Forum Klix.ba

sulesavic wrote:

PipiDugaDevetka wrote:Ako postoji PUN POGODAK, šta je sa PRAZNIM POGOTKOM?
Postoji li PRAZAN POGODAK?

Pun pogodak je frazni izraz. Kao takav, on samo u spoju riječi od kojih je sastavljen ima svoje značenje. Frazni izraz se ne ponaša kao normalna riječ.

Prosipati iz šupljeg u prazno Ništa ni sa čim - kako kod razmještao riječi, ne možeš ih posložiti da zvuče logično, a ipak je jasno o čemu je riječ.

Bravo!

Kada bi mene pogodilo u glavu, e to bi bio pogodak u prazno ili prazan pogodak. Zato i pitam.
PRECIZAN POGODAK? E, ovo nije fraza.

ne mogi da razaberem je li u pitanju ozbiljna ili neozbiljna prièa

U svakom sluèaju, pitanje je na mjestu.

Vodimo se analogijom:

pogodak - proma¹aj (rijeèi sa suprotnim znaèenjem)

Mo¾emo se slo¾iti da je pogodak pogodak, ne mo¾e biti potpun, precizan itd. Samim time, ni proma¹aj nema neke gradacije.

precizan pogodak - totalni proma¹aj

Vrijednovati ili vrednovati?

Riðanoviæ bi, prema onom ¹to je cijenjeni puk imao prilike vidjeti od njega na TV-u, pitao - a ¹ta ti misli¹ koja je korektna varijanta?

vrijedan

vrijednost

vredniji (neki bi tu i vrjedniji)

vrednovati (vrjednovati)

Komisija za vrijednosne papire (ovdje je konstrukcija malo nategnuta - volio bih kada bi se kakav lingvist prikljuèio da se malo osvijetli ovaj pridjev)

Uglavnom, pravilo konsonanti-R-jat nije nikakva novotarija. Oko toga hoæe li iza R biti je ili e vodi se rat decenijama.

Znam da nije, ali eto, interesovalo me je bas u ovom konkretnom slucaju. Svaki put kad se zaletim da napisem ovu rijec, oci mi 'zaparaju' i jedna i druga verzija... Pa me interesovalo sta cijenjeni forumashi misle o tome...

Saraswati wrote:Vrijednovati ili vrednovati?

Vrijednovati ne može nikako.

Neko spomenu pravilo "r + jat", pa evo:
Ako se stari glas "jat" nalazi iza konsonanta r, a ispred kojeg se opet nalazi neki konsonant, i ako je bio kratak, onda je dao e ili u nekim govorima (što se u bosanskom jeziku preferira) je.
Ali NIKADA ije.

Pa tako (prilikom kraćenja sloga) imamo samo:
vrijeme - vremena
prijevod - prevoditi
prijevoz - prevoziti
ali i:
brijeg - bregovi - brjegovi
crijep - crepovi - crjepovi
vrijedan - vredniji - vrjedniji

Panta Rei wrote:

Saraswati wrote:Vrijednovati ili vrednovati?

Vrijednovati ne može nikako.

Neko spomenu pravilo "r + jat", pa evo:
Ako se stari glas "jat" nalazi iza konsonanta r, a ispred kojeg se opet nalazi neki konsonant, i ako je bio kratak, onda je dao e ili u nekim govorima (što se u bosanskom jeziku preferira) je.
Ali NIKADA ije.

Pa tako (prilikom kraćenja sloga) imamo samo:
vrijeme - vremena
prijevod - prevoditi
prijevoz - prevoziti
ali i:
brijeg - bregovi - brjegovi
crijep - crepovi - crjepovi
vrijedan - vredniji - vrjedniji

moram priznati da prijevoz i prijevod nisam cuo sve do nacionalnog budjenja s pocetka 90ih.. do tada je i u ijekavici bio i prevod i prevoz..

isto tako mi brjegovi i crjepovi nekako paraju usi, ali skroz..

car-x wrote:

Panta Rei wrote:

Saraswati wrote:Vrijednovati ili vrednovati?

