Forum Klix.ba

JohnnyS wrote:Nažalost, iz hrvatskih škola se izbacuje zemljopis u korist geografije iako vidimo da se tako pričalo prije preko sto godina i da to nije proizvod iz Pavelićevih i Tuđmanovih jezičnih laboratorija. Zemljopis je svakako samo prijevod geografije i nema razloga da bude išta više hrvatska nego bosanska ili srpska jer se u Bosni geo prevodi kao zemlja, a grafija kao pisanje ili pisati. Uvjeren sam da je dosta riječi koje su možda i izvorno bosanske danas u upotrebi u Hrvatskoj, a ovdje se gledaju kao hrvatske, valjda jer je dulje vrijeme forsirana istočna varijanta (da ne kažem inačica)...

Zašto naziv "geografija", a ne zemljopis ?

1. "Zemljopis" nije adekvatan prijevod izvornog grčkog naziva "geografija"

Geografija se kao znanstvena disciplina razvija već nekoliko tisuća godina. Značajan doprinos njezinom razvoju dali su Grci: oni su joj, kako je poznato, dali i ime. Grčki filozof Eratosten (276. - 196. prije Krista) prvi puta se poslužio nazivom geografija, a sebe naziva geografom. Kao nova, moderna znanstvena disciplina geografija se počinje razvijati u 19. stoljeću.

Kako je već rečeno, naziv našoj struci (geografija) dali su Grci, a preuzeli drugi narodi. Rabi se i kao naziv za nastavni predmet i za znanstvenu disciplinu. Izuzetak su samo neke slavenske zemlje koje su iz političkih razloga grčki naziv prevele na svoje jezike i rabile ga za nastavni predmet u školama. Na taj je način i u našim školama bio prisutan naziv zemljopis.

Doslovan prijevod grčkog naziva geografija u zemljopis nije adekvatan... Naime, geografima je dobro poznato da se grčki geografi nisu bavili samo opisivanjem Zemlje; oni su između ostalog, mjerili obujam Zemlje, određivali apsolutni položaj na Zemlji, služili se stupanjskom mrežom itd. Suština grčke geografije nije bila u golom opisivanju, već u kompleksnijem predočavanju Zemlje kao cjeline njima poznate ekumene.

2. Zemljopis, prirodopis i račun

Prisjetimo se da su se svojevremeno u školama, uz zemljopis predavali prirodopis i račun. Pedesetih godina ti su predmeti promijenili naziv u geografiju, biologiju i matematiku. Te promjene naziva predmeta nisu načinjene zbog formalnih razloga, već sadržajnih i drugih razloga. Danas nitko više ne zahtijeva da opet uvedemo prirodopis ili račun. Isto tako nitko i ne pomišlja da bi izvorne nazive drugih znanstvenih disciplina prevodio na naš jezik.


3. Riječ "geografija" koristi se u gotovo čitavom svijetu

Geografija, izvorni grčki naziv, u uporabi je, s neznatnim iznimkama, u cijelom svijetu za znanstvenu disciplinu i školski predmet. Zemljopis je neadekvatan prijevod grčke riječi i ne odgovara suštini predmeta. Uporaba naziva zemljopis u mnogim složenicama je nemoguća. To su razlozi zbog kojih inzistiramo na nazivu geografija.

Uostalom, to je stručno, a ne jezično pitanje.


(iz teksta "Geografija nije zemljopis" Upravnog odbora Hrvatskog geografskog društva; tekst je u cijelini objavljen u stručno-metodičkom časopisu Geografski horizont 40/1, 1994.; podnaslovi uneseni naknadno)

HAZU BiH na izbornoj skupštini je potvrdio članove Mirka Tomića s Pravnog fakulteta iz Mostara, Božu Žepića s Pravnog fakulteta Mostar, Franu Ljubića s Ekonomskog fakulteta, Stjepu Andića s Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva. Također, su promovirani Jakov Pehar s Agronomskog fakulteta u Mostaru, Miroslav Palameta s mostarskog Filozofskog fakulteta, profesor Šimun Musa, također s Filozofskog fakulteta Mostar, Josip Muselimović, pravnik i književnik, Julijana Grbelja s PMF-a Sarajevo, Stjepan Marić – Strojarski fakultet Sarajevo, Željko Ivanković, književnik i esejist iz Sarajeva, Mirko Grujić s Medicinskog fakulteta iz Sarajeva, Ljubo Šimić s Medicinskog fakulteta Mostar, Zdenko Ostojić s Medicinskog fakulteta Mostar, Zijad Duraković s Medicinskog fakulteta Zagreb, Marko Babić s Filozofskog fakulteta iz Zagreba, Dragan Čović sa Strojarskog fakulteta iz Mostara, Vlado Majstorović sa Strojarskog fakulteta Mostar, Ante Mišković sa Strojarskog fakulteta Mostar, Miljenko Bevanda s Filozofskog fakulteta Sarajevo, Florijan Mićković, skulptor iz Mostara, i Vlatko Filipović, redatelj iz Čapljine.

