Razlika je u tome što su to gore nabrojano upravo vrlo praktične discipline, za koje treba ne samo svršena škola, već i određeni vid licence za rad.Bambi_na_kofeinu wrote:'arane, ja koliko sam pregledala kriminalističko-balističko-detektivskih serija u životu odgovorno tvrdim da u malom prstu imam i kriminalistiku i forenziku i pravo i patologiju.
A i o belgijsku kulturu sam se očešala kroz Herkula Poaroa.
:imal-ko-jači:
Aj, ne lupetaj ...Dobro on zna CORE historije a ti ga zajebavaj kako ne zna konzervirati i restaurirati pergament.
Mogao sam tehniku, ali mi se nije isplatilo.Vidim da si ti mogao paralelno elektrotehniku i mašinstvo, no nije ti se dalo.
To sve gore pobrojano je za biroa, deal with it.
Većina kadra sa filozofskog fakulteta je smeće, jer su došli preko štele, hiper-produkcija je kadra, ali onih 10 % koji valjaju su svjetski nivo.kako nahvali čovjek ustanovu koja stvara pedagoge koje nas odgajaju i sociologe koji usmjeravaju naše društvo, sve čekam kad ću se u Norveškoj probuditi
Ovdje svako selo i svaka mahala ima svoje historicare, a posebno strucnjake za historiju Bosne pod osmanskom upravom za sto su znanje crpili iz knjizevnog djela Ive Andrica, a u novije vrijeme sa poplavom turskih serija i strucnjake za historiju Osmanskog carstva.Version wrote: Na studiju historije se ne uče činjenice, nego zanat historičara
On je plod korisnih elemenata društva, ili ćeš me sad uvjeriti da je došao Skorat2.0 u meeting hall i napravio superiorniji dizajn motora i šasije, dok Njemci se inače mogu zahvaliti na svojoj mega uspiješnoj ekonomiji socijolozima koji su utvrdili da neka područja mehanike i termodinamike su zapravo "patrijahalni, socijalni konstrukti"sretjko wrote: zato sto je mercedes plod rada a rad je svjesno organizovana djelatnost covjeka. znaci nesto sto se organizuje, gaji, njeguje. a sve sto je njeguje je kultura. a kultura je u njemackoj građena vijekvima dok se kod nas danas zatvara i ono malo institucija kulture. nama to nije potrebno a bilo je potrebno cak i pecinskom covjeku, i on je nesto skrabao po zidovima u pecini.nadam se da ti je jasno gdje se mi onda nalazimo.
i nije tacno da kod nas ima vise filozofa nego u njemackoj. u njemackoj postoje instituti gdje se izucava samo neki pravac u filozofiji ili neki filozof, njegovo ucenje i slicno. u njemackoj je normalno vidjeti hiljade mladih kako citaju u parku, na klupi, u kaficu, u tramvaju... a kod nas kad te vide s knjigom kazu da si peder, sramota je i naocale nositi.
u njemackoj je vecinsko stanovnistvo protestantsko, evoluiralo iz katolicanstva pa se raspitaj sta protestantizam zagovara. a kod nas mislim da bar 95% ljudi nije nikad ni culo za taj termin ili ne zna sta on znaci.
Linkuj ta radna mjesta i potražnju u privatnom sektoru ovdje molim te.Breathless wrote:U zemljama koje su na visem civilizacijskom nivou, filozofi i profesije koje se obrazuju na odsjecima Filozofskog Fakulteta u Sarajevu itekako su trazene, npr. cak i u velikim IT kompanijama kada vec govorimo o tome, tako da bi takvo pitanje bilo potpuno besmiseno, a to sto bi kod nas filozof trebao ici kod prostaka, ubjedjivati ga i moliti ga da ga zaposli, govori samo o nama, nasoj kulturi i nasem drustvu opcenito. Zato i jesmo zemlja bez ikakve vizije i buducnosti, cak i bez regionalno konkurentne ekonomije, da ne govorim o globalnoj konkurentnosti, zemlja iz koje se bjezi bez obzira na profesiju i nikad vise u nju ne vraca. I ono malo kulturnih i naucnih institucija koje smo naslijedili iz predhodnih perioda, sistematski se unistava i zatvara, a ako tome dodamo i cinjenicu da smo zemlja koja ima najniza izdvajanja za obrazovanje i kulturu u cijeloj Evropi, pa i sire, najveci broj formalno nepismenih i najnizi procenat visokoobrazovanih stanovnika u Evropi, onda ne znam sta bi nas jos trebalo zacuditi. Svakako nista od toga nije potrebno glasackom tijelu.julisiz es grant wrote: Pitam opet, koja su to radna mjesta i u kojim firmama koja zapošljavaju filozofe?
I koje vještine ima filozof, da bi ubijedio jednog privatnika da ga zaposli kao....filozofa?
Pa mi smo zaostalo društvo koje još nije shvatilo značaj filozofa u modernoj svjetskoj ekonomiji, zar ti nije jasno već?Joe McCarthy wrote:Linkuj ta radna mjesta i potražnju u privatnom sektoru ovdje molim te.Breathless wrote:U zemljama koje su na visem civilizacijskom nivou, filozofi i profesije koje se obrazuju na odsjecima Filozofskog Fakulteta u Sarajevu itekako su trazene, npr. cak i u velikim IT kompanijama kada vec govorimo o tome, tako da bi takvo pitanje bilo potpuno besmiseno, a to sto bi kod nas filozof trebao ici kod prostaka, ubjedjivati ga i moliti ga da ga zaposli, govori samo o nama, nasoj kulturi i nasem drustvu opcenito. Zato i jesmo zemlja bez ikakve vizije i buducnosti, cak i bez regionalno konkurentne ekonomije, da ne govorim o globalnoj konkurentnosti, zemlja iz koje se bjezi bez obzira na profesiju i nikad vise u nju ne vraca. I ono malo kulturnih i naucnih institucija koje smo naslijedili iz predhodnih perioda, sistematski se unistava i zatvara, a ako tome dodamo i cinjenicu da smo zemlja koja ima najniza izdvajanja za obrazovanje i kulturu u cijeloj Evropi, pa i sire, najveci broj formalno nepismenih i najnizi procenat visokoobrazovanih stanovnika u Evropi, onda ne znam sta bi nas jos trebalo zacuditi. Svakako nista od toga nije potrebno glasackom tijelu.julisiz es grant wrote: Pitam opet, koja su to radna mjesta i u kojim firmama koja zapošljavaju filozofe?
I koje vještine ima filozof, da bi ubijedio jednog privatnika da ga zaposli kao....filozofa?
I koliko je naših vilozofa opremljeno ovim znanjem i šta su uradili sa njim? Navedi mi uspješne start up kompanije koje su osnovali filozofi, projekte na kojem su vilozofi radili, i koji naš vilozof je radio i na jednom od ovih polja?Breathless wrote:
Kad vec pricamo o IT industriji, pretpostavljam da ti nista ne znace pojmovi kao Cybernetics, Semiotics, Computer and Information Ethics, Cyberpsychology, Computational linguistics, Psycholinguistics, Information science, Sociology of the Internet, Computational philosophy of science, Knowledge organization, Natural language processing, Semantics, Internet Epistemology, Philosophy of Information, Web indexing, itd, ali za tvoju informaciju sve to ima itekakve veze sa onim sto se studira na Filozofskom fakultetu, a ovu listu bi mogao jos bar uduplati. Jebem ti zivot sta se sve mora ovdje dokazivati i objasnjavati i to sto je nagore, onima kojima je IT struka.
