Bosanski putevi (magistralni, lokalni, regionalni) - all about

[spree]

Ja nisam napisao da se ne radi, nego samo koliko je bagera i radnika jucer bilo. Na ovim slikama ima par vise, ali eto moguce da je to dovoljno. Meni je drago da se radi, ali misljenja sam da bi moglo brze u smislu da recimo dva bagera istovremenu kopaju na razlicitim mjestima (karikiram). Mozda to uopste tako ne ide, mozda je ovo najbrzi i najbolji nacin.

Poslano sa mog koristeći Tapatalk

[supercali]

Laik sam al mi logika govori ovako
Sad ce zima znaci nije sezona gradnje
Zasto bi to 2 bagera rascistila za 20 dana jer se ne zuri sa pravljenjem kad moze 1 50 dana to je ajmo reci 2 mjeseca
Pa cak i tada zavrsava se posao prije pocetka sezone gradjenja
Eto nek padne snijeg u novembru znaci mjesec radi sada mjesec pocetkom proljeca i to je to a onda valjda ide podloga asfalt jedan drugi treci peti kad je sezona za to

Mozda grijesim ne znam al mi nije cudno ovo sa jednim bagerom
Da je ljeto pa ajde

[Thorgerson]

Ako na mene mislis da sam neupucen (jer sam jutros napisao da sam juce vidio samo jeda bager i jednog radnika) onda si u pravu. Ja jesam neupucen, ali nisam lazov. Jucer je fakat kopao samo jedan bager, mada i na ovim slikama nema nesto puno radnika i masina. Moje laicko misljenje je da bi trebalo puno vise masinerije i radnika biti na ovakvom gradilistu, ali mozda i nisam u pravu.

Poslano sa mog koristeći Tapatalk

Fazon je u tome što ljudi koji čitaj ovaj forum dobvaju utisak da se ništa ne radi, što nije istina, raščišćava se i priprema trasa.

Vlast želi da dokaže da će se raditi sigurno, samo što je stvar da zima ide u susret i gradilište će se konzervirati do tada. Za trenutni posao nije potrebno više mašina i radnika, a ja na slikama vidim više mašina, nego što je rečeno.

Bitno je da otišla i mitska kafana Neri, posljednji sporni objekat na trasi. To svakom ko prati projekat Južne longitudinale je bilo iznimno drago jer svi znaju koji je to problem bio.

Ja sam itekako upucen. I ta kafana Neri uopste nije bila problem. Problem u smislu da su oni kocili gradnju. Jer ti to tako predstavi. Kad je zavrsen onaj dio gore kod OHR-a? Pa ima vise od godinu dana, dvije godine. Odmah je trebao biti nastavljen ovaj dio, ali nije.

Pa smo slusali bajke o zgradi koju treba premjestiti - boga ti ko da se ne moze praviti put, a dio kod zgrade pravi kad mognes - a to ustvari sada i rade. Pa ovo, pa ono. Neri je apsolutno nebitan i citavoj prici. Cim su krenuli radovi, covjek se pokupio i otisao.


Covjek nije nista slagao, jedan bager jeste ceprkao do neki dan. I kazem, Eurosafalt ima dosta masinerije "upregnuto" na A transverzali, otidjite dole i vidjecete.

A po mom misljenju, iako nisam gradjevinac, rok od 12 mjeseci (koji ce najvjerovatnije biti probijen, kao i uvijek) je velikodusan. Za obicnu cestu od 900m. Zato i firme imaju taj komoditet da puste jedan bager i kamioncic da ceprkaju.

A to sto cemo se mi iducih godinu dana jebavati po guzvama kada krenu raditi - jebo to.

Da ne bude ono da kvarim veselje, izuzetno mi je drago sto je napokon pokrenuto gradiliste, ali treba biti i realan. Nas su navikli da se zadovoljavamo mrvicama.

[Thorgerson]

Spojnica, 16.10.2016 @ Nagib - SSC

Zaista impresivno izgledaju ove slike!
Zanima me samo zna li iko kad će se nastavak ovog puta s nečim spojiti?
Da hoće bar s onom Drinskom /Safeta Zajke da se narod prije i lakše priključi, dosta bi se postiglo.
Kontam, komplet prema Vogošći neće za sto godina, ali da bar spoje negdje kod Otoke, to bi već bilo za čestitati.

Kako mislis prema Vogosci? Ovo je gradski autoput koji ide prema Istoku, na Ciglane pa 'kroz' Bjelave i Mejtaš dalje. A to ce se desiti nikad.

Jedino ako mislis na to da ce ovaj GA prolaziti do prve transverzale, pa na taj nacin biti spojen sa Vogoscom. Ali to je ne na dugom stapu, nego ne znam ni kako da se izrazim.

A mislim da i jeste plan da se ovo spoji sa Safeta Zajke, a za dalje ne znam...bilo bi super da odrade do Pofalića, Otoke...

[So What!]

Ja sam itekako upucen. I ta kafana Neri uopste nije bila problem. Problem u smislu da su oni kocili gradnju. Jer ti to tako predstavi. Kad je zavrsen onaj dio gore kod OHR-a? Pa ima vise od godinu dana, dvije godine. Odmah je trebao biti nastavljen ovaj dio, ali nije.

Pa smo slusali bajke o zgradi koju treba premjestiti - boga ti ko da se ne moze praviti put, a dio kod zgrade pravi kad mognes - a to ustvari sada i rade. Pa ovo, pa ono. Neri je apsolutno nebitan i citavoj prici. Cim su krenuli radovi, covjek se pokupio i otisao.


Covjek nije nista slagao, jedan bager jeste ceprkao do neki dan. I kazem, Eurosafalt ima dosta masinerije "upregnuto" na A transverzali, otidjite dole i vidjecete.

A po mom misljenju, iako nisam gradjevinac, rok od 12 mjeseci (koji ce najvjerovatnije biti probijen, kao i uvijek) je velikodusan. Za obicnu cestu od 900m. Zato i firme imaju taj komoditet da puste jedan bager i kamioncic da ceprkaju.

A to sto cemo se mi iducih godinu dana jebavati po guzvama kada krenu raditi - jebo to.

Da ne bude ono da kvarim veselje, izuzetno mi je drago sto je napokon pokrenuto gradiliste, ali treba biti i realan. Nas su navikli da se zadovoljavamo mrvicama.

Pa vidi živio sam i ja na Grbavici nekih pola godine, tik uz samu trase sadašnje Južne longitudinale. Tu se doslovno vidilo zašto Letu Štuke u jednoj o svojih pjesama Sarajevo opisuju "Selo s trolejbusom". Izubijana cesta, brdo i šuma u po naselja, brvnara koja je prodavala piliće, čopori lutalica, stadion koji izgleda kao trećerazredni šoping centar, raskrsnice za poginiti. Ako poželiš npr. otići u Hrasno do pekare AS, umreš dok pređeš onu ludu raskrsnicu.

Uglavnom bitno je navesti da u ovoj zemlji se ništa ne može uraditi ako ne pogura neki strani fond. Mi smo jednostavna SIROMAŠNA zemlja koja NEMA PARA. To nije ono blelbetanje kosntantno, neimaština i to, već jednostavno nemamo para u budžetu, a imamo svašta nešto za uraditi. Svi gradovi i veliki i mali, sve živo popravljaju i opravljaju od novca razvijenih zemalja. Evo npr. jedna sa SSC-a u Šamcu, gradu na sjeveru BiH, dva projekta u gradu, oba finansirana od Zapada.





Ne branim ovu vlast, zaista sam hejter kao i vi svi, ali jednostavno dok se namole svi vlasnici da se maknu sa trase, pa dok se pare nabave, izvedu tenderi i sl. treba novca za to. Postoji novac i za tu spornu zgradu, ali šta ćeš kad stanari pored novog stana hoće još i keša. Novac odavno postoji za zgradu, ali ne postoji i za apetite stanara. Jednostavno niko ne želi da analizira probleme na koje se nailazi kada se prava A transverzala.

Ovo je generacijski projekat, nešto što će otvoriti ovaj dio grada i mislim da se može izdržati gužva, ako se zna šta će se dobiti.

A koliko je Neri prkosio, evo možete vidjeti i sami. Bilo je nekih radnji i pored njega, ali koje su podavno srušene. Slične primjere smo imali sa Ivazovićevom kućom na A transverzali, Dallasom na Stupskoj petlji itd...

[Thorgerson]

@So What!, razumijem te, ovo jeste jako bitan projekat. I jasno je da mi nemamo para, medjutim imali smo hrpu projekata gdje smo imali pare, pa opet nismo znali. Tako da nije bas ono nemamo para - sta cemo. Imali obezbjedjene pare za zaobilaznicu, pa je jedva uradismo. Imaju spremne pare za Stolac - Neum, pa nidokle. Itd.

Pa gomila zemalja koristi kreditore, u tome nema nista lose. Ne bi onda npr. EBRD postojao. Dobiju se super kamate, ja tu ne vidim problem. Ipak se radi o infrastrukturalnim projektima koji ce trajati stotinu godina i vise. Nema bas puno zemalja da imaju tek tako spremne milione da gruhaju u projekte.

Da, rijesiti ce problem guzvi, ali do Svrakinog. Isto kao sto je dio juzne long rijesi problem guzvi kod OHR i premjestio ih ovdje kod pekare AS. Ovaj dio ce to isto uraditi i premjestiti čep dalje.

Dakle, komadići puta nista nece rijesiti. Zato ova longitudinala i jeste tako zamisljena, da ide s jednog kraja grada na drugi. Tek kada se izgradi u punoj formi, imati ce puni efekat. Ovako je taj efekat uveliko smanjen. Kad mi dobijamo komadice puta svake 3-4 godine. A sama trasa je zamisljena prije vise od 30 godina.


Jos jednom, Neri uopste nije bio problem - u smislu da su oni kocili gradnju. Dakle, Ivazovic jeste problem, Dalas jeste bio problem - oni direktno koce ili su kocili gradnju. Gradnja ovog dijela juzne long nije stajala zbog Nerija. Cim je odabran izvodjac, utvrdjen rok i obavljene ostale procedure, masine izasle Neri se odmah sklonio. Nije nikakav problem pravio.

Dalas je stajao mjesecima i kocio izgadnju rampe C. Ivazovic jos koci i boga pitaj kad ce to biti rijeseno.

[Haris.ba]

Ivazovic jos koci i boga pitaj kad ce to biti rijeseno.

Pa sliko se sa načelnikom pred izbore. I valjda su nešta i potpisali. Šta je sad problem?

Napravili račun bez trećeg (komšije Ivazovića)? Hoće njegovu zemlju za pristupni put?

[Thorgerson]

Ivazovic jos koci i boga pitaj kad ce to biti rijeseno.

Pa sliko se sa načelnikom pred izbore. I valjda su nešta i potpisali. Šta je sad problem?

Napravili račun bez trećeg (komšije Ivazovića)? Hoće njegovu zemlju za pristupni put?

Tako sam i ja cuo. Htjeli komsu zeznuti, da valjda Ivaz ima pristup preko njegove parcele, pa sad on ne da svoje.

Bice ondje jos natezanja.

[So What!]

Sporna Ivazovićeva kuća i sporna tačka na A transverzali.

[johntra]

Što se tiče gradnje Južne longitidunale, ona se neće ozbiljnije ni praviti, dok ne krenu radovi na kružnom toku kod pekare AS...
a to opet zavisi od toga kad će se napraviti obilaznica sadašnje raskrsnice, odnosno budućeg gradilišta...
trenutno se pravi obilaznica kroz Trg Heroja, odnosno kroz parking ispod pekare, koji će se pretvoriti u cestu, sa koje će se, vjerovatno, preusmjeravati saobraćaj sa sadašnje ulice Zvornička...vjerovatno će se Zvornička zatvoriti od Lorisa prema gore skroz, a saobraćaj ide okolo iza Lorisa, pa Porodicom Ribar, pa preko parkinga i onda pored raskrsnice, pa dalje prema Švrakinom...
uglavnom, za mene, a i ostale stanovnike Trga i Hrasnog, bit će prava mala ludnica od saobraćaja i gužve sljedećih pola godine, ako ne i više...
plus se i pravi kružni tok u Porodice Ribar, umjesto raskrsnice...umjesto da se odmah napravoio kružni, Koldžo i njegovi puleni sada prave isti, a to će nas koštati dodatnih 300 milja KM...i plus njihova ugradnja...

[spree]

Kad ce biti toliki kruzni zasto se nije napravio kruzni umjesto ove glupe raskrsnice sa semaforima na skretanju za vraca?

Poslano sa mog koristeći Tapatalk

[johntra]

Ma poznavajući naše, radi ugradnje u svoje džepove, ne bi me čudilo da ne bude naknadna izgradnja...
Logično bi bilo da na svakoj sadašnjoj raskrsnici, kad se napravi longitudinala, bude kružni...ne znam hoće li tako biti...

[spree]

A vjerovatno je to u pitanju [emoji20]. Ova sadasnja raskrsnica je idiotizam. Guzve, kratko trajanje zelenog kad se ide sa kovacica prema vracama i ovo sa vraca prema grbavici, kad se izlazi iz onog naselja kod doma zdravlja mora se desno itd. A sve je to moglo biti rijeseno kruznim tokom. Cini mi se da je neki "inžinjer" izjavio da je ovakva raskrsnica brza od kruznog toka [emoji122].

Poslano sa mog koristeći Tapatalk

[Thorgerson]

Ma poznavajući naše, radi ugradnje u svoje džepove, ne bi me čudilo da ne bude naknadna izgradnja...
Logično bi bilo da na svakoj sadašnjoj raskrsnici, kad se napravi longitudinala, bude kružni...ne znam hoće li tako biti...

Hamdije Čemerlića, Pekara AS idu.

Tako da mi nije uopste jasno zasto to nisu uradili na raskrsnici za Vraca, prostora bilo, a za puknut kruzni ko iz udzbenika.


I takodjer, zasto ne radimo one turbo kruzne tokove? Sa fizickim preprekama, jer djaba nam kruzni kad ih ne znamo pravilno koristiti. I onda se mogu staviti prepreke i nariktati kako odgovara intenzitetu saobracaja gdje ko da skrece iz koje trake. Sto dodatno smanjuje mogucnost udesa.

[spree]

Al' najtuznije mi je kad krelac da zmigavac na ulazu u kruzni tok, a na izlazu nista. O ostalim stvarima ne treba ni govoriti kad ovo covjek vidi. Uvijek svirnem kad vidim takvog kretena, mada sumnjam da skonta, al' eto ako jedan skonta dobro je.
Ovi kruzni sa preprekama bi bili zakon, mada i ove obicne da hoce napraviti bilo bi dobro.

Poslano sa mog koristeći Tapatalk

[kafanski_covjek]

trenutno najgora raskrsnica je P.M.Muslimana - Dervisa Numica

[So What!]

Južna longitudinala (Sarajevo) - 21. 10. 2016. @ Mamkić - SSC

[Alfons Kauders]

Ma poznavajući naše, radi ugradnje u svoje džepove, ne bi me čudilo da ne bude naknadna izgradnja...
Logično bi bilo da na svakoj sadašnjoj raskrsnici, kad se napravi longitudinala, bude kružni...ne znam hoće li tako biti...

Hamdije Čemerlića, Pekara AS idu.

Tako da mi nije uopste jasno zasto to nisu uradili na raskrsnici za Vraca, prostora bilo, a za puknut kruzni ko iz udzbenika.


I takodjer, zasto ne radimo one turbo kruzne tokove? Sa fizickim preprekama, jer djaba nam kruzni kad ih ne znamo pravilno koristiti. I onda se mogu staviti prepreke i nariktati kako odgovara intenzitetu saobracaja gdje ko da skrece iz koje trake. Sto dodatno smanjuje mogucnost udesa.

Ko kaze da ih ne radimo? Uradjen prije 5 godina...



Doduse, ovo je kod nas u Evropi.

Ne znam kada ce Bakiristan poceti raditi nesto slicno. Bezbeli kad skontaju kako uklopiti dzamiju ili trzni centar u sredinu. Ili oboje.

[So What!]

Most na Drini na lokaciji Bratunac – Ljubovija

Između Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srbije je 2013. godine potpisan Protokol o izgradnji mosta na Drini, između Ljubovije i Bratunca.