Vrijednovati ne može nikako.

Neko spomenu pravilo "r + jat", pa evo:
Ako se stari glas "jat" nalazi iza konsonanta r, a ispred kojeg se opet nalazi neki konsonant, i ako je bio kratak, onda je dao e ili u nekim govorima (što se u bosanskom jeziku preferira) je.
Ali NIKADA ije.

Pa tako (prilikom kraćenja sloga) imamo samo:
vrijeme - vremena
prijevod - prevoditi
prijevoz - prevoziti
ali i:
brijeg - bregovi - brjegovi
crijep - crepovi - crjepovi
vrijedan - vredniji - vrjedniji

moram priznati da prijevoz i prijevod nisam cuo sve do nacionalnog budjenja s pocetka 90ih.. do tada je i u ijekavici bio i prevod i prevoz..

isto tako mi brjegovi i crjepovi nekako paraju usi, ali skroz..

Jes vala...

seka wrote:

car-x wrote:moram priznati da prijevoz i prijevod nisam cuo sve do nacionalnog budjenja s pocetka 90ih.. do tada je i u ijekavici bio i prevod i prevoz..

isto tako mi brjegovi i crjepovi nekako paraju usi, ali skroz..

prijateljicin sin (u toj zbunjujucoj situaciji) veli - molim te mama kupi mi svijesku (svesku)

da ne govorimo o velikim bosnjacima, koji su odjednom odnekud iskopali "nijesam"..

seka wrote:

car-x wrote:da ne govorimo o velikim bosnjacima, koji su odjednom odnekud iskopali "nijesam"..

koliko znam tako vele crnogorci...pa sad bili oni bosnjaci ili ini.

nego da ne ode tema na politiku

ma ja to samo iz licnog iskustva. imo sam priliku tako par puta cuti, pogotovu ovdje medju "vidjenijim" bosnjacima. nekako im to valjda kul zvuci. jes da je musa piso:

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku
Što zida sebi dvore od biljura;
Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku
Na ledenom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanane grane,
U mutnu jesen kad na zemlju pane.


ali mislim da je od tada barem ovo "rijeseno", i da je nisam u svakom slucaju pravilno, a sve drugo pokusaj necega.. kako ti rece, da sad ne uvlacimo nikakve druge price osim gramatike..

car-x wrote:

Panta Rei wrote:

Saraswati wrote:Vrijednovati ili vrednovati?

Vrijednovati ne može nikako.

Neko spomenu pravilo "r + jat", pa evo:
Ako se stari glas "jat" nalazi iza konsonanta r, a ispred kojeg se opet nalazi neki konsonant, i ako je bio kratak, onda je dao e ili u nekim govorima (što se u bosanskom jeziku preferira) je.
Ali NIKADA ije.

Pa tako (prilikom kraćenja sloga) imamo samo:
vrijeme - vremena
prijevod - prevoditi
prijevoz - prevoziti
ali i:
brijeg - bregovi - brjegovi
crijep - crepovi - crjepovi
vrijedan - vredniji - vrjedniji

moram priznati da prijevoz i prijevod nisam cuo sve do nacionalnog budjenja s pocetka 90ih.. do tada je i u ijekavici bio i prevod i prevoz..

isto tako mi brjegovi i crjepovi nekako paraju usi, ali skroz..

Pa i sada su ti i slični oblici ostavljeni kao dublete, ali to nisam htio navoditi iz prostog razloga da što zornije prikažem pravilo zamjene jata poslije konsonanta r.
A brjegovi i crjepovi su isto što i vrjedniji ili vrjednovati. Meni lično ti oblici sa je nisu nikako bliski, ali postoje u standardu.

seka wrote:nevezano za gramatiku mozes li mi objasniti sta znaci
strahobalno citam vec par puta.

ili recimo svako malo ispravno

Ovo "svako malo" su izmislili naši zapadni susjedi, jer im pobogu fraza "svaki čas" nije odgovarala. Kažu, čas je srbizam, pa su onda skovali glupost koja mena smisla.

