Forum Klix.ba

hizo ramidovic wrote:

Bodkin wrote: a napisao sam vec. necista krv i dundo maroje. i napisao sam isto tako da zadrzavam pravo da se ne sjecam jos nekoga ali to je mozda jos jedan, plafon dva. dakle gimnazija

i sta je problem? malo ih bilo ili nisu adekvatno odabrani? trebalo nesto od cosica? naravno, broj mora biti ogranicen radi obima npip.

Bodkin wrote: andric je bosanska knjizevnost, ne moze biti srpska. niko nije toliko pisao o bosni kao on. kako ce biti srpska. zato sto je srbin?
jergovic isto moze biti i bosanska i hrvatska. pazi sad, ne govorim bosnjacka, nego bosanska. i ovdje pricamo o knjizevnosti. dakle da, poprilicno bitan dio srpske knjizevnosti su epske pjesme o turcima. ako se to ne uci, a ne uci se jel, onda ne mozes reci da se srpska knjizevnost uci u sarajevskim skolama.

andric je pisao na srpskom jeziku i spada u srpsku nacionalnu knjizevnost. dakako, moze se svrstati i u bosansku (jer je tu rodjen), ali nikako u bosnjacku. to sto je pisao o bosni nema veze pripadnoscu nekoj nacionalnoj knjizevnosti. ako se i ovo mora objasnjavati, onda jebi ga...

Bodkin wrote: imaju slicnosti naravno ali imaju dovoljno razlika da bi ih trebalo razdvojiti u ucenju. zasto to kazem? bio svjedok kad je nadredjeni rekao radniku da pocecu nije ispravno nego treba pocet cu. ne sumnjam da bi isto uradio i za lahko. najeba lik ni kriv ni duzan. prije rata je Bog po zemlji hodao u odnosu na ovo stanje danas. danas je politika ta koja razdvaja jezike. a kako nam je politika smisao zivota u bih i kroji nam sudbinu, tako nam se i jezici razlikuju

jezici se razlikuju, niko to i ne spori. stvar je u tome da imaju veoma mnogo slicnosti, kako u gramatici i pravopisu tako i u vokabularu. i smatram da su djeca bogatija ako ih znaju.

Bodkin wrote: historija spada u nacionalnu grupu o kojoj svi pricaju ali niko da u praksi sprovede. u nacionalnu grupu mora ici i jezik. dakle mora. ja sam vec pisao ali ti ili nisi citao ili odgovaras samo na ono sto te svrbi. znam licno da u jednoj sarajevskoj srednjoj skoli dolazi zena da predaje srpski radi dvoje malaca jer su se roditelji izjasnili. dakle nije tacno da se ne moze uciti u sarajevu. ono sta je demagogija je "ako se zadovolje nuzni uslovi". ako jedno dijete hoce, treba udovoljiti. jel kosta? kosta. ali to je cijena multietnicke drzave i drustva. tih 3x45 min sedmicno drzavu ce manje kostati nego dva audija bakirova.

pa ja sam im upravo dokazivao da se moze uciti i hrvatski jezik, ako se iskaze interesovanje. pojedini strucnjaci ovdje i politicari tvrde da ne moze. ostalo je stvar organizacije.

Bodkin wrote: jos jednom, nigdje nisam rekao isto. reagovao sam na nebuloze da se uci hrvatski i srpski jezik i knjizevnost u vecinski bosnjackim kantonima. nista vise. u tu grupu gradica dodaj slobodno i zavidovice, ilijas ili bugojno. i da, sarajevo je bolje od svih njih ali tuga je sto se uopste poredi. treba da se poredi sa bg ili zg ili nekim polumilionskim gradovima centralne istocne evrope. u poredjenju sa njima je daleko ispod...

dakle, poenta je na tome da li se dozvoljava ili ne ucenje s/h jezika u ks, kao sto neki tvrde. dokazano je da se moze uciti, ako se iskaze interesovanje. kraj price.
glede usporedbi, drugi su prozivali sarajevo, ja sam samo naveo cinjenicno stanje.
kad je u pitanju tolerantnost, ne mozes porediti jedan bg ili zg, jer su to nacionalno gotovo cisti gradovi. kvalitet obrazovanja opcenito je sasvim druga prica, za neku drugu temu

Hafis wrote:

hizo ramidovic wrote: E jebo ga ti. k'o da smo ovdje svi moleri iz Rumunije na proputovanju do Dalmacije.
Evo i ja tvrdim da se u Mostaru može učiti i kineski jezik AKO se pokaže interesiranje.
Pošto se nije pokazalo pojedini stručnjaci ovdje tvrde da ne može - to ti je ta tvoja priča.
Pa zar nije ZAKONSKA dužnost svih škola PONUDITI program na sva tri po Ustavu službena jezika, pa onda gledati ima li interesanata ili nema.
Poenta je što nisu NUDILI, a ti svaljuješ krivnju na one koji eto ''nisu tražili''.
Ista su to sve govna moj hizo, i nemoj mi ih braniti.

