinski hrvatska, 3 bošnjačka) postaju
de facto opštine:
Za svako od Gradskih područja uspostavlja se po jedno povjerenstvo Gradskog vijeća za gradsko područje. U sastav svakog povjerenstva Gradskog vijeća za gradska područja (u daljem tekstu Povjerenstva za gradska područja) ulaze gradski vijećnici izabrani sa teritorije pripadajućeg
gradskog područja...
Zatim, najvažniji dio o zadacima gradskih komisija/povjerenstava:
1. U zadaće Povjerenstva Gradskog područja ulaze sljedeći poslovi:
a) Donosi odluke o raspodjeli prihoda po osnovu dodijeljenog građevinskog zemljišta, (sukladno
Članku 61. Statuta);
b) Sudjeluje u donošenju odluke o raspisivanju referenduma u gradskom području (sukladno
Članku 33. stavak 3. Statuta);
c) Raspravlja i zauzima stavove u postupku pripreme proračuna Grada u dijelu koji se odnosi na
financiranje potreba gradskog područja i donošenje odluka u svezi s raspodjelom i namjenom
sredstava koja se prikupljaju i troše na Gradskom području.
d) Daje suglasnost na donošenje odluka o usvajanju svih prostorno planskih akata Grada u dijelu
koji se odnosi na gradsko područje;
e) Predlaže Planove razvoja gradskog područja kao dio sveukupnog razvojnog plana Grada;
f) Predlaže organizaciju upravnih službi u gradskom području - ured gradskog područja koje su
dio jedinstvene gradske uprave za izvršavanje poslova uprave
g) Predlaže organizaciju-mrežu mjesnih zajednica na svom području;
h) Provodi postupak odabira i imenovanja komunalnih redara na pripadajućem gradskom
području.
i) daje suglasnost na program zajedničke komunalne potrošnje koji se odnosi na pripadajuće
gradsko područje.
2. Bez prijedloga odnosno suglasnosti povjerenstva gradskog područja Gradsko vijeće odnosno
Gradonačelnik ne mogu donijeti važeću Odluku o pitanjima koja su u nadležnosti povjerenstva.
Najvažniji je ovaj dio da se bez saglasnosti povjerenstva relevantnog gradskog područja ne može ništa raditi u domenu nabrojanih nadležnosti (koje su široke, i faktički obuhvataju sve bitne aspekte života ljudi na lokalnom nivou).
Četvrta stvar se tiče instituta vitalnog nacionalnog interesa. On je bukvalno prepisan iz Ustava Federacije, što se vidi u jednoj formulaciji u Statutu:
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda koji se štite u Gradu su oni definirani u Članku VI.C.6) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Sve poluge koje ima Dom naroda Parlamenta FBiH imaju i klubovi konstitutivnih naroda u Mostaru
Ukoliko više od jednog predsjednika ili zamjenika predsjednika tvrde da odluka pripada listi vitalnih interesa iz Članka 34., za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
Prepisane odredbe Federalnog Ustava. S obzirom da se rukovodstvo Gradskog vijeća ne može izabrati bez Bošnjaka, tu se treba izboriti za to zamjenik predsjedavajućeg iz reda Srba dodijeli B faktoru u slučaju da je gradonačelnik HDZ-ov. Ukoliko gradonačelnik nekim slučajem bude iz neke od probosanskih (bošnjačkih, kakogod) opcija, onda bi ta pozicija išla Hrvatima. No, čak i ako HDZ dobije poziciju zamjenika Predsjednika GV iz reda srpskog naroda, tu je dodatni osigurač:
Ukoliko samo jedan predsjednik ili zamjenik predsjednika tvrdi da odluka pripada listi vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda u Gradskom vijeću može proglasiti da dotično pitanje pripada listi vitalnih interesa.
4. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Gradskom vijeću odluči da se odluka odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takve odluke potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Gradskom vijeću.
Nakon ovoga odlučuje Ustavni sud FBiH, i to Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Tu je dovoljno da dvojica sudija proglasi neko pitanje štetnim po VNI nekog od konst. naroda i stvar pada u vodu. Isto ovo se primjenjuje u Parlamentu FBiH, doslovno je prepisano.
2/3 u Klubu Bošnjaka mogu zaustaviti svaku odluku GV ako žele, bez obzira na broj vijećnika koji je digao ruku za nju. Isto vrijedi i za druga dva naroda.
Peta stvar, matematički nije izvjesno ko će imati gradonačelnika. Bošnjački dio grada bira 9, a većinski hrvatski 13 vijećnika. 13 se bira sa teritorije kompletnog Grada. Hrvatski faktor u istočnom dijelu grada ne postoji, tako da će svih ovih 9 biti iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu. Od ovih 13 iz većinski HR dijela grada, 1 će sigurno biti iz probosanskih stranaka, a možda i 2, koliko je potrebno da bi se imala šansa za gradonačelnika.
No, ko god da skucka većinu za mjesto gradonačelnika će se suočiti s neviđenim polugama blokade, tako da će za efikasnu upravu trebati dvotrećinski konsenzus u GV Mostara. Jako je malo prostora za neke trikove, jer rupa u Statutu praktično nema. Moraš tražiti konsenzus kako god umiješ, inače nema vlasti.
MOJA PROGNOZA za ove izbore (ne moram biti u pravu, ovo je samo nagađanje): HDZ i sateliti će imati 19, a pro-BiH partije 16 mandata, od čega SDA 8. HDZ i SDA bi imali dvotrećinsku većinu u tom slučaju. To će rezultirati time da će HDZ imati gradonačelnika, a SDA 2 od 3 pozicije u GV i mogućnost zaustavljanja odluka u Gradskom vijeću (uključujući i one donesene prostom većinom, ne samo dvotrećinskom). Hoće li biti zaista ovako je pitanje. Ovo je samo moje viđenje događaja nakon izbora.