Upravo to!!!julisiz es grant wrote:Da i ja neskromno dodam da bih svakog mladog diplomiranog istoričara mogao preslušati istoriju WW2 kod nas i u svijetu, npr.mirsek wrote:
prstu i da ima vremena od posla, mogao bi je zavrsiti onako usput za 2 godine. Od ostrigota i vizigota, kretanja naroda prema balkanu, do historije bliskog istoka ispricane u najmanje detalje sto bi postidilo i neke profesore, sa tomovima historijskih knjiga iznad glave i jos par GB na kompjuteru.
E u tome je razlika između njih i nas sa "tehničkih" fakulteta: što se mi možemo iz hobija baviti time što oni studiraju. Naravno, od tog mog znanja niko nema ni štete ni koristi, ali halo ba, jarane, zar te ne bi bilo stid da više znam od tebe o nečem za šta si se ti školovao?
Pa mi smo zaostalo društvo koje još nije shvatilo značaj filozofa u modernoj svjetskoj ekonomiji, zar ti nije jasno već?julisiz es grant wrote:Linkuj ta radna mjesta i potražnju u privatnom sektoru ovdje molim te.Joe McCarthy wrote:U zemljama koje su na visem civilizacijskom nivou, filozofi i profesije koje se obrazuju na odsjecima Filozofskog Fakulteta u Sarajevu itekako su trazene, npr. cak i u velikim IT kompanijama kada vec govorimo o tome, tako da bi takvo pitanje bilo potpuno besmiseno, a to sto bi kod nas filozof trebao ici kod prostaka, ubjedjivati ga i moliti ga da ga zaposli, govori samo o nama, nasoj kulturi i nasem drustvu opcenito. Zato i jesmo zemlja bez ikakve vizije i buducnosti, cak i bez regionalno konkurentne ekonomije, da ne govorim o globalnoj konkurentnosti, zemlja iz koje se bjezi bez obzira na profesiju i nikad vise u nju ne vraca. I ono malo kulturnih i naucnih institucija koje smo naslijedili iz predhodnih perioda, sistematski se unistava i zatvara, a ako tome dodamo i cinjenicu da smo zemlja koja ima najniza izdvajanja za obrazovanje i kulturu u cijeloj Evropi, pa i sire, najveci broj formalno nepismenih i najnizi procenat visokoobrazovanih stanovnika u Evropi, onda ne znam sta bi nas jos trebalo zacuditi. Svakako nista od toga nije potrebno glasackom tijelu.Breathless wrote: I koje vještine ima filozof, da bi ubijedio jednog privatnika da ga zaposli kao....filozofa?
[/quote]
Još se sjećam svojih eskapada na studiju historije, kada sam baš k'o ovaj mekkarti bio pun sebe k'o tuta govana pa otišao gore i mislio sa' ću ja to, obrnut knjigu par puta i diplomirat u sekundi. Od uvoda u historiju, metodologije i čegasvene do Memeta zbog kojeg i dan danas volim Rimljane. Ovaj mekarti je očito jedan od onih "pametnih" što diplomiraju šta treće pa sada svima kenjaju kako i oni to trebaju jer ON smatra da je to ispravan izbor. Da budem kratak i jasan - ne izdržavaju me mati i otac, pa nećeš ni ti. Više bi se trebao brinuti zbog raznoraznih kladioničara, ispijača kafa i ostalih koji će danas-sutra biti i na mojim i na tvojim plećima. Oni "ugroženi" jel'te.Version wrote:Evo ga još jedan neostvareni historičar- injžinjerVjeruj da moj prijatelj koji ima ETF ima HISTORIJU u malom prstu i da ima vremena od posla, mogao bi je zavrsiti onako usput za 2 godine. Od ostrigota i vizigota, kretanja naroda prema balkanu, do historije bliskog istoka ispricane u najmanje detalje sto bi postidilo i neke profesore, sa tomovima historijskih knjiga iznad glave i jos par GB na kompjuteru.
Razlika između školovanog historičara i historičara amatera je kao razlika Spartanca kao vojnog profesionalca i priučenog amatera pekara iz Atene koji je došao upišanih gaća da se bori na bojnom polju.