Bodkin wrote:
poenta je da se hrvatski i srpski jezik ne uce u kantonu sarajevo i ja to od pocetka pisem. jebo sva ostala poredjenja. samo staviti ime ne znaci da se stvaro nesto i radi. idealno rjesenje je uvesti grupu predmeta i to jezik, historija i vjeronauk. licno, ovo zadnje bih ukinuo i ponudio izborni predmet izmedju fotografije,kompjuterskog kodiranja, produkt dizajna, mini-masinstva i nekog instrumenta.

isto tako bih ukinuo smjesne kvote potrebne da bi se uvela grupa predmeta jer je to samo jos jedno usminkano rjesenje, a u stvari je diskriminacija na mala vrata. nema nigdje u drzavi da imas 20% ili vise djece druge etnije. ima samo u mjestima u istocnoj ili u srednjoj bosni. u sarajevu npr toga vise nikad nece biti. sve ostalo je suplja prica

hizo ramidovic wrote: opet lupas, kumasine.
kao prvo, ne nudi skola nikakve programe vec zakon odnosno oni koji ga implementiraju (nadlezno ministarstvo). a zakon kaze da se nastava moze organizovati ako postoji interes i ako su ispunjeni odredjeni uslovi. dakle, zakon ti je ponudio mogucnost, a do tebe je hoces li je iskoristiti.
i ne svaljujem ja krivicu ni na koga niti bilo koga branim, samo kazem da se ne moze kriviti neko da ti je nesto uskratio ako ti to nisi trazio a imas zakonsku mogucnost i pravo.

Hafis wrote: De mi kume citiraj to AKO, to jest kako su i u kojim sarajevskim školama procijenili INTERESIRANJE za školski program na hrvatskom jeziku i koji su to ''ODREĐENI uslovi'' (mada si to bubno jer nemaš ni ti pojma koji su).
Nešto si mi tu smutio, sve nešto uopćeno, a nigdje ništa na sonu.
Pa valjda se prvo ponudi nešto, pa ako nema interesa onda se donesu zaključci. Ili vidovita Džemila iz kašika procjeni da ''nema interesiranja''.

Hafis wrote: Evo ja doselim u Sarajevo, recimo Grbavica. Hoću da mi dijete prati nastavu na maternjem hrvatskom jeziku i da ima vjeronauk u školi k'o i sva druga djeca.
Gdje ću s njim? Hoću li pogledati koja mi škola u Sarajevu nudi sve te mogućnosti (k'o da gledam KŠC) ili ću predati zahtjev (kako ti kaŽEŠ) najbližoj školi u susjedstvu i oni će me veliš odmah dočekati raširenih ruku jer će uočiti moje interesiranje a valjda i ispunjavam ODREĐENE uslove?

"hizo ramidovic"]
pa, hebemu misha, ako niko ne trazi odredjeni prizvod onda je lahko procijeniti da za njega nema interesa pa ga ne treba ni nuditi.

Premda je drzava ostavila mogucnost da se taj proizvod ponudi kao bude dovoljno zainteresiranih.

obratiti ces se nadleznom ministarstvu i oni ce te uputiti koje skole ispunjavaju ono sto ti trazis. katolicki vjeronauk u sarajevskim skolama vec se godinama izvodi.

Hafis wrote: A jebo ga ti, to mi je kruh, od toga živim. Prvo se nudi program pa se onda gleda ima li dovoljno zainteresiranih. Ako nema - nikom ništa, ako ima - idemo.Ja te opet pitam. KADA JE i TKO je procijenio da nema zainteresiranih??

Hafis wrote: Znači klasična segregacija, koju bezuspješno braniš. Ti se nećeš morati obraćati nikakvom nadležnom ministarstvu za svoje dijete, a ja ću ipak MORATI.
Moje dijete se ne može upisati u svaku sarajevsku školu, to jest glavnog grada ove države, jer mu NE MOGU osigurati nastavu na maternjem jeziku niti odgovarajući vjeronauk....nešto sam gotovo poput Kineza, a tvoje može u doslovce svaku, jer mu MOGU osigurati nastavu na maternjem jeziku i odgovarajući vjeronauk. Isto je i sa srednjim školama, ako ne i gore.

Hafis wrote: A sad iskreno, o kolikom se broju škola radi? KŠC i to je to. Jesam li u pravu?

"hizo ramidovic"]
pa ti bas ne kontas...dakle, ovako: u bih postoje tzv zajednicka jezgra za npip. ona se izvode na jezicima konstitutivnih naroda. ako u jednoj skoli ima 1/3 ucenika jedne nacionalnosti oni imaju ponudjenu zakonsku mogucnost da pohadjaju nastavu na maternjem jeziku. u svakoj skoli se vode socijalne karte i podatke o nacionalnoj zastupljenosti u pojedinim skolama ima nadlezno ministarstvo. dakle, cak i kad ima zainteresiranih, ako ih nema u dovoljnom broju takva nastava se ne mora organizirati.

kakva. bola, segregacija, sta lupas? dakle, ovako: u skolama se uci bhs jezik i knjizevnost sa postojecim npip, s tim da se roditelj moze izjasniti koji naziv da mu se upise u dokumente.

kad je u pitanju vjeronauka, dijete mozes upisati u svaku skolu

sto se tice jezika, a koliko ja znam, na cisto hrvatskom nastava se izvodi u ksc, a katolicka vjeronauka u svim skolama u kojima postoji makar jedan zainteresovani ucenik.

Hafis wrote: Znači u Sarajevu ne postoji niti jedna takva škola koja ispunjava uvjet ''1/3'', tako da se u njima i ne organiziraju nastavni programi druga dva konstitutivna naroda, konkretno na srpskom i hrvatskom jeziku.
Mislim da je već i krajnje vrijeme da se glavni grad smjesti u Brčko, ili čak i u Mostar. Ako ništa, upravo zbog tih stvari. Tu bi bilo i takvih ''šarenih'' odjela i to uz samo malo napora. To je slika BiH koju bi trebalo odaslati. U Sarajevu na žalost nikad više.

Hafis wrote: Da, predaju se na bosanskom jeziku, a što veliš na papir se može na kraju sve staviti po želji roditelja.
Da skratim, moje dijete bi tu govorilo lahko, peterica, projekAt i kutarisavalo bi se zagrada, ali bi mu u dokumentu pisalo da je učilo hrvatski jezik.
Hizo, sve sam ja te marifetluke davno disertirao. Jedno je šarena bajka a drugo život.

Hafis wrote: Ako ti nije teško, vidim da se razumiješ, navedi mi škole u Sarajevu koje imaju pravoslavni vjeronauk, i katolički, normalno. Stvarno me interesira.

Hafis wrote: Kao što sam i pretpostavljao pala knjiga na jednu stranicu - KŠC.
Kada treba hvaliti ''sarajevske Hrvate'' koji su za razliku od kockoglavih prave patriote, onda čitave salve hvalospjeva.
Kada im treba dati ono na što svatko ima pravo, onda hajde u KŠC, ako ti nije predaleko i ako ima mjesta.
Ne ide te Hizo ova teorija i gotovo.

Hafis wrote: Evo ja doselim u Sarajevo, recimo Grbavica. Hoću da mi dijete prati nastavu na maternjem hrvatskom jeziku i da ima vjeronauk u školi k'o i sva druga djeca.

21.09.2013. | PIŠE: Eldina ZOLJ - BALENOVIĆ
Oslobodjenje

Kanton Sarajevo: Učenici sami biraju jezik

U Kantonu Sarajevu učenici katoličke, pravoslavne i islamske vjeroispovijesti bez ikakvih problema i razlika pohađaju nastavu, odnosno imaju pravo i mogućnosti na nacionalnu grupu predmeta (maternji jezik – bosanski, srpski, hrvatski jezik i književnosti, historija-povijest, geografija-zemljopis, muzička i likovna kultura), tvrde u Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih KS-a.

Na raspolaganju alternativni predmeti
Na raspolaganju alternativni predmeti

Ravnopravan položaj

– Kada je u pitanju maternji jezik, djeca se izjašnjavaju koji jezik žele i onda je škola dužna udovoljiti želji roditelja odnosno učenika, te od odjeljenske do matične knjige voditi naziv odabranog jezika učenika, pa sve do svjedodžbe koja mu se kasnije izdaje. Imamo slučajeva da djetetu recimo u šestom razredu piše bosanski, a u sedmom sva tri jezika. To je pravo svakoga djeteta i mi od toga ne odstupamo, kaže Lamija Husić, stručna savjetnica u Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih KS-a.

U KS-u su sva djeca u ravnopravnom položaju, veli Husić i pojašnjava kako osnovu programa nacionalne grupe predmeta čini zajednička jezgra.

– Mislimo da djeca nisu uskraćena za dobivanje osnovnih informacija iz nacionalne grupe predmeta. S tim da u Katoličkom školskom centru imamo plan i program koji izučavaju djeca po hrvatskom planu i programu, ali on je odobren od Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih KS-a, naglašava Husić.

Što se tiče izučavanja vjeronauke, u školama Kantona Sarajevo djeca u školama dobijaju upitnik koji ispunjavaju roditelji, odnosno staratelji, a tiče se izbora obaveznog izbornog predmeta. Biraju između islamskog ili katoličkog vjeronauka, odnosno u osnovnim školama alternativnih predmeta Društvo, kultura religija i od ove školske godine Zdravi životni stilovi, te u srednjim školama Kultura religija.

– Napominjemo kako je predmet izborno obavezan i da ulazi u prosjek ocjena, odnosno nema mogućnosti da se ne pohađa ništa. Prema planu i programu se odvija jednom sedmično i formiramo grupe u skladu sa zainteresovanim učenicima. I islamski i katolički vjeronauk se odvijaju isključivo u školskom okruženju, odnosno u prostorijama škole u skladu sa nastavnim planom i programom koji je odobren, a koji je sačinila Vrhbosanska nadbiskupija, odnosno odjel za obrazovanje, a za islamsku vjeronauku to isto radi vjersko-prosvjetni ured, odnosno odjel za obrazovanje pri Islamskoj vjerskoj zajednici. Vjerske zajednice dostavljaju prijedloge za vjeronauku, to ne radi niko iz Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, napominje Husić.

Konsultacije s parohom

Prije dvije godine su obavljeni razgovori i konsultacije sa Vanjom Jovanovićem, parohom sarajevskim kako bi i pravoslavni vjeronauk bio dostupan djeci koja to žele.

– Tada nam se učinilo da oko toga neće biti problema i da ćemo vrlo brzo postići dogovor, jer djeca u Republici Srpskoj izučavaju pravoslavni vjeronauk, što znači da postoji plan i program. Međutim, to nije išlo tako. Tek smo nedavno, nakon dvije godine čekanja, dobili prijedlog plana i programa za izučavanje pravoslavnog vjeronauka u sarajevskim osnovnim i srednjim školama. Sada se prvo treba izvršiti anketiranje djece o želji da izučavaju i ovaj predmet, angažovati nastavni kadar i na kraju uvrstiti i ovaj predmet, kaže Husić, izražavajući žaljenje što ranije ovo nije realizovalo, iako napominje kako su djeca na raspolaganju imala alternativne predmete.

II – RAZRED

1. JEŽEVA KUĆICA, Branko Ćopić

2. DUĆAN KOD SVRAKE, Sunčana Škrinjarić

3. MEDIN ROĐENDAN, Zehra Hubijar



III – RAZRED

1. PJESME (po izboru), Nasiha Kapidžić Hadžić

2. VEZENA TORBICA, Šimo Ešić

3. ZELENA ŠUMA, Ahmet Hromadžić

4. IDI PA VIDI, Stanislav Femenić



IV – RAZRED

1. PLAVI VJETAR, Ivica Vanja Rorić

2. KRALJICA IZ DVORIŠTA, Bisera Alikadić

3. PATULJAK IZ ZABORAVLJENE ZEMLJE, Ahmed Hromadžić

4. PINOKIO, Karlo Kolodi

5. VRELO LJEPOTE / Stihovi u lektiri /

( izbor iz bosansko-hercehovačke poezije za djecu)



V – RAZRED

1. PATULJAK VAM PRIČA, Ahmet Hromadžić

2. TIHA RIJEKA DJETINJSTVA , Alija Dubočanin

3. PRIČE IZ DAVNINE, Ivana Brlić-Mažuranić

4. PUTOVANJE PLAVE STRIJELE, Giana Rodari

5. VLAK U SNIJEGU, Mato Lovrak

6. JESEN U GRADU (izabrane pjesme), Ismet Bekrić



VI – RAZRED

1. MRVICE IZ DNEVNOG BORAVKA, Sanja Pilić

2. ORLOVI RANO LETE, Branko Ćopić

3. NEVIDLJIVA IVA, Zvonimir Balog

4. PLAVI ČUPERAK, Miroslav Antić

5. LIJEVE PRIČE, Alija Isaković

6. ZVJEZDANGRAD, Željko Ivanković

7. SREBRNA ČESMA, Džemaludin Latić

8. DJECA SU VOJSKA NAJAČA – izbor, Velimir Milošević

9. KONRAD DIJETE IZ LIMENKE, Kristina Nestlinger

10. ROBINZON KRUSO, Danijel Defo

11. DOŽIVLJAJI HAKLBERIJA FINA, Mark Twain

12. SUNČANA OBALA, Aleksa Mikić

13. ČUDO OD DJETETA, Advan Hozić

14. SAMO JOŠ KOSOVI ZVIŽDUĆU, Šukrija Pandžo

15. LAĐARSKI PUT, Alija H. Dubočanin

16. DVA OBLAČKA, Željko Ivanković

17.VOZ DO NEBA, Bisera Alikadić



VII – RAZRED

1. BROD NA VIDIKU (izbor pripovijedaka), Alija Hasagić Dubočanin

2. RUKE NA KOSI izbor priovijedaka), Šukija Panžo

3. GROMOVO ĐULE, Skender Kulenović

4. SREBRNE SVIRALE (izbor poezije), Dragutin Tadijanović

5. SPORSTSKI ŽIVOT LETEĆEG MARTINA, Dubravko Bužimski Jelačić

6. MATURALAC, Branka Primorac

7. NA KRAJU GRADA (zbor poezije i proze), Stevan Raičković

8.STREPNJA (izbor poezije), Desanka Maksimvić

9. MALI JAN (izbor pripovijedaka), Nenad Radanović

10. KRALJEVIĆ I PROSJAK, Mark Twain

11. SRETNI KRALJEVIĆ I DRUGE BAJKE, Oskar Vajld

12. CRTICE IZ MOJE MLADOSTI, Ivan Cankar

13.LESI SE VRAĆA KUĆI, Erih Najt



VIII – RAZRED

1. ZAPISI O GRADOVIMA, Ćamil Sijarić

2. RUŽA I i II, Nura Bazdulj Hubjar

3. IZBOR PRIPOVIJEDAKA, H. Bašić

4. PISMA IZ INDIJE, Vesna Krmpotić

5. LIRIKA (izbor pezije), Dobrivoje Cesarić

6. PRIPOVIJETKE (izbor), Stjepan Ćuić

7. SUMNJIVO LICE (izabrane komedije), Branislav Nušić

8. JAZAVAC PRED SUDOM (izabrane pripovijetke), Petar Kočić

9. ASKA I VUK (izbor pripovjedaka), Ivo Andrić

10. LETEĆI RAZRED, Erih Kestner

11.ŠALA/VIŠNJIK (izbor pripovijedaka i drama), Anton Čehov Pavlović

12. DNEVNIK ANE FRANK, Ana Frank

13. NOSAČ SAMUEL I DRUGE PRIPOV, Isak Samokovlija





IX – RAZRED

1. PJESME (izbor), Mak Dizdar Mehedalija

2. NEPOZNATI LJUDI (izbor pripovijetki), Nedžad Ibrišimović

3. NEVAKAT, Derviš Sušić

4. ROMEO I JULIJA, Vilijam Šekspir

5. TVRDICA, Molijer

6. GALEB DŽONATAN LIVINGSTON, Ričard Bach

7. BREZA, Slavko Kolar

8. PJESME (izbor), Vesna Parun

9. MAMA LEONE (izbor), Miljenko Jergović

10. PRIPOVIJETKE (izbor), Ivo Andrić

11.OČIJU TVOJIH DA NIJE (izbor pjesama), Vasko Popa

12. PRIPOVIJETKE. (izbor), Ranko Pavlović

13. STARAC I MORE, Ernest Hemingway

14. DUGA, ALKAR, Dinko Šimunović

Tražim pomilovanje
Zbog zlata njene poezije,
zbog našeg starog prijateljstva,
tražim pomilovanje
za obmanutu rabu božju Desanku
koja je do kraja ostala da sjedi u prvom redu
i da aplaudira ubicama.

STEVAN RAIČKOVIĆ

Kad je osnovana SRNA, Stevan Raičković, najveći živi srpski lirik, potpisao je proglas, skupa sa Bećkovićem i pročima, iz kojeg sam upamtio toržestven uzvik: “Iz romanijskih i jahorinskih šuma prodire istina o srpskom narodu".
U tom času pesnik nežnosti, veličatelj lišća i slavitelj trava, bio je od stvarnosti udaljen četiri stotine kilometara, te nije mogao sanjati da će ono što s Pala poleti u vidu istine, u Sarajevo da sleti u vidu 125-milimetarske mine.
Ali, zar nije Raičkoviću bilo poznato da su partizani, kad su se vratili iz šume, sa sobom donijeli i "istinu o srpskom narodu"? Napokon, Raičković je lično, kao šesnaestogodišnjak, s petokrakom na čelu, pripomogao da ta istina bude transportirana od šume do Narodne skupštine.
Naknadno se ispostavilo da su partizani iz šume iznijeli tek polovinu "istine o srpskom narodu". Druga pola ostala je čamiti u šumi gotovo pola stoljeća, a kad je konačno "prodrla" na čistinu, bili smo iznenađeni kokardom na njenom čelu i narodno oslobodilačkom kamom za njenim pojasom.

hizo ramidovic"]
ne znam da li postoji (raspitaj se u nadleznom ministarstvu), ali znam da nije bilo zahtjeva za organizacijom takve nastave.

gramatika i pravopis su veoma slicni, sa odredjenim specificnostima, o tome smo vec pisali. i da, uce ih kako se pravilno pise i izgovara na svakom jeziku. kad je knjizevnost u pitanju, u predmetu bhs jezik i knjizevnost ravnopravno i ravnomjerno su zastupljeni i srpski i hrvatski pisci.

Ako ti nije teško, vidim da se razumiješ, navedi mi škole u Sarajevu koje imaju pravoslavni vjeronauk, i katolički, normalno. Stvarno me interesira. - nemam ti ja vremena sad tabiriti te podatke, ali pouzdano znam da se u os 'hrasno' organizira katolicki vjeronauk

Nema tu nikakve teorije, vec iznosenje cinjenica sa moje i sustinsko nerazmijevanje i pravolinijsko razmisljanje sa tvoje strane. nastavni proces organizira se pod datim uslovima koji se definiraju zakonima i sporazumima. pa misha mu hebem, nije isto organizovati nastavni proces i 'guslarsko sijelo' ili 'vece gangi'.

Breathless wrote: – Kada je u pitanju maternji jezik, djeca se izjašnjavaju koji jezik žele i onda je škola dužna udovoljiti želji roditelja odnosno učenika, te od odjeljenske do matične knjige voditi naziv odabranog jezika učenika, pa sve do svjedodžbe koja mu se kasnije izdaje. Imamo slučajeva da djetetu recimo u šestom razredu piše bosanski, a u sedmom sva tri jezika. To je pravo svakoga djeteta i mi od toga ne odstupamo, kaže Lamija Husić, stručna savjetnica u Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih KS-a.

Hafis wrote:

Breathless wrote: – Kada je u pitanju maternji jezik, djeca se izjašnjavaju koji jezik žele i onda je škola dužna udovoljiti želji roditelja odnosno učenika, te od odjeljenske do matične knjige voditi naziv odabranog jezika učenika, pa sve do svjedodžbe koja mu se kasnije izdaje. Imamo slučajeva da djetetu recimo u šestom razredu piše bosanski, a u sedmom sva tri jezika. To je pravo svakoga djeteta i mi od toga ne odstupamo, kaže Lamija Husić, stručna savjetnica u Ministarstvu nauke, obrazovanja i mladih KS-a.

I što veliš, ima pravo da mu se u svjedožbu na kraju godine po njegovoj želji unese naziv jezika koji učio. A nebitno koji je jezik u stvari učio.
Znači u istog uče poliglota BHS, iz istih knjiga i istog programa djeca (roditelji) odlučuju na kraju godine kako će nazvati taj jezik koji im je učo poliglot predavao.

Znači, mlati dijete godinu dana nekakvu mješavinu peterice, mehkoće, lahkoće, prevashodnosti, šehida, visočijih, kutarisanijih, a posebno jezičkih vratolomija poput: ''ja sam došao da te pitam da mi daš biciklo da ga vozim'' ili ''bez da znam''.... i na kraju godine grune k'o iz topa - srpski, a malac do njega kaže: čiko, piši meni hrvatski, može nekad i to valjati....EU je EU.

Ovo baš k'o nadrealisti

draganbl wrote:Ja bih, čisto zbog dramaturgije, u nadrealističku raspravu pridodao sljedeće:

Da živim u Sarajevu i da moje dijete treba sad da upiše srednju školu, apsolutno bih navijao da to bude Bošnjačka gimnazija. Meni je bitno ko će i kako će moje dijete učiti maternji jezik (pa neka se zove bosanski, ako ne može drugačije), matematiku, informatiku, engleski, fiziku, hemiju, biologiju, filozofiju, a ne kako se nastavnik zove ili na kom od tri varijante istog jezika taj nastavnik priča. Šta ja imam, ili bolje rečeno, šta moje dijete u Banjaluci ima od srpskog jezika, srpske istorije, srpske geografije itd, ako mu predaju nepismeni profesori i ako tu istu nepismenost tolerišu i kod učenika?
Ponavljam, bolje da mi dijete uči na bosanskom jeziku i neka mu arapski jezik bude drugi strani jezik, ako je to cijena koju mora platiti da bi znalo matematiku, informatiku i fiziku.

JohnnyS wrote:Pretpostavljam da će ipak ovo biti samo jedna u nizu sudskih odluka koje se nikad neće ispoštovati, počevši od Sejdića i Fincija, nelegalnih federalnih ministarstava obrazovanja pa do protuzakonitog mostarskog statuta. Žali bože prostora na serveru kojeg zauzima ova tema.

It_is_a_Leclerc wrote:

JohnnyS wrote:Pretpostavljam da će ipak ovo biti samo jedna u nizu sudskih odluka koje se nikad neće ispoštovati, počevši od Sejdića i Fincija, nelegalnih federalnih ministarstava obrazovanja pa do protuzakonitog mostarskog statuta. Žali bože prostora na serveru kojeg zauzima ova tema.

Samo polako. Za početak je bilo dovoljno dobiti institucionalnu potvrdu da su HDZ-ovi u Čapljini i Stocu reanimirali aparthejd. Dalje ćemo lako.

webby-x wrote: Zanimljivo je da se u vezi ove prakse najviše bune ljudi koji su daleko.
Ne znam da sam čuo da se roditelji Bošnjaci ili Hrvati čija djeca pohađaju škole bune u vezi prakse dvije škole.

Hafis wrote: I što veliš, ima pravo da mu se u svjedožbu na kraju godine po njegovoj želji unese naziv jezika koji učio. A nebitno koji je jezik u stvari učio.
Znači u istog uče poliglota BHS, iz istih knjiga i istog programa djeca (roditelji) odlučuju na kraju godine kako će nazvati taj jezik koji im je učo poliglot predavao.

Znači, mlati dijete godinu dana nekakvu mješavinu peterice, mehkoće, lahkoće, prevashodnosti, šehida, visočijih, kutarisanijih, a posebno jezičkih vratolomija poput: ''ja sam došao da te pitam da mi daš biciklo da ga vozim'' ili ''bez da znam''.... i na kraju godine grune k'o iz topa - srpski, a malac do njega kaže: čiko, piši meni hrvatski, može nekad i to valjati....EU je EU.

Ovo baš k'o nadrealisti

It_is_a_Leclerc wrote:Samo se držite sukusa presude i bit će ok. Dakle, presuda je jasna - HDZ u Stocu i Čapljini potupa rasistički, na nacističkim metodama "bolje" i "lošije" nacije, na aparthejdu i stravičnoj segregaciji kakvoj nema mjesta u novoj, evropskoj, modernoj civilizaciji kakvoj težimo.

To što se ne bune Stočani ili Čapljinci, mene ne zanima. Ako ijedan Bošnjak podržava princip da mu dijete ulazi na zadnji ulaz u školi jer se ne zove Ivan, odmah nek se objesi.