Jasno je definisana opravdanost izgradnje ovog mosta, jer bi on bio veza između magistralnog puta M-19 i regionalnog puta R-454 u Republici Srpskoj i magistralnog puta M-19.1 u Republici Srbiji, tako da most ima kako međunarodni značaj povezivanja dviju država, tako i saobraćajni značaj povezivanja dva vrlo značajna pravca sa obje strane rijeke Drine. Osim toga, izgradnjom ovog mosta bi se postigao ubrzan ekonomski razvoj tog područja.

Predviđeno je da izgradnju mosta i pristupne saobraćajnice sa srbijanske strane finansira Republika Srbija, pristupne saobraćajnice sa naše strane će finansirati Republika Srpska, a BiH strana bi finansirala izgradnju zajedničkog graničnog prelaza.

Sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Drine sa pratećim putnim objektima na lokaciji Bratunac – Ljubovija potpisan je u 2015. godini.

Ukupna vrijednost radova na izgradnji mosta je oko 12 miliona eura, od čega je izgradnja mosta koju finansira Srbija oko 4,5 miliona eura, granični prelaz koji finansira BiH oko 7 miliona eura, a pristupni putevi koje finansiraju „Putevi RS“ 800.000 KM.



Tehničke karakteristike

Most se gradi na lokaciji 2 kilometra uzvodno od Bratunca, kako bi se izbjegle saobraćajne gužve kroz centar jedne i druge opštine.

Novoprojektovana saobraćajnica predviđena za dvosmjerni saobraćaj, ima početnu stacionažu na strani Republike Srbije na državnom putu Ljubovija-Zvornik, mostom prelazi rijeku Drinu, zatim granični prelaz, a završava na stacionaži na regionalnom putu Bratunac-Skelani u Bosni i Hercegovini.

Horizonatalni elementi puta određeni su za računsku brzinu od 60 km/h.

Predviđeni rok za izgradnju je dvije godine (2017. godina), a izvođači radova su prilikom nedavnog obilaska gradilišta izrazili uvjerenja da će radovi na mostu biti završeni znatno ranije, tačnije u novembru ove godine.

Poprečni profil puta

Poprečni profil puta i mosta predviđen je generalnim projektom sa sljedećim elementima poprečnog profila:

dvije kolovozne trake širine 2×3.25 m (ukupno 6.50 m),

dvije ivične trake širine 2×0.25 m (ukupno 0.50 m),

dvije pješačke staze širine 2×1.75 m (ukupno 3.50 m),

dvije biciklističke staze širine 2×1.70 m (ukupno 3.40 m).

Da bi se omogućilo eventualno čekanje vozila, predviđena su dva proširenja na teritoriji Republike Srbije. Prvo na putu Ljubovija-Zvornik, uz desnu saobraćajnu traku, za tri vozila, a drugo na prilaznoj saobraćajnici, i to uz desnu traku za dva vozila.

Na teritoriji Republike Srpske uz put Bratunac-Skelani sa desne strane, predviđena su četiri mjesta za nakupljanje vozila koja čekaju da uđu na granični prelaz.

Most



Za prelaz saobraćajnice putne veze Ljubovija - Bratunac, preko rijeke Drine, projektovan je betonski most dužine L=227.12 m i širine približno 13.90 m.

Most je upravan na rijeku Drinu i ima sedam raspona, pri čemu opterećenje na tlo prenosi osam stubova.

Granični prelaz

Idejnim projektom je predviđen zajednički granični prelaz, sa 6 traka za ulaz i izlaz iz zemlje, za putnička vozila, autobuse i kamione, kao i zajednički terminal, sa 4 saobraćajne trake za putnički i autobuski saobraćaj, a 2 za kamione.

Obavljanje procedure granične kontrole regulisano je funkcionalnim rasporedom kontrolnih kabina za svaku državu po na osob.

U toku je izrada glavnog projekta za zajednički granični prelaz i pristupne saobraćajnice sa strane Bosne i Hercegovine koju finansira Republika Srbija.

Zajedničkim radom dvije strane dogovorene su procedure za protok robe i opreme izvođača radova u svrhu izgradnje mosta, a trenutno se izvode radovi na izgradnji mosta sa strane Bosne i Hercegovine.

eSrebrenica

[So What!]

Most Ljubovija - Bratunac - April 2016

[So What!]

Most Ljubovija - Bratunac - Septembar 2016

[So What!]

Jusko: Most Ljubovija – Bratunac do septembra 2017.

Resorni ministri Srbije i Bosne i Hercegovine Zorana Mihajlović i Ismir Jusko nakon sastanka u Beogradu izjavili su kako je realno da most preko reke Drine Ljubovija - Bratunac, koji povezuje teritorij dve zemlje, bude završen do septembra 2017. godine, kako je i planirano.

Dvije zemlje bi u međuvremenu trebale definisati i potpisati i bilateralni sporazum koji će omogućiti da se sljedeće godine raspišu tenderi za izgradnju graničnih prelaza.

Prema riječima srbijanske ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorane Mihajlović, projekat izgradnje mosta Ljubovija - Bratunac je važan i za BiH i za Srbiju.

„Razgovarali smo danas o nekom dinamičkom planu kako ćemo sporazume koji moraju da se potpišu između dvije države realizovati što prije kako bismo praktično imali granični prelaz sljedeće godine završen“, rekla je Mihajlović.

Ona je dodala da su danas razgovarali o temama koje se tiču života građana i jedne i druge države, kao što su održavanje mostova, željeznički saobraćaj, iskustva u ovim oblastima, o izgradnji koridora i svemu u čemu Srbija i BiH mogu u oblasti transporta da sarađuju.

„Iskreno se nadam da više nikada neće doći do nemanja komunikacije, koja jeste bila do našeg telefonskog razgovora, nakon naše posjete mostu Ljubovija – Bratunac. Takođe, dogovorili smo se da sljedeći obilazak mosta bude zajedno i sa ministrima iz Republike Srpske i da budno motrimo nad ovim projektom koji nam je vrlo značajan“, kazala je Mihajović.

Ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko je rekao da je sastanak sa Mihajlović bio najkonstruktivniji razgovor koji je imao u svom mandatu i da su se za 40 minuta dotakli velikog broja tema sa fokusom na most Ljubovija – Bratunac te da će on već u srijedu na sednici informisati Savjet ministara BiH o zaključcima sa ovog sastanka.

„Moja malenkost i Ministarstvo ubuduće će uraditi sve da apsolutno ne kasnimo niti za jednim rokom, ne samo po pitanju ovog projekta već i svih ostalih projekata koje imamo sa Republikom Srbijom. Nakon ovog sastanka ja sam apsolutno uvjeren da mi u narednom periodu nećemo imati nijedne neriješene tačke ili problema koji nećemo riješiti za kratko vrijeme“, rekao je Jusko.

Na pitanje kako je došlo do problema koje su danas morali da riješe, a koji se tiče mosta Ljubovija – Bratunac, Mihajlović je kazala: „Mi na ovom mostu radimo od prošle godine, praktično već dvije godine u pripremi tehničke dokumentacije. Imali jesmo problem i to nije tajna, pričali smo danas o tome i rekla bih da je u prethodnom sazivu bilo nerazumijevanja, pošto postoje određene obaveze BiH u potpisivanju sporazuma, da bismo uopšte mogli da pričamo i gradimo i da raspisujemo javne pozive za izgradnju graničnih prelaza. Drago mi je da smo ovaj posao sada riješili i da smo te nesporazume sada riješili.“

Kako je navela, rješavanje ovog problema u dinamičkom smislu znači da će sljedeće godine usvajanjem budžeta u BiH biti izdvojen novac za sve ono što je potrebno za sprovođenje ovog sporazuma te da se sljedeće godine može očekivati raspisivanje javnih poziva za izgradnju graničnih prelaza.

„Za Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je veoma bitno da ima, ne dobre nego odlične odnose sa svojim susjedima i upravo sastanak koji smo imali danas samo potvrđuje da ćemo i u budućnosti dobro sarađivati. Apsolutno nema razloga da mi neke stvari protokolarno ne možemo zaobići i telefonskim razgovorima riješiti veliki broj problema. Odgovorno tvrdim da ćete u budućnosti o našem radu moći da čujete samo za rješenja, a ne probleme“, rekao je Jusko koji je naglasio kako je u budžetu BiH već planirano šest miliona KM za izgradnju graničnih prelaza.

N1

[So What!]

A transverzala - 22. 10. 2016. @ xal3n (SSC)

[So What!]

Kuda vozimo: 50 posto puteva u BiH su ceste visokog rizika, a 22 crne tačke su izuzetno opasne

Bosanskohercegovačke ceste predstavljaju vjerovatno jednu od najopasnijih mreža puteva u Evropi, a tome svjedoče tragične saobraćajne nesreće koje se dešavaju gotovo na sedmičnoj bazi.


Mapa rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH

Tome svjedoče i podaci nadležnih ustanova koje posjeduju bazu podataka posvećenih analizi sigurnosnog stanja cesta u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

Podaci BIHAMK-a

BIHAMK kao punopravni član i nosilac licence EuroRAP-a (Europskog programa za procjenu sigurnosnih performansi cesta) izradio je mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, a na osnovu statističkih pokazatelja sigurnosti - broj poginulih, broj teško povrijeđenih, frekvencija saobraćaja, itd. Također, BIHAMK je kreirao mapu bodovanja cesta u FBiH, snimanjem 52 cestovne karakteristike.

"Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da je više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika tj. da na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda sa fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom", rečeno je iz BIHAMK-a za Klix.ba.


Mapa bodovanja cesta u FBiH

Prema i jednoj i drugoj mapi jedna od najrizičnijih cesta je magistralna cesta M17 odnosno dionica od Zenice do Maglaja na kojoj je u periodu 2009-2013 smrtno stradalo 38 osoba, zatim cesta Doboj -Lukavac na kojoj je u istom periodu život izgubilo 32 ljudi, Jablanica - Mostar 25 osoba, Bugojno - Gornji Vakuf i Bosanska Krupa - Bosanska Otoka 17 osoba.

Za izradu mape korišteni su podaci za period 2009-2013, a u planu je da se u 2017. godini izvrši nadogradnja mape rizika te da se uradi snimanje i kodiranje preostalih magistralnih cesta u Federaciji BiH.

Podaci JP Ceste FBiH

Krajem oktobra 2010. godine završena je "Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH po osnovu saobraćajnih nezgoda u periodu 2007. - 2009.", a koju je sproveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA.

"Studija je identifikovala 122 opasna mjesta od čega 22 lokacije odgovaraju kriterijima crne tačake. Neke od njih su već obuhvaćene projektom rehabilitacije magistralne cestovne mreže, a za druge je izrađena projektna dokumentacija i po završetku postupka eksproprijacije pristupit će se rekonstrukciji", rečeno je iz JP Ceste Federacije BiH koji je ujedno i upravljač magistralne cestovne mreže.


Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama

"Kao što je poznato na nastanak prometne nezgode utječe više faktora (čovjek, put, vozilo, okolina). Od svog osnivanja 2002. godine JP Ceste FBiH je u skladu sa raspoloživim budžetom uložila značajna sredstva na zaštiti i očuvanju tehničko-tehnološkog jedinstva sistema magistralne cestovne mreže. Iz istraživanja sprovedenih u razvijenim zemljama može se tvrditi da je uloga ljudskog faktora dominantna (u literaturi se ovaj utjecaj procjenjuje na više od 85 posto). Prema izvještaju FMUP-a utjecaj ceste na nastanak prometne nezgode se kreće od 1- 2 posto", objašnjavaju iz Cesta FBiH.

Iz preduzeća tvrde da sigurnost cesta nije isključivo njihova briga. Konkretno, pozivaju se druge institucije da moraju dati svoj doprinos u smanjenju broja poginulih i povrijeđenih osoba te da samo koordinirajuće aktivnosti mogu dovesti do željenog cilja, odnosno smanjenja broja poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama.

Identifikacija opasnih mjesta na magistralnoj cestovnoj mreži dodatno je komplikovana zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka o saobraćajnim nezgodama. JP Ceste FBiH je ove godine potpisalo ugovor o izradi Studije crnih tačaka na magistralnim cestama u FBiH po osnovu saobraćajnih nezgoda 2013. - 2015., a rezultati se očekuju krajem ove godine.

Najopasnije crne tačke

Kao neke od najopasnijih mjesta spominju se lokacije poput ulice Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević Polju.

Lokacije sa najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, su ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle. Prema "Studiji prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama" najčešći uzrok nesreća jeste oduzimaje prava prolaza i preticanje.

Klix

[So What!]

LOT 2c - Sarajevska obilaznica @NNagib (SSC)