A "strahobalno" je žargonska riječ. Nešto sumnjam da ćeš je naći u bilo kojem rječniku (osim žargonskih).


P. S. Samo mala opaska, kad smo već na temi o gramatici. Ne možeš reći "par puta", već "nekoliko puta". Par znači dvoje: par očiju, ljubavni par, par trešanja i sl.

PRAVILNO:
Blogger.ba
Podforum za diskusije, pitanja, pomoć i ostalo u vezi s prvim bh. blog alatom.
Moderator moderator

NEPRAVILNO:
Sarajevo-x.com
Teme u vezi Sarajevo-x.com portala, foruma,... te pitanja za našu ekipu.
Moderatori zoom66, papak_eliminator

Pravilno: Teme u vezi sa Sarajevo-x.com portalom, forumom,...te pitanjima...
Dakle: u vezi s(a) tim, a ne u vezi toga - instrumental a ne genitiv.
Greška koja je često prisutna u medijima ( nije jedina...).

Juce sam posjetila stranicu jednog bh portala koji nudi informacije o poslodavcima i pruza mogucnost ljudima koji traze posao da se upisu u njihovu bazu podataka.
Kad sam otvorila dio na kojem pise pregled poslova" na vrhu stranice je stajalo pregled poslova za 27 junija.
Pitam se na osnovu cega je autor date recenice skovao rijec "junija".

nisam 100% siguran..ali mislim da je na osnovu neznanja..

U tom trenutku kad sam to procitala, poslala sam pitanje na adresu tog portala i ljubazno su odgovorili da tu stranicu odrzava neko u USA pa je to valjda opravdanje

neupucena wrote:U tom trenutku kad sam to procitala, poslala sam pitanje na adresu tog portala i ljubazno su odgovorili da tu stranicu odrzava neko u USA pa je to valjda opravdanje

Odmah pomislih da tako pise neko kome nas jezik nije maternji.
@Neupucena, ispraviše li?
A nas narod i u neobaveznom razgovoru kaze strancima :" Izvinite, moj engleski ( ili neki drugi jezik) je loš".
Ne izvinjavajte se! Kako god ga govorite, ne izvinjavajte se onima koji često ne znaju ni jedan drugi jezik sem svog maternjeg . . Vi se sluzite "njihovim" jezikom, trudite se, i još se izvinjavate! ( Ovo, naravno, ne znaci da se ne treba usavrsavati...samo se ne izvinjavajte!) Naravno, ako ste svjesni da ga govorite lose, necete se upustati u zvanična prevođenja, ali u drugim situacijama i "loš" može odlicno posluziti, pogotovo ako stranac ne zna ni jedan drugi...
Postujem strance koji su se, boraveći ovdje, potrudili da nauce nas jezik...cak mi simpaticno kako "sarajevski" reduciraju samoglasnike...( npr. drugar'ca)
Da se pogresno ne shvati, strane jezike treba usavrsavati. Naročito engleski, koji je postao internacionalni jezik ( esperanto je izgubio bitku u tom smislu).

neupucena wrote:Juce sam posjetila stranicu jednog bh portala koji nudi informacije o poslodavcima i pruza mogucnost ljudima koji traze posao da se upisu u njihovu bazu podataka.
Kad sam otvorila dio na kojem pise pregled poslova" na vrhu stranice je stajalo pregled poslova za 27 junija.
Pitam se na osnovu cega je autor date recenice skovao rijec "junija".

Èisti primjer analogije.

¾iri - ¾irija

juni - junija

Oèito je stranicu pravio neko kome BHS nije maternji jezik.

Jo¹ jedna zavrzlamica - kakva je razlika izmeðu glagola poèeti, zapoèeti i otpoèeti?

sulesavic wrote:Još jedna zavrzlamica - kakva je razlika između glagola početi, započeti i otpočeti?

U suštini i ne toliko bitna. Značenje je isto. Jedina razlika može biti stilske prirode u određenim kontekstima.
A po mom mišljenju, glagoli započeti i otpočeti su potpuno suvišni.

Al' opet, ako se nekome siđaju, ako su navikli na te glagole, zašto ih ne koristiti...

Jara wrote:

neupucena wrote:U tom trenutku kad sam to procitala, poslala sam pitanje na adresu tog portala i ljubazno su odgovorili da tu stranicu odrzava neko u USA pa je to valjda opravdanje

Odmah pomislih da tako pise neko kome nas jezik nije maternji.
@Neupucena, ispraviše li?
A nas narod i u neobaveznom razgovoru kaze strancima :" Izvinite, moj engleski ( ili neki drugi jezik) je loš".
Ne izvinjavajte se! Kako god ga govorite, ne izvinjavajte se onima koji često ne znaju ni jedan drugi jezik sem svog maternjeg . . Vi se sluzite "njihovim" jezikom, trudite se, i još se izvinjavate! ( Ovo, naravno, ne znaci da se ne treba usavrsavati...samo se ne izvinjavajte!) Naravno, ako ste svjesni da ga govorite lose, necete se upustati u zvanična prevođenja, ali u drugim situacijama i "loš" može odlicno posluziti, pogotovo ako stranac ne zna ni jedan drugi...
Postujem strance koji su se, boraveći ovdje, potrudili da nauce nas jezik...cak mi simpaticno kako "sarajevski" reduciraju samoglasnike...( npr. drugar'ca)
Da se pogresno ne shvati, strane jezike treba usavrsavati. Naročito engleski, koji je postao internacionalni jezik ( esperanto je izgubio bitku u tom smislu).

Nisu nista mijenjali, osim sto je "junija" preslo u "julija".

foton wrote:Nova "igrica":

Jedna od specificnosti slavenskih jezika je svakako i broj uzastopnih suglasnika u jednoj rijeci. Hajde da nadjemo rijec sa maksimalnim brojem uzastopnih suglasnika...

Evo npr. rijec PRST ima cetiri uzastopna suglasnika, a paSTRMKa ima pet. Ima li ko rijec sa sest ili vise?

oPSKRBLJivati !

AZ wrote:

foton wrote:Nova "igrica":

Jedna od specificnosti slavenskih jezika je svakako i broj uzastopnih suglasnika u jednoj rijeci. Hajde da nadjemo rijec sa maksimalnim brojem uzastopnih suglasnika...

Evo npr. rijec PRST ima cetiri uzastopna suglasnika, a paSTRMKa ima pet. Ima li ko rijec sa sest ili vise?

oPSKRBLJivati !

E svaka čast na primjeru!

Stvarno je ovaj naš jezik čudo jedno. Kako samo uspijemo slomiti jezik i bez problema izgovoriti tako nešto.

Panta Rei wrote:

AZ wrote:

foton wrote:Nova "igrica":

Jedna od specificnosti slavenskih jezika je svakako i broj uzastopnih suglasnika u jednoj rijeci. Hajde da nadjemo rijec sa maksimalnim brojem uzastopnih suglasnika...

Evo npr. rijec PRST ima cetiri uzastopna suglasnika, a paSTRMKa ima pet. Ima li ko rijec sa sest ili vise?

oPSKRBLJivati !

E svaka èast na primjeru!

Stvarno je ovaj na¹ jezik èudo jedno. Kako samo uspijemo slomiti jezik i bez problema izgovoriti tako ne¹to.

Lak¹e malo, ljudi. BHS jezik mo¾e izdr¾ati èetiri suglasnika jedan do drugog. Ovi primjeri u sebi sadr¾e vokalno r.