arzuhal wrote:Nurudin wrote:
Spominjte vi mene pa ću i ja vas spominjati ...ne znam šta je sporno tu ??
Dabome da nema ništa sporno u tome da ima i
spominjanje Allaha (od strane Njegovih stvorenja) i da ima i
Allahovo spominjanje (Njegovih stvorenja), imamo dokaze za to u Kur'anu i hadisima.
@dadinjo nastoji jezičkom vratolomijom da kaže: ako je
zikrullah (ako se ta sintagma prevodi kao) - "spominjanje Allaha" (kao objekta u rečenici), onda je, istom logikom,
halqullah - "stvaranje Allaha", kao objekta, ne "Allahovo stvaranje", gdje je Allah subjekt radnje. "Ko to" - žuri odmah da pita u nastavku naš @dadinjo, čim je krivotvorio stvar - "stvara Allaha?"
Ja bih najviše volio da neki nedogmatski, iskreni sljedbenik Kur'ana, koji je shvatio stvar i spoznao, odgovori na ovu @dadinjovu postavku. Jer ja stalno nudim dosadne, prežvakane, dogmatske i nekritičke stvari...Da čujem nešto novo i naučim.
Haj da se ne natežem, vidim da bi ti do Sudnjeg dana izbjegavao odgovoriti na jednostavno pitanje, jer znaš da ćeš sigurno pogriješiti, koji god "broj" da izabereš.
NIkakva to nije jezička vratolomija, moj vrli poznavaoče arapskog, genitivna veza je prisutna u mnoštvu jezika i njeno osnovno obilježje je dvosmislenost sintagmi koje su u genitivnoj vezi. Nije bilo potrebe da uvodiš neke stručne termine da bi zamutio čistu vodu, htio sam kroz "praktične primjere" diskutovati s tobom, ali kad već tako nastupaš, onda OK.
Je li zikrullah spominjanje Allaha kao objekta ili je to zikr (spominjanje/sjećanje itd.) koje vrši Allah kao subjekat.
KOkrut je npr., mislim čak na svim mjestima, a ima ih relativno puno, zikrullah preveo kao spominjanje Allaha kao objekta. Je li Korkut baš toliki levat za arapski da je preveo na način suprotan pravilima arapskog jezika? Naravno da ne, iako je njegov prevod pravi kurvarski, to znaju oni koji znaju arapski i poznaju islamski nauk.
Dakle, da, u pravu si, ako zikrullah može biti spominjanje Allaha kao objekta, onda i khalqullah jezički svakako može biti stvaranje Allaha kao objekta. Dakle, da, jezički, u duhu arapskog jezika (teološke dogme po strani), khalqullah se legitimno prevodi kao stvaranje Allaha (kao objekta).
Ne bih da prosvjetljavam tebe i Nurudina, ali mi je čudno da nikom ne pada na um hadis da je "Allah onakav kakvim ga njegov rob zamisli", odnosno svako od nas stvara Allaha, tj. svoju predstavu Allaha. Nije isti tvoj i Nurudinov Allah, a obojica ste i stvorili, svako svog.
No, da završim ovo za arapsko-kur'ansku genitivnu vezu. Da, zikrullah je jednako spominjanje Allaha kao objekta i Allahovo, kao subjekta, spominjanje.
Ni tvoj pokušaj mućenja bistre vode uvođenjem priču prijednoga "li" je potpuno nevažan, da ti ne objašnjavam jezički, dovoljno je samo to što se i zikrullah i khalqullah u Kur'anu spominju i sa i bez prijedloga "li".
Očito nisi imao petlje primijeniti za primjeru riječi "zikrullah" svoju tlapnju o genitivnojj vezi, jer znaš šta bi iz tvog iskrenog odgovora proizašlo (ovo sve pod uslovom da poznaješ arapski i znaš o čemu pričaš).
Dakle, Kur'an je pun primjera koji govore o, u pravilu, dvosmislenosti, sintagmi sa genitivnom vezom.
NIje u pitanju samo zikrullah koji se spominje na dosta mjesta, tu je npr. i khashyetullah, khashyet=strah, allah=allah. Khashyetullah prevode kao strah od Allaha, a ne Allahov strah od nekog.
Tu je i dženbullah (nemarnost prema Allahu), iako bi se, čisto jezički gledano, moglo prevesti i kao Allahova nemarnost.
Dakle, ako je zikrullah spominjanje Allaha kao objekta, ako je dženbullah nemarnost prema Allahu, a ne Allahova nemarnost, ako je khashyetullah strah od Allaha, a ne Allahov strah od nekog, onda je, jezički, svakako legitimno da je khalqullah-stvaranje Allaha kao objekta, u istoj ravni sa značenjem Allahovog stvaranja.
Osnovno obilježje genitivne veze je dvosmislenost.
Npr. , ko zna engleski, love of God se legitimno prevodi i kao "ljubav prema BOgu" i kao "Božija ljubav (prema nekom)".
A da ne širimo sada na pojmove poput rizqullah, nasrullah (jer i ajet kaže da ljudi pomažu Allaha) ili fi sebilillah, koji se pojam može prevesti kao "na Allahovom putu", tj. putu koji pripada Allahu, ali i kao putu kojim Allah hodi.
Uglavnom, toliko o tom. Znam da ti do Sudnjeg dana ne bi odgovorio na pitanje o značenju zikrullaha, pa da ti skratim muke.
Je li se Allah prešao, pa odabrao za objavu jezik na kojem se može tumačiti da Allah govori o tome da ga neko stvara ili nam tzv. Allah hoće nešto poručiti, to neka svako za sebe vidi.