Dobre vijesti iz BiH
-
Ciprol
- Posts: 981
- Joined: 18/04/2009 01:43
#176 Re: Dobre vijesti iz BiH
odlična tema, samo nastavi!!
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#177 Re: Dobre vijesti iz BiH
Izvoz drvne industrije povećan za 11,7 posto
Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u prošloj godini ostvarila izvoz od gotovo 924 miliona KM, što je za 11,7 posto više nego 2012. godine, izjavila je danas u Sarajevu sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Selma Bašagić.
Na izbornoj Skupštini ove asocijacije razmatrana je informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH u prošloj godini, te trendovima u prva dva mjeseca ove godine.
Bašagić je dodala da je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. bila je 384 posto, što je povoljnije u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 337 posto.
"Najveća stavka u tom izvozu je bio namještaj i njegovo učešće je bilo 36,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom što se tiče namještaja bila je 443 posto i izvoz namještaja je porastao u prošloj godini", dodala je Bašagić.
U prva dva mjeseca ove godine, po njenim riječima, izvoz drvne industrije i šumarstva iznosio je 152.160.000 KM. Taj izvoz je 25,4 posto viši u odnosu na isti period 2013.
"To povećanje od 25,4 posto pretežno je rezultat povećanog izvoza ogrevnog drveta, zatim namještaja i rezane građe", dodala je Bašagić.
Pokrivenost uvoza izvozom svih proizvoda drvne industrije u ovom periodu bila je 470,7 posto.
Na dnevnom redu ove sjednice, među ostalim, je izbor članova Odbora, predsjednika i potpredsjednika Asocijacije, kao i prezentacija „ChamberTrust Seal“,nove usluge Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u prošloj godini ostvarila izvoz od gotovo 924 miliona KM, što je za 11,7 posto više nego 2012. godine, izjavila je danas u Sarajevu sekretar Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Selma Bašagić.
Na izbornoj Skupštini ove asocijacije razmatrana je informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH u prošloj godini, te trendovima u prva dva mjeseca ove godine.
Bašagić je dodala da je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. bila je 384 posto, što je povoljnije u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 337 posto.
"Najveća stavka u tom izvozu je bio namještaj i njegovo učešće je bilo 36,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom što se tiče namještaja bila je 443 posto i izvoz namještaja je porastao u prošloj godini", dodala je Bašagić.
U prva dva mjeseca ove godine, po njenim riječima, izvoz drvne industrije i šumarstva iznosio je 152.160.000 KM. Taj izvoz je 25,4 posto viši u odnosu na isti period 2013.
"To povećanje od 25,4 posto pretežno je rezultat povećanog izvoza ogrevnog drveta, zatim namještaja i rezane građe", dodala je Bašagić.
Pokrivenost uvoza izvozom svih proizvoda drvne industrije u ovom periodu bila je 470,7 posto.
Na dnevnom redu ove sjednice, među ostalim, je izbor članova Odbora, predsjednika i potpredsjednika Asocijacije, kao i prezentacija „ChamberTrust Seal“,nove usluge Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#178 Re: Dobre vijesti iz BiH
Cazinski Agrodar ugovorio izvoz krastavca na njemačko tržište
Tokom susreta s voditeljima otkupnih stanica, a potom i s kooperantima, Poljoprivredna zadruga Agrodar Cazin najavila je da će ove godine na njemačko tržište izvesti 1.700 tona krastavca kronišona.
"Već smo u februaru ugovorili izvoz i sada vršimo pripreme da realiziramo ovaj plan. Trenutno imamo 700 kooperanata, a otkup krastavca vršit ćemo na 70 otkupnih stanica", izjavio je direktor Zadruge Aldin Kuduzović.
O sve većem interesu za proizvodnju krastavca govori i podatak da je samo u Cazinu najavljeno povećanje proizvodnje krastavca za 30 posto.