ParadigmaMogUma wrote:Ko su akademici utemeljitelji, članovi HAZU BiH ?


Članovi

HAZU BiH na izbornoj skupštini je potvrdio članove Mirka Tomića s Pravnog fakulteta iz Mostara, Božu Žepića s Pravnog fakulteta Mostar, Franu Ljubića s Ekonomskog fakulteta, Stjepu Andića s Ekonomskog fakulteta iz Sarajeva. Također, su promovirani Jakov Pehar s Agronomskog fakulteta u Mostaru, Miroslav Palameta s mostarskog Filozofskog fakulteta, profesor Šimun Musa, također s Filozofskog fakulteta Mostar, Josip Muselimović, pravnik i književnik, Julijana Grbelja s PMF-a Sarajevo, Stjepan Marić – Strojarski fakultet Sarajevo, Željko Ivanković, književnik i esejist iz Sarajeva, Mirko Grujić s Medicinskog fakulteta iz Sarajeva, Ljubo Šimić s Medicinskog fakulteta Mostar, Zdenko Ostojić s Medicinskog fakulteta Mostar, Zijad Duraković s Medicinskog fakulteta Zagreb, Marko Babić s Filozofskog fakulteta iz Zagreba, Dragan Čović sa Strojarskog fakulteta iz Mostara, Vlado Majstorović sa Strojarskog fakulteta Mostar, Ante Mišković sa Strojarskog fakulteta Mostar, Miljenko Bevanda s Filozofskog fakulteta Sarajevo, Florijan Mićković, skulptor iz Mostara, i Vlatko Filipović, redatelj iz Čapljine.

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/22395 ... U-BiH.html


Nigdje tolikog mazohizma kao u Sarajevu. Potpuno sam ubjeden da bi i Radovan Karadzic mogao predavati na sarajevskom univerzitetu. To bi bilo opsteprihvaceno u Sarajevu.

Arsenal Royal wrote:Ja ne znam od kad se to u Bosni i Sarajevu umjesto šta kaže što ili umjesto ko da se kaže netko?????
Vidim svi pomahnitali počeli pričati neke riječi za koje nikad nisam čuo...malo malo čujem i čitam da se koristi riječ netko,vrećica tanjur....jel ljudi zaista misle da su cool ako pricaju hrvatski?

JThomas wrote:kako ti imaš pravo da otvoriš ovakvu temu, tako i ja imam pravo da mislim da je to da neko sa širokače kaže tanjur izmišljotina u svrhu predizbornog bošnjakovanja. jel pošteno?

almir1977 wrote:Ja sam rođen u Hrvatskoj i nakon nekoliko godina u Sarajevu počeo sam govoriti hljeb ali je u tom međuperiodu hanuma počela govoriti kruh

breuer wrote:

Objektivni navijac wrote:Je li tema kroatizacija Bosnjaka ( velahavle ) ili kroatizacija bosanskoga jezika,odnosno jezika kojim govore Bosnjaci
Kroatizacija Bosnjaka kada nije uspjela za vrijeme AU nece nikada. Kroatizacija bosanskoga jezika je veoma siroka tema. Prvo bosanski jezik ne postoji,ne postoji u smislu da ima siroku standardiziranu osnovu. Sandzaklije govore sasvim drugi jezik od Sarajlija,ovi od Hercegovaca a ovi od Krajisnika, Biscani pucaju sve kroatizme ,to je njima standard. Standardizirani opsteprihvaceni oblik bosanskoga jezika ne postoji jer su postavljeni standardi kurac,govorimo o rjecniku i gramatici bosanskoga jezika. Amaterizam i neznanje,ispod svakoga nivoa. K tome i nizak nivo licne i drustvene kulture da se standard rasiri ,drugo negativan ekonomski momenat,kao i nedostatak drzavne vizije u Bosnjaka.
Tako posto nemamo standardnoga bosanskoga jezika,postavlja se pitanje : Pitao pitac jedan vrli,sta je to bosanski jezik: Je li to fantasticno prelijepa ikavica Maka Dizdara Da li su Kulin Ban i ostale bosanske velmoze bili Bosanci i govorili bosanski jezik Jezik kojim je pisana Povelja Kulina Bana,kao i sve ostale bosanske povelje i dokumenti prste od kristalno cistoga slavenskoga jezika,za taj bosanski jezik,danasnji Kroati su nedovoljno kroatizirani.
Krotaizacija govornog bosanskoga jezika je nesto jako dobro,to je povratak korijenima i ljepoti jezika.
Kroatizaciju bosanskoga jezika je nemoguce zaustaviti,jer je hrvatska kultura ,drzava i ekonomija mnoga jaca od bosanske. Davno nekada sam vodio tu bitku sa svojim klincem,koji je preko skole i TV-a,stripova i knjiga izrastao u maloga Hrvata Jedno vrijeme sam se borio a onda sam pametno odustao i kada sam uvidio da ne mogu pobijediti,prikljucio se

još kad bi ti znao razlikovat dijalekte od jezika...

Cybernetic wrote:A "bosanski" je govoriti aksam, pendzer, sahat, jelde?

Haman wrote:Sve pocinje od skole, novina, RTV a onda se prenosi na ulicu gdje mozemo cuti sve i svasta. Nasi poznavaoci jezika trebali bi konacno napraviti standardizaciju bosanskog jezika, koja ce biti uvrstena u nastavne planove osnovnih i srdnjih skola. Ovako kako je sad, sve ide u korist kroatizacije Bosnjaka. Evo jedan skolski primjer podmuklog nametanja neprihvatljivog, sto pocinje od skole.

http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u- ... rceg-bosne

Objektivni navijac wrote:

breuer wrote:

Objektivni navijac wrote:Je li tema kroatizacija Bosnjaka ( velahavle ) ili kroatizacija bosanskoga jezika,odnosno jezika kojim govore Bosnjaci
Kroatizacija Bosnjaka kada nije uspjela za vrijeme AU nece nikada. Kroatizacija bosanskoga jezika je veoma siroka tema. Prvo bosanski jezik ne postoji,ne postoji u smislu da ima siroku standardiziranu osnovu. Sandzaklije govore sasvim drugi jezik od Sarajlija,ovi od Hercegovaca a ovi od Krajisnika, Biscani pucaju sve kroatizme ,to je njima standard. Standardizirani opsteprihvaceni oblik bosanskoga jezika ne postoji jer su postavljeni standardi kurac,govorimo o rjecniku i gramatici bosanskoga jezika. Amaterizam i neznanje,ispod svakoga nivoa. K tome i nizak nivo licne i drustvene kulture da se standard rasiri ,drugo negativan ekonomski momenat,kao i nedostatak drzavne vizije u Bosnjaka.
Tako posto nemamo standardnoga bosanskoga jezika,postavlja se pitanje : Pitao pitac jedan vrli,sta je to bosanski jezik: Je li to fantasticno prelijepa ikavica Maka Dizdara Da li su Kulin Ban i ostale bosanske velmoze bili Bosanci i govorili bosanski jezik Jezik kojim je pisana Povelja Kulina Bana,kao i sve ostale bosanske povelje i dokumenti prste od kristalno cistoga slavenskoga jezika,za taj bosanski jezik,danasnji Kroati su nedovoljno kroatizirani.
Krotaizacija govornog bosanskoga jezika je nesto jako dobro,to je povratak korijenima i ljepoti jezika.
Kroatizaciju bosanskoga jezika je nemoguce zaustaviti,jer je hrvatska kultura ,drzava i ekonomija mnoga jaca od bosanske. Davno nekada sam vodio tu bitku sa svojim klincem,koji je preko skole i TV-a,stripova i knjiga izrastao u maloga Hrvata Jedno vrijeme sam se borio a onda sam pametno odustao i kada sam uvidio da ne mogu pobijediti,prikljucio se

još kad bi ti znao razlikovat dijalekte od jezika...

A kada bi ti znao sta je standardizirani knjizevni jezik
Srbi,Hrvati,Slovenci,vecina evropskih naroda je to stvorila sredinom 19 vijeka. Bosnjaci nisu. Srbi su za knjizevni jezik izabrali istocnohercegovacki dijalekt,prilagodivsi ga ekavici, Slovenci su za sluzbeni jezik uzeli govor Dolenjske i Donje Kranjske,Hrvati su izgradili knjizevni jezik na zapadnohercegovackom stokavkom dijalektu. Sto se nije nikada svidjalo Krlezi,koji je smatrao da bi kajkavstina trebala biti ravnopravnija,sto zvuci logicno,jer u Hrvatskoj imamo suludu situaciju da trecina stanovnistva a mozda i vise uci knjizevni jezik iskljucivo u skoli a ne u kuci,Hrvatima ,hrvatski nije maternji jezik . ALI svaki osrednje obrazovani Hrvat osim svoga dijalekta-dalmatinskoga,istarskoga,zagorskoga,koji se drasticno razlikuju od knjizevnoga jezika,govori perfektno i taj hrvatski knjizevni jezik.
U Bosni ,ne postoji standardizirani knjizevni jezik,odnosno nije zazivio,pa su jednako nepismeni i seljaci sa vrh cuke,kao i intelektualci i ostala elita.
Znaci ,ta izrazita kulturna slabost,uz ekonomsku nemoc olaksava prodor ,kako srbijanskoga standarda,tako i hrvatskoga. I ja ne vidim nacina da se to zaustavi.

BAK-eV wrote:Joj izmisljotina!

Cuj zapadnohercegovacki stokavki dijalekt, pa istocnohercegovacki dijalekt ...

Pa sve je to narodni govor BOSNJAKA i time bosanski jezik.

O ikavici da i ne govorimo, koje hajde prevladava u katolika, pa po toj logici bi trebali govoriti u Hrvatskoj zaliv a ne zaljev i sl.

Standard i izvor jesete BOSANSKI kao visoki jezik.

Moze se samo govriti o hrvatskom dijalektu BOSANSKOG jezika a nikako o hrvatskom jeziku, kada posmatramo ono sto danas pise u pravospisu.