Na studiju historije se ne uče činjenice, nego zanat historičara, iako taj tvoj prijatelj sigurno ima gomilu tema koje ne poznaje. Prvo filozofija historije (kako se posmatra historijska građa), pa pomoćne historijske nauke kojih ima petnestak, da te ne gnjavim sa stručnim nazivima od toga kako se čitaju i izučavaju rukopisi, stara pisma, natpisi na tvrdim podlogama, računanja vremena, grbovi, odlikovanja, stari novac, rodoslovlje, pečati, povijesna geografija, stjegoslovlje, isprave, imena i nazivi itd. itd.
Zatim kako se radi u arhivima, kako se tretiraju primarni povijesni izvori, sve do metodologije rada i tome sl. + praktičan rad na seminarima, objava radova po časopisima, istraživanje itd.
Uglavom tvoj prijatelj je KONZUMENT historije, a historičar je profesionalac koji se bavi naukom.
Ne učimo mi vas kako se piše program u C++ ili Javi, pa nemojte ni vi nas kako se bavi historijom.
Da i ja neskromno dodam, da bi te svaki historičar profesionalac koji se bavi 2 svjetskim ratom, rasturio kao zvečku, jer on čita izvore kojih nema na Internetu i u knjigama do kojih ti imaš dostupa...Da i ja neskromno dodam da bih svakog mladog diplomiranog istoričara mogao preslušati istoriju WW2 kod nas i u svijetu, npr.
E u tome je razlika između njih i nas sa "tehničkih" fakulteta: što se mi možemo iz hobija baviti time što oni studiraju. Naravno, od tog mog znanja niko nema ni štete ni koristi, ali halo ba, jarane, zar te ne bi bilo stid da više znam od tebe o nečem za šta si se ti školovao?
Ti si samo jedan priučeni konzument historije, i ne, ti se nikada ne bi mogao profesionalno baviti historijom, jer nemaš znanje za to. Živiš u iluzijama i samozavaravaš se.
I ja kazem, sta ce bosanskom cobaninu muzeji, umjetnost, knjizevnost, historija, studij filozofije... Ono sto nije poslo za rukom ni Karadzicevim hordama, uspjeli su Izetbegovici i kadrovi koje su oni odgojili i odgajaju, a tragedija je tim prije veca ako uzmemo u obzir da nije poslo za rukom ni okupatoru i kvisliznizma za vrijeme IIWW, ono sto su uspjeli oni unistiti za nepunih dvadeset godina i ostaviti potpunu duhovnu i civilizacijsku pustos. Koliko je samo borbe i napora ulozeno da se uprkos svim opstrukcijama pokrenu neki fakulteti i odsjeci u Sarajevu, koji su vec postojali u Beogradu i Zagrebu, a Izetbegovicevi barbari bi sve to direktivom po kratkom postupku. U Tamnom vilajetu nikad Sunce zasjati nece.sinuhe wrote:Zatvoriti onda, zatvoreni su i muzeji.
Svaki rad treba cijeniti. Manje, vise svako moze doprinijeti drustvu.
Neće sunce zasjat dok imamo 450 filozofa, sociologa, historičara, geografa na tri četri inžinjera. Nema Tite, nema Boga, nema Titinog Boga koji bi mogao da napravi ekonomski model koji bi osigurao bilo kakvu održivost.Breathless wrote:I ja kazem, sta ce bosanskom cobaninu muzeji, umjetnost, knjizevnost, historija, studij filozofije... Ono sto nije poslo za rukom ni Karadzicevim hordama, uspjeli su Izetbegovici i kadrovi koje su oni odgojili i odgajaju, a tragedija je tim prije veca ako uzmemo u obzir da nije poslo za rukom ni okupatoru i kvisliznizma za vrijeme IIWW, ono sto su uspjeli oni unistiti za nepunih dvadeset godina i ostaviti potpunu duhovnu i civilizacijsku pustos. Koliko je samo borbe i napora ulozeno da se uprkos svim opstrukcijama pokrenu neki fakulteti i odsjeci u Sarajevu, koji su vec postojali u Beogradu i Zagrebu, a Izetbegovicevi barbari bi sve to direktivom po kratkom postupku. U Tamnom vilajetu nikad Sunce zasjati nece.sinuhe wrote:Zatvoriti onda, zatvoreni su i muzeji.
Svaki rad treba cijeniti. Manje, vise svako moze doprinijeti drustvu.
Za dobro šprehati i razumjeti engleski ne treba svakome fakultet, za novinara ne treba nužno žurnalistika, ili bilo kakav fakultet for that matter (vidjeti pod recimo S.Pećanin), a filozofa i seratora imamo na izvoz.sinuhe wrote:Ima istorije i mimo balkanskih ratova ili ratova uopste.
Niko me ne moze uvjeriti da prvi put kad je Bosna otvorena prema svijetu nema mjesta za angliste, da prvi put kad postoji sloboda medija nema mjesta za novinare, da u traumatizovanoj zemlji nema mjesta za filozofe, sociologe.
Nevjerovatni konflikti moguci samo u BiH.
pratim.Razumješ li da niko ne negira potrebu za tim kadrovima? Već me jebe u zdrav mozak odnos čistog broja (malte ne beskoristnih) "humanista" naspram tehničara, dio društva koji se tradicionalno smatra kao pokretačem ekonomije i tehnoloških inovacija koje se komercijaliziraju. I onda generiraju prihod, dio od kojeg se koristi na izgradnju/održavanje muzeja i ostalih kulturnih institucija (kao što se to radi na razvijenom toliko spomenutom Zapadu) na koje humanisti drkaju, ko da su jebeni filozofi i sociolozi donirali izgradnju Narodnog Pozorišta iz fonda za kafić koje im roditelji pune, a ne industrijalisti, biznismeni-filantropi. Jeli ovo preteško razumiti?sinuhe wrote:Ima istorije i mimo balkanskih ratova ili ratova uopste.
Niko me ne moze uvjeriti da prvi put kad je Bosna otvorena prema svijetu nema mjesta za angliste, da prvi put kad postoji sloboda medija nema mjesta za novinare, da u traumatizovanoj zemlji nema mjesta za filozofe, sociologe.
Nevjerovatni konflikti moguci samo u BiH.
i opet ću podvući: nema posla i napretka nikome bez realnog i proizvodnog sektora!Poenta je da ih je previše i samo su na teret državi i društvu, a nema od njih nikakavog privređivanja državi sve i da rade...sinuhe wrote:Nije niko obavezan da ih zaposljava.
A tehnicara ne bi bilo nista vise da je ovih manje.
Oni su teret na društvo, samovoljno se hendikepiraju znajuči da šanse za zaposlenje u "struci" su jednake nuli. Onda nakon što terete starce pola desetljeća dok ispijaju kafe i imaju neku povšnu svrhu u životu dok idu na taj debilitet od faksa, sve to prestaje i onda se bune zašto je Bosna u ovom trenutnom kurcu. I što je najsmješnije oni sebe toliko cijene, smatraju se toliko ne zamjenjivim kao "faktor progresa u Balkanskoj divljini" da imaju hrabrosti i obraza da traže da se priključe harač klasi zajedno sa SD-abecedama.sinuhe wrote:Nije niko obavezan da ih zaposljava.
Tehničara bi bilo desetine puta više ako jednostavno uskratiš izbor, i kao dobar pastir ovce smjestiti u torove adekvatnih površina i dimenzija da nebi ovce prepasle travu i uništile pašnjake zato što ja na određenom mjesu lakše doći do trave.sinuhe wrote:A tehnicara ne bi bilo nista vise da je ovih manje.
