Forum Klix.ba

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

insomnia78 wrote:

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

Vidi se da nisi ratno dijete

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

kmirsad wrote:

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

Ja narkosa , mila mati... to se i lećom drogira...udara se ćim stigne...

insomnia78 wrote:

medvjed23 wrote:da je sad leće, dvje-tri kutljače navaditi, pa preko pavlake trehnuti

Vidi se da nisi ratno dijete

studiorum_tuzlaensis wrote:Zbog momka koji je otvorio temu.... Da se još nadovežem na sebe zato što mislim da je važno jer sigurno okolo ima omladine željne eksperimentisanja:

Konzumiranje bilo kakve droge u stanjima emotivne rastrešenosti, teškog psihičkog ili fizičkog stanja, depresije, nedostatka novca, zlostavljanja od strane roditelja, loše finansijske situacije, straha, anksioznosti itd. može uzrokovati ozbiljne psihičke poremećaje i naštetiti vlastitom razumu.

Svaki slučaj konzumiranja rekreativnih droga ima svoje vrijeme, mjesto i setting o kojem se treba prije dobro informisati, kao i o efektima. To je ono što mladi ljudi trebaju da znaju, jer mislim da je suvišno govoriti o tome da je danas teško doći do droge. Ako neko hoće da se lupi, nema te potencijalne kazne koja će ga odvratiti od toga.

Pored prevencije, društvo/škola/policija bi trebala raditi na psihološkoj pripremi i boljem obrazovanju omladine o efektima droga (ne lažnim istraživanjima, već objektivnim i realnim), isto kao i ne voditi se sistemom da momak ili cura uhvaćeni sa džointom u parku budu vječno obilježeni kao 'narkomani' svoga društva.

studiorum_tuzlaensis wrote:Žuto je zlo nad zlom, alkohol pored njega izgleda kao limunada.

Probao sve dostupno kod nas osim žutog, koje mi se jednom nudilo da šmrčem na stolu. Hvala Bogu pa nisam, jer je jedan iz te ekipe zglajzo baš sa tim poslije. xD Danda i bobe su opet popularni sad u Sa koliko mogu povezati stvari kod raje, a sretne se i žutalja na cesti svuda od Sebilja do Dobrinje. Znači aktuelno je itekako i danas sve to, s tim da imam osjećaj da je puno više tabletomana koji se šibaju leksovima, tramalima, subovima, antidepresivima i ko zna čim. Takve namirišem na kilometar, onaj tupi pogled bezličnosti ih odaje samo tako.

Od halucinogenih, jeo gljive u Amsterdamu one legalne, i par puta psilobicinske sa rajom, one su zeznutije, važan je setting kod gljiva, obično je dobrila mrtva. Zvekno sam se tripom jednom daaaavno krajem 2009 na nekom partiju u Skenderiji, totalni mindfuck i mindblow, al sve OK ispalo, iako sam više molio Boga da prestane, jer mi je ta noć bila ko vječnost, a ne 8 sati . Ketamin isto jednom mahalci sa darkweba naručili i da probamo, muzika na tome zvuči ko da dolazi iz Raja ...

Sad sam out iz toga, žena i djeca su u fokusu. Ostala samo vutra i to ponekad jer me izbije iz cipela jedan džo. Naučio sam nekako cijeniti svoje tijelo i pamet i puno veći respect imam prema drogama nego sa 19-20 godina. Trenutno, mišljenje mi je da ništa ne bi trebalo konzumirati prije 25 godina starosti dok ti se ličnost ne formira, a pogotovo bilo koju vrstu halucinogenih droga. Labilne ličnosti ili bilo kakvi psihološki poremećaji bi dotad već trebali biti utvrđeni. Probati, može se, jer život je jedan.

Iz vlastitog iskustva tvrdim da neke droge (MDMA kao empatogen, DMT, LSD) otvaraju moždane puteve i podstiču nove moždane veze i sinapse čime ljubav i poštovanje prema drugim ljudima, okolini i samom životu dižu na neki veći nivo. To su potvrdile i mnoge studije...

studiorum_tuzlaensis wrote:Zbog momka koji je otvorio temu.... Da se još nadovežem na sebe zato što mislim da je važno jer sigurno okolo ima omladine željne eksperimentisanja:

Konzumiranje bilo kakve droge u stanjima emotivne rastrešenosti, teškog psihičkog ili fizičkog stanja, depresije, nedostatka novca, zlostavljanja od strane roditelja, loše finansijske situacije, straha, anksioznosti itd. može uzrokovati ozbiljne psihičke poremećaje i naštetiti vlastitom razumu.

Svaki slučaj konzumiranja rekreativnih droga ima svoje vrijeme, mjesto i setting o kojem se treba prije dobro informisati, kao i o efektima. To je ono što mladi ljudi trebaju da znaju, jer mislim da je suvišno govoriti o tome da je danas teško doći do droge. Ako neko hoće da se lupi, nema te potencijalne kazne koja će ga odvratiti od toga.

Pored prevencije, društvo/škola/policija bi trebala raditi na psihološkoj pripremi i boljem obrazovanju omladine o efektima droga (ne lažnim istraživanjima, već objektivnim i realnim), isto kao i ne voditi se sistemom da momak ili cura uhvaćeni sa džointom u parku budu vječno obilježeni kao 'narkomani' svoga društva.

TERMINOLOGIJA

U ovom delu prezentacije bavićemo se osnovnim pojmovima o drogama, kao i žargonskim (uličnim – eng. “Street terms”) nazivima pojmova u vezi narkomanije i pojedinih vrsta droga, odnosno narkomanskim slengom.

Reč “droga” potiče od francuske reči “drogue” što znači lekarija, nepreradjen lek, farbarska roba, tj. u širem značenju “sirovi ili napola preparirani proizvodi, životinjskog ili mineralnog porekla, koji služe za lekove, kozmetičke ili tehničke potrebe”. Očigledno je da ovako definisana droga ima veoma malo veze sa onim što se u svakodnevnom životu podrazumeva. Medjutim, kada imenici droga, dodamo pridev “opojna”, dobijamo pojam “opojna droga” koji ima sasvim drugo značenje. Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga pod tim podrazumeva supstancu prirodnog ili sintetičkog porekla čijom se upotrebom mogu stvoriti stanja zavisnosti koja mogu da izazovu oštećenja zdravlja ili da na neki drugi način ugroze ljudski integritet u fizičkom, psihičkom ili socijalnom smislu.

Vremenom ovaj pojam se sve više ograničavao u govornom i u naučnom jeziku, pa se pod njim podrazumevaju ne samo opojne droge, već i neke druge supstance sintetičkog porekla koje deluju na centralni nervni sistem. Danas je ova reč uobičajena u mnogim svetskim jezicima, pa i u našem, čak je od nje izveden i glagol “drogirati se”.
ŽARGONSKI (ULIČNI) NAZIVI POJMOVA U VEZI NARKOMANIJE I VRSTA DROGA

Narkomanski sleng igra značajnu ulogu i u procesu identifikacije sa narkomanskom subkulturom i kao neka vrsta propusnice, ili znak za raspoznavanje u grupi narkomana. Budući narkoman, istovremeno sa započinjanjem uzimanja droge, prihvata i narkomanski sleng, a narkomanski sleng postaje njegov čuvar. Narkomanski sleng je pogodan za razgovor pred nepoželjnim osobama, i obezbedjuje konspirativnost u svim vrstama komunikacija, naročito u telefonskim razgovorima.

Pravila slenga se primenjuju i u narkomanskom slengu. Neka od primenjenih pravila su: tajnovitost (na primer: belo je kokain), dvostruka igra (imaš li vespu – vespa je vesparasketa/sredstvo za uspavljivanje), asocijativnost (), pežorativnost (poštar je kengur), nadrealistički spojevi (“šlogirani kaktus” ili “kisela glava”), besmislenost (“silovanje iz nehata”), zvučnost (“džidžibudžiti”), slikovitost (“crnjak” – jak opijum), kontast (“strašan” ili “krvav” je divan).

Poznavanje slenga može pomoći i deci i roditeljima, kao i drugim zainteresovanim osobama u cilju otkrivanja i identifikacije narkomana ili preprodavca droge, kao i prilikom ostvarivanja uvida u ponašanje dece ili ljudi.
ŽARGONSKI (ULIČNI) NAZIVI VRSTA DROGA:

Marihuana – Haš, trava, vutra, meri džejn, meriš, gras, doza, biljka, ganja, korov;

Amfetamin – Spid, amfi, srca, crna lepotica, podizači, energetske pilule, zvezda;

Metamfetamin – Met, krank, kristal, vatra, kripto, beli krst, led, odnosno ajs;

Ekstazi – MDMA, XTC, X, Adam, Eva, ljubavna droga, kolač, pilulica;

Kokain – Koka, sneg, koks, medeni nos, dama, belo, snežna ptica, pahuljica;

Krek kokain – Stena, kamen, bejzbol, duboko, Bi Džis (od eng. BJs);

Heroin – Konjina, žuto, paja, otpadak, so, cmok, dlakavi, šećer, ha, radost;

Morfijum – Makica, ujka, hokus, sanjalica, tab, gospodjica Ema;

Hašiš – Haki, staf, šit, džoint (duvan i hašiš), tiš; čistak (hašiš za pušenje u luli);

LSD – Kiselina, mini kuglica, šećerna kocka, trip, bure, žaba, mesec;

ŽARGONSKI (ULIČNI) NAZIVI IZ NARKOMANSKOG SLENGA:

Dobra roba – naziv za čistu drogu;

Duvati – pušiti marihuanu i hašiš, ili udisati pare lepka;

Fiks – droga koja se unosi u organizam putem injekcije (najčešće opijum/heroin);

Fiksati se – uzimati drogu injekcionim putem;

Snifovati – uzimati drogu putem ušmrkavnja (kokain, heroin);

Izdilati gudru – prodati drogu;

Lutka – pola grama heroina;

Mić – jedan gram heroina;

Diler – prodavac droge;

Dauns – umirujuća sredstva, za “spuštanje”;

Panj – paketić droge;

Paip – lula;

Na igli – uzimati drogu injekcionim putem;

Fleš – kratkotrajno stanje fascinacije izazvano drogom;

Hai – stanje povišenog raspoloženja;

Prefurati – prevelika doza nekog leka ili droge;

Overiti se – predozirati se, uzeti preveliku količinu droge;

Zikra (u zikri) – biti u krizi;

Trip – imaginarno putovanje pod dejstvom halucinogenih supstanci;

Džanki – težak zavisnik;

Dupljak – čovek sa dva lica: kriminalac i narkoman;

Drukara (druker, pevač) – čovek ili narkoman koji potkazuje policiji;

Mardelj – zatvor;

Navlaka – postati zavistan, stvaranje zavisnosti;

Usetka, banka – 10 grama droge;

Petarda – 5 grama droge;

Postoji mnogo više naziva pojmova iz narkomanskog slenga koje nismo objavili zbog limita prostora internet prezentacije. Pored navedenih, postoje i drugi nazivi za odredjene vrste droga ili pojmove, koji se koriste u lokalnom žargonu u zavisnosti od područja ili jezika kojim se uživalac služi.