Sve veći interes poljoprivrednika za proizvodnju krastavca neophodno je pratiti odgovarajućim edukativnim programima kako bi se postigli što bolji prinosi i ostvarili što veći prihodi.
Stoga je Poljoprivredna zadruga Agrodar, u saradnji s općinskim i kantonalnim institucijama, organizirala seminar za poljoprivrednike koji će ove godine proizvoditi krastavac.
Garantiran otkup, obezbjeđenje neophodnog repromaterijala, redovna isplata, stručni savjeti i edukacija - ključni su faktori zbog kojih se može ustvrditi kako će proizvodnja krastavca kornišona na ovom području i dalje imati tendenciju rasta.
...1.700 TONA KRASTAVCA!!! Svaka čast!!!
Tokom susreta s voditeljima otkupnih stanica, a potom i s kooperantima, Poljoprivredna zadruga Agrodar Cazin najavila je da će ove godine na njemačko tržište izvesti 1.700 tona krastavca kronišona.
"Već smo u februaru ugovorili izvoz i sada vršimo pripreme da realiziramo ovaj plan. Trenutno imamo 700 kooperanata, a otkup krastavca vršit ćemo na 70 otkupnih stanica", izjavio je direktor Zadruge Aldin Kuduzović.
O sve većem interesu za proizvodnju krastavca govori i podatak da je samo u Cazinu najavljeno povećanje proizvodnje krastavca za 30 posto.
Sve veći interes poljoprivrednika za proizvodnju krastavca neophodno je pratiti odgovarajućim edukativnim programima kako bi se postigli što bolji prinosi i ostvarili što veći prihodi.
Stoga je Poljoprivredna zadruga Agrodar, u saradnji s općinskim i kantonalnim institucijama, organizirala seminar za poljoprivrednike koji će ove godine proizvoditi krastavac.
Garantiran otkup, obezbjeđenje neophodnog repromaterijala, redovna isplata, stručni savjeti i edukacija - ključni su faktori zbog kojih se može ustvrditi kako će proizvodnja krastavca kornišona na ovom području i dalje imati tendenciju rasta.
...1.700 TONA KRASTAVCA!!! Svaka čast!!!
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#179 Re: Dobre vijesti iz BiH
Dva dampera vrijedna 4,6 miliona KM za RMU Đurđevik
U RMU Đurđevik, 28.marta 2014. godine u prisustvu dr. Elvedina Grabovice, generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH i Senada Sarajlića, izvršnog direktora za proizvodnju, Zijad Rahimić, direktora RMU Đurđevik i Boro Katanić, direktora PREMAR Services AG, Švicarska potpisali su Ugovor o nabavci dva damper kamiona marke BELAZ 75131, nosivosti 136t.
Vrijednost investicije JP Elektroprivreda BiH u RMU Đurđevik je 4,6 miliona KM.
"Do sada smo u RMU Đurđevik investirali oko 10,7 miliona KM. Cilj investicija je modernizacija rudnika, povećanja produktivnosti, humanizacija i poboljšanja sigurnosti u radu. Protekla godina je bila u znaku investicija u rudnike, dok će 2014. godina biti u znaku završetka procesa njihove dokapitalizacije. U rudnike je do sada uloženo 135 od ukupno planiranih 204 miliona KM, a 70 miliona KM je u procesu nabavke. Uz ulaganja, EPBIH provodi aktivnosti na usaglašavanju akata u rudnicima. Već je izvršeno izjednačavanje toplog obroka i regresa rudara sa radnicima EPBiH", rekao je Grabovica.
Zijad Rahimić, direktor RMU Đurđevik je istakao da je JP Elektroprivreda BiH realizovala oko 80% investicija u RMU Đurđevik. Nova mehanizacija će zamijeniti dotrajalu opremu, povećati kapacitet s ciljem ostvarivanja planirane proizvodnje uglja.
Najznačajnije preostale investicije u RMU Đurđevik su utovarivač točkaš, rovokopač – gusjeničar, buldozer, greder i rezervni dijelovi za remont bagera.
Boro Katanić, direktor PREMAR Services AG, Švicarska, zastupnika proizvođača dampera Belaz iz Bjelorusije, govorio je na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva, o značaju nabavljenih dampera za poboljšanje uslova rada u rudnicima. Damperi će rudarima biti isporučeni u kraćem roku od dogovorenog.
Nakon potpisivanja Ugovora, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH i izvršni direktor za proizvodnju sa rukovodstvom RMU Đurđevik obišli su površinske kopove RMU Đurđevik i Površinski kop Dubrave RU Kreka.
U RU Kreka upriličen je radni sastanak sa novoimenovanim članovima Uprave na čelu sa direktorom Enverom Omazićem.
U RMU Đurđevik, 28.marta 2014. godine u prisustvu dr. Elvedina Grabovice, generalnog direktora JP Elektroprivreda BiH i Senada Sarajlića, izvršnog direktora za proizvodnju, Zijad Rahimić, direktora RMU Đurđevik i Boro Katanić, direktora PREMAR Services AG, Švicarska potpisali su Ugovor o nabavci dva damper kamiona marke BELAZ 75131, nosivosti 136t.
Vrijednost investicije JP Elektroprivreda BiH u RMU Đurđevik je 4,6 miliona KM.
"Do sada smo u RMU Đurđevik investirali oko 10,7 miliona KM. Cilj investicija je modernizacija rudnika, povećanja produktivnosti, humanizacija i poboljšanja sigurnosti u radu. Protekla godina je bila u znaku investicija u rudnike, dok će 2014. godina biti u znaku završetka procesa njihove dokapitalizacije. U rudnike je do sada uloženo 135 od ukupno planiranih 204 miliona KM, a 70 miliona KM je u procesu nabavke. Uz ulaganja, EPBIH provodi aktivnosti na usaglašavanju akata u rudnicima. Već je izvršeno izjednačavanje toplog obroka i regresa rudara sa radnicima EPBiH", rekao je Grabovica.
Zijad Rahimić, direktor RMU Đurđevik je istakao da je JP Elektroprivreda BiH realizovala oko 80% investicija u RMU Đurđevik. Nova mehanizacija će zamijeniti dotrajalu opremu, povećati kapacitet s ciljem ostvarivanja planirane proizvodnje uglja.
Najznačajnije preostale investicije u RMU Đurđevik su utovarivač točkaš, rovokopač – gusjeničar, buldozer, greder i rezervni dijelovi za remont bagera.
Boro Katanić, direktor PREMAR Services AG, Švicarska, zastupnika proizvođača dampera Belaz iz Bjelorusije, govorio je na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva, o značaju nabavljenih dampera za poboljšanje uslova rada u rudnicima. Damperi će rudarima biti isporučeni u kraćem roku od dogovorenog.
Nakon potpisivanja Ugovora, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH i izvršni direktor za proizvodnju sa rukovodstvom RMU Đurđevik obišli su površinske kopove RMU Đurđevik i Površinski kop Dubrave RU Kreka.
U RU Kreka upriličen je radni sastanak sa novoimenovanim članovima Uprave na čelu sa direktorom Enverom Omazićem.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#180 Re: Dobre vijesti iz BiH
U BiH stigla i Arminka Helić, Bosanka koja savjetuje britanskog šefa diplomatije
Bosanka Arminka Helić, viša savjetnica i zamjenica šefa kabineta Williama Haguea, britanskog ministra vanjskih poslova, i ovog puta je boravila u našoj zemlji kao član delegacije visokog britanskog zvaničnika.
Iako ima važnu ulogu u Haguevom kabinetu, posjete BiH ove uspješne Bosanke prođu prilično nezapaženo.
Pozdravila se na bosanskom
Kako je za Klix.ba ispričao član jedne bh. delegacije koja se sastala sa Jolie i Hagueom, Arminka se sa zemljacima iz BiH pozdravila na bosanskom jeziku, a potom, naravno, kao članica britanske delegacije, nastavila komunikaciju na engleskom jeziku. Opisuju je kao veoma ljubaznu i dobronamjernu osobu.
Dr. Arminka Helić, inače rodom iz Gračanice, bliska je saradnica ministra Haguea. Ugledni list The Daily Telegraph napravio je nedavno listu 100 najutjecajnijih britanskih konzervativaca, na koju su uvrstili i Helić.
Radi se stručnjaku za vanjsku politiku i članici Konzervativne stranke Velike Britanije. Britanski mediji su pisali da Helić ima velikog utjecaja na Haguea i njegove odluke.
Ona je Konzervativnoj stranci pristupila 1999. godine, a na trenutnoj poziciji je od 2006. godine.
Britanski mediji tvrde da se stavovi Arminke Helić često mogu prepoznati u istupima britanskog šefa dipomatije, te da se oni "nad njim nadvijaju poput sjenke".
Pisali su da je Helić veoma utjecajna među političkim krugovima u toj zemlji kada je u pitanju vanjska politika. Njoj su se pripisivale i zasluge u vezi s tim da je Hague promijenio mišljenje o Izraelu i napadima na Liban 2006. godine.
Inače, Helić je u Velikoj Britaniji od '90-tih godina.
Ona je bila i vođa Izbornog štaba Williama Haguea. Uglavnom britanski mediji ne zaboravljaju spomenuti da je ova svršenica Oxforda "plavooka bosanska muslimanka" koja je u Veliku Britaniju stigla tokom "krvavih etničkih sukoba u devedesetima". Često je tretiraju i kao "muslimansku emigranticu". Ovakve stavove pojedini britanski mediji nazvali su mračnim podmetanjima Hagueu.
Navodno je Helić posredovala između Angeline Jolie i Williama Haguea koji sada zajedno djeluju u kampanji protiv zlostavljanja žena. Jolie i Hague su u više navrata putovali zajedno u različite zemlje, upravo radeći na ovoj kampanji.
To je, između ostalog, svrha i njihove sadašnje posjete našoj zemlji. Njih dvoje će se danas sresti i sa članicama srebreničkih udruženja u Potočarima.
Šok u Srbiji
Otkriće da je Helić saradnica Haguea u maju 2010. godine je izazvalo šok u Srbiji. Toliko da je sklopljena cijela konstrukcija o tome da se "razvija pravi bošnjački lobi“ u novoj britanskoj vladi konzervativca Davida Camerona.
Srbijanski mediji su tada tvrdili da bi bošnjački lobi koji, navodno, predvodi Helić mogao imati veliki utjecaj na britansku politiku prema Bosni i Hercegovini. Štaviše, sve se dovelo u vezu s tadašnjom snažnom porukom ministra Haguea da "Evropa treba pokazati mišiće u BiH“ i da će se ta "zemlja zauzeti za sankcije protiv onih političara koji podrivaju bosansku državu".
U depeši je istaknuto i da je svoje mišljenje o BiH iznijela i Arminka Helić, savjetnica Williama Haguea, koja je dodala "da bi bilo od velike pomoći da se Amerika više angažira na Balkanu kako bi stvari krenule naprijed".
Dr. Arminka Helić je kćerka Džemke i Rasima Helića iz Gračanice, u Tuzlanskom kantonu.
Arminka ima četiri sestre koje žive u Tuzlanskom kantonu i sve su napravile uspješne karijere. Jedna od njih je ugledna tuzlanska sutkinja Vildana Helić. Također, jedna od Arminkinih sestara je i ugledna profesorica dr. Nizama Salihefendić, koja predaje na Medicinskom fakultetu u Tuzli.
... Arminka treba biti uzor svima nama šta treba raditi u životu... SVAKA ČAST!!!
Bosanka Arminka Helić, viša savjetnica i zamjenica šefa kabineta Williama Haguea, britanskog ministra vanjskih poslova, i ovog puta je boravila u našoj zemlji kao član delegacije visokog britanskog zvaničnika.
Iako ima važnu ulogu u Haguevom kabinetu, posjete BiH ove uspješne Bosanke prođu prilično nezapaženo.
Pozdravila se na bosanskom
Kako je za Klix.ba ispričao član jedne bh. delegacije koja se sastala sa Jolie i Hagueom, Arminka se sa zemljacima iz BiH pozdravila na bosanskom jeziku, a potom, naravno, kao članica britanske delegacije, nastavila komunikaciju na engleskom jeziku. Opisuju je kao veoma ljubaznu i dobronamjernu osobu.
Dr. Arminka Helić, inače rodom iz Gračanice, bliska je saradnica ministra Haguea. Ugledni list The Daily Telegraph napravio je nedavno listu 100 najutjecajnijih britanskih konzervativaca, na koju su uvrstili i Helić.
Radi se stručnjaku za vanjsku politiku i članici Konzervativne stranke Velike Britanije. Britanski mediji su pisali da Helić ima velikog utjecaja na Haguea i njegove odluke.
Ona je Konzervativnoj stranci pristupila 1999. godine, a na trenutnoj poziciji je od 2006. godine.
Britanski mediji tvrde da se stavovi Arminke Helić često mogu prepoznati u istupima britanskog šefa dipomatije, te da se oni "nad njim nadvijaju poput sjenke".
Pisali su da je Helić veoma utjecajna među političkim krugovima u toj zemlji kada je u pitanju vanjska politika. Njoj su se pripisivale i zasluge u vezi s tim da je Hague promijenio mišljenje o Izraelu i napadima na Liban 2006. godine.
Inače, Helić je u Velikoj Britaniji od '90-tih godina.
Ona je bila i vođa Izbornog štaba Williama Haguea. Uglavnom britanski mediji ne zaboravljaju spomenuti da je ova svršenica Oxforda "plavooka bosanska muslimanka" koja je u Veliku Britaniju stigla tokom "krvavih etničkih sukoba u devedesetima". Često je tretiraju i kao "muslimansku emigranticu". Ovakve stavove pojedini britanski mediji nazvali su mračnim podmetanjima Hagueu.
Navodno je Helić posredovala između Angeline Jolie i Williama Haguea koji sada zajedno djeluju u kampanji protiv zlostavljanja žena. Jolie i Hague su u više navrata putovali zajedno u različite zemlje, upravo radeći na ovoj kampanji.
To je, između ostalog, svrha i njihove sadašnje posjete našoj zemlji. Njih dvoje će se danas sresti i sa članicama srebreničkih udruženja u Potočarima.
Šok u Srbiji
Otkriće da je Helić saradnica Haguea u maju 2010. godine je izazvalo šok u Srbiji. Toliko da je sklopljena cijela konstrukcija o tome da se "razvija pravi bošnjački lobi“ u novoj britanskoj vladi konzervativca Davida Camerona.
Srbijanski mediji su tada tvrdili da bi bošnjački lobi koji, navodno, predvodi Helić mogao imati veliki utjecaj na britansku politiku prema Bosni i Hercegovini. Štaviše, sve se dovelo u vezu s tadašnjom snažnom porukom ministra Haguea da "Evropa treba pokazati mišiće u BiH“ i da će se ta "zemlja zauzeti za sankcije protiv onih političara koji podrivaju bosansku državu".
U depeši je istaknuto i da je svoje mišljenje o BiH iznijela i Arminka Helić, savjetnica Williama Haguea, koja je dodala "da bi bilo od velike pomoći da se Amerika više angažira na Balkanu kako bi stvari krenule naprijed".
Dr. Arminka Helić je kćerka Džemke i Rasima Helića iz Gračanice, u Tuzlanskom kantonu.
Arminka ima četiri sestre koje žive u Tuzlanskom kantonu i sve su napravile uspješne karijere. Jedna od njih je ugledna tuzlanska sutkinja Vildana Helić. Također, jedna od Arminkinih sestara je i ugledna profesorica dr. Nizama Salihefendić, koja predaje na Medicinskom fakultetu u Tuzli.
... Arminka treba biti uzor svima nama šta treba raditi u životu... SVAKA ČAST!!!
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#181 Re: Dobre vijesti iz BiH
Sjeverna tribina stadiona Tušanj spremna za otvaranje
Prije pet godine Općina Tuzla započela je realizaciju ambicioznog projekta izgradnje stadiona Tušanj. Takav pothvat se najavljivao od sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali tadašnja općinska i klupska rukovodstva nisu imala snage i moći da data obećanja sprovedu u djelo.
Aktuelna općinska vlast je 2009. godine krenula s gradnjom sjeverne tribine, a svečano otvaranje najavljivano je za jesen 2010. godine. Rokovi su uveliko probijeni, a tribina koju su istinski sportski poklonici u Tuzli godinama čekali ovih dana je spremna se za otvaranje.
Naime, sutra se na stadionu Tušanj igra derbi godine, utakmica koja bi mogla odlučiti prvaka Prve lige FBiH i putnika u Premijer ligu BiH. Snage će odmjeriti bihaćko Jedinstvo i domaća Sloboda, a tokom sedmice počelo se s postavljanjem stolica na sjever Tušnja.
Do utakmice, kako se procjenjuje, bit će postavljeno oko 1.000 stolica, a preostalih 2.200 narednih dana. Tušanj će tako dobiti novih 3.200 mjesta, a uz postojećih 4.000 na zapadnoj tribini kapacitet će i zvanično biti povećan na oko 8.000 sjedećih mjesta.
Inače, izgradnja sjeverne tribine koštala je blizu pet miliona KM, a procjene govore kako je za izgradnju preostalih faza, odnosno istočne, južne i sanaciju zapadne tribine potrebno oko 20 miliona KM. Tušanj bi tada bio kapaciteta 25.000 sjedećih i natkrivenih mjesta.
Nakon gradnje i svečanog puštanja u rad sjeverne tribine najavljeno je kako će se raditi na izgradnji istočne tribine, ali da će se za taj posao pokušati obezbjediti investitor.
Prije pet godine Općina Tuzla započela je realizaciju ambicioznog projekta izgradnje stadiona Tušanj. Takav pothvat se najavljivao od sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali tadašnja općinska i klupska rukovodstva nisu imala snage i moći da data obećanja sprovedu u djelo.
Aktuelna općinska vlast je 2009. godine krenula s gradnjom sjeverne tribine, a svečano otvaranje najavljivano je za jesen 2010. godine. Rokovi su uveliko probijeni, a tribina koju su istinski sportski poklonici u Tuzli godinama čekali ovih dana je spremna se za otvaranje.
Naime, sutra se na stadionu Tušanj igra derbi godine, utakmica koja bi mogla odlučiti prvaka Prve lige FBiH i putnika u Premijer ligu BiH. Snage će odmjeriti bihaćko Jedinstvo i domaća Sloboda, a tokom sedmice počelo se s postavljanjem stolica na sjever Tušnja.
Do utakmice, kako se procjenjuje, bit će postavljeno oko 1.000 stolica, a preostalih 2.200 narednih dana. Tušanj će tako dobiti novih 3.200 mjesta, a uz postojećih 4.000 na zapadnoj tribini kapacitet će i zvanično biti povećan na oko 8.000 sjedećih mjesta.
Inače, izgradnja sjeverne tribine koštala je blizu pet miliona KM, a procjene govore kako je za izgradnju preostalih faza, odnosno istočne, južne i sanaciju zapadne tribine potrebno oko 20 miliona KM. Tušanj bi tada bio kapaciteta 25.000 sjedećih i natkrivenih mjesta.
Nakon gradnje i svečanog puštanja u rad sjeverne tribine najavljeno je kako će se raditi na izgradnji istočne tribine, ali da će se za taj posao pokušati obezbjediti investitor.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#183 Re: Dobre vijesti iz BiH
Nakon dobivanja svih potrebnih dozvola i dugog čekanja, počeli su radovi na izgradnji Roditeljske kuće, projekta koji je pokrenulo Udruženje Srce za djecu koja boluju od raka.
Postavljanjem kamena temeljca u ponedjeljak će biti ozvaničen početak radova na izgradnji. Manifestaciji će prisustvovati donatori i prijatelji iz Kuvajta i Bosne i Hercegovine, predstavnici institucija vlasti BiH, kao i djeca koja se trenutno liječe i ona koja su završila svoje liječenje.
Tokom ceremonije, između ostalog, prisutnima će se osim donatora, predstavnika Udruženja i KCUS-a, obratiti i jedan mali oboljeli dječak i njegovi roditelji. Izliječena djevojčica će izvesti muzičku numeru, a potom će biti postavljene i donatorske cigle kao i kamen temeljac.
Kuća za roditelje djece oboljele od raka bit će površine 666 m², imat će suteren, prizemlje i tri sprata, u njoj će biti deset apartmana, zatim multifunkcionalna prostorija s igraonicom i dnevnim boravkom, zajednička kuhinja i trpezarija, sala za sastanke i fizikalne vježbe, te prostorije za Udruženje. Posebno je zanimljivo da će objekt biti u potpunosti energetski efikasan.
Vrijednost ukupne investicije iznosi 1.200.000 KM. Dosad je prikupljeno oko 400.000 KM, a za završetak radova potrebno je prikupiti još 800.000 KM. Stoga iz Udruženja pozivaju sve ljude dobre volje da pomognu uplatom na žiroračun 161000038890124 ili pozivom na humanitarni broj 090 292 014.
Svečana manifestacija u povodu početka radova je zakazana za ponedjeljak 31. 3. 2014. u 13:30, na lokaciji pored Pedijatrijske klinike, plato prekoputa Pionirske doline, saopćeno je iz Udruženja Srce za djecu koja boluju od raka.
-
Edin H.
- Posts: 53037
- Joined: 08/10/2004 22:36
- Location: Tirana
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#185 Re: Dobre vijesti iz BiH
Dobrinja dobija otvorene bazene sa pratećim sadržajima
Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo na današnjoj je sjednici usvojilo Nacrt Urbanističkog projekta "Sportsko-rekreacioni centar Dobrinja" i uputilo ga u javnu raspravu u trajanju od mjesec, nakon čega će UP Vijeću biti ponuđen na usvajanje.
Radi se o jednom od projekata iz programa "Pokrenimo Novi Grad zajedno", čija gradnja je planirana u blizini Dobrinjske gimnazije, čime će Općina Novi Grad Sarajevo prvi put dobiti otvorene bazene sa pratećim sportsko-rekreacionim sadržajima.
Urbanističkim projektom je predviđena izgradnja velikog otvorenog bazena i manjeg bazena za djecu. Pored toga planirani su i drugi sadržaji poput sportskih terena za odbojku na pijesku, te pratećih ugostiteljskih sadržaja.
Realizacija ovog projekta vrlo je značajna za Općinu Novi Grad, ali i naselje Dobrinja, koje ima više od 30.000 stanovnika i trenutno im nedostaje sličnih sadržaja.
Idejnim projektom je planirano da bazen služi kao jedna multifunkcionalna ploha, koja u toku zime može biti pretvorena u klizalište, a u periodu u kojem nije moguće kupanje na otvorenom, moći će se koristiti kao sportska ploha za košarku, odbojku, mali nogomet i slično. Bit će to jedan novi kvalitetan sadržaj za Općinu Novi Grad, ali i za grad Sarajevo.
Također, planirano je i hortikulturno uređenje prostora u skladu sa namjenom objekata, gdje će zelene površine činiti najmanje 30 posto ukupne površine prostora. Oko centra će biti postavljene klupe, korpe, panoi, rasvjeta, pješačke staze i drugi sadržaji koji će uljepšati i upotpuniti ovaj dio novogradske općine.
Nakon usvajanja Urbanističkog projekta, Općina Novi Grad Sarajevo će krenuti u pribavljanje potrebnih dozvola za gradnju objekta, a najvjerovatnije će Općina biti investitor izgradnje ovoga objekta.
Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo na današnjoj je sjednici usvojilo Nacrt Urbanističkog projekta "Sportsko-rekreacioni centar Dobrinja" i uputilo ga u javnu raspravu u trajanju od mjesec, nakon čega će UP Vijeću biti ponuđen na usvajanje.
Radi se o jednom od projekata iz programa "Pokrenimo Novi Grad zajedno", čija gradnja je planirana u blizini Dobrinjske gimnazije, čime će Općina Novi Grad Sarajevo prvi put dobiti otvorene bazene sa pratećim sportsko-rekreacionim sadržajima.
Urbanističkim projektom je predviđena izgradnja velikog otvorenog bazena i manjeg bazena za djecu. Pored toga planirani su i drugi sadržaji poput sportskih terena za odbojku na pijesku, te pratećih ugostiteljskih sadržaja.
Realizacija ovog projekta vrlo je značajna za Općinu Novi Grad, ali i naselje Dobrinja, koje ima više od 30.000 stanovnika i trenutno im nedostaje sličnih sadržaja.
Idejnim projektom je planirano da bazen služi kao jedna multifunkcionalna ploha, koja u toku zime može biti pretvorena u klizalište, a u periodu u kojem nije moguće kupanje na otvorenom, moći će se koristiti kao sportska ploha za košarku, odbojku, mali nogomet i slično. Bit će to jedan novi kvalitetan sadržaj za Općinu Novi Grad, ali i za grad Sarajevo.
Također, planirano je i hortikulturno uređenje prostora u skladu sa namjenom objekata, gdje će zelene površine činiti najmanje 30 posto ukupne površine prostora. Oko centra će biti postavljene klupe, korpe, panoi, rasvjeta, pješačke staze i drugi sadržaji koji će uljepšati i upotpuniti ovaj dio novogradske općine.
Nakon usvajanja Urbanističkog projekta, Općina Novi Grad Sarajevo će krenuti u pribavljanje potrebnih dozvola za gradnju objekta, a najvjerovatnije će Općina biti investitor izgradnje ovoga objekta.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#186 Re: Dobre vijesti iz BiH
Zenica: Počeli istražni radovi na izgradnji plinske termoelektrane
U Poslovnoj zoni "Zenica 1" kompanije Geosonda danas je počela sa istražnim radovima za izgradnju termoelektrane na plin.
Geosonda je sa kineskom firmom "Sepco 3" potpisala ugovor vrijedan oko 1.300.000 KM, koji je ujedno i prvi potpisani ugovor sa domaćim izvođačem radova na projektu izgradnje termoelektrane. Prva faza radova Geosonde trajat će 40 dana, a potom će izvođaču radova biti dostavljen geotehnički izvještaj.
"Mi smo krenuli sa istražnim radovima za geotehnički izvještaj za termoelektranu Zenica. Ovo je početak prve faze koja će trajati 40 dana, a kasnije ide druga faza također sa kojom će ići geotehnički izvještaj o izgradnji kombinovane termoelektrane", kazao je zamjenik rukovodica Geosonde na gradilištu, Admir Bajrić.
Šef gradilišta u Zenici Vu Jingli danas je stigao sa gradilišta iz Indije, a u Zenici će boraviti mjesec dana, dok se ne završi prva faza projekta.
"Ovo je naš prvi projekt u Evropi i projekt u Indiji se razlikuje od projekta u Zenici, i po veličini ali i po projektu, jer se u Zenici gradi gasna elektrana i toplana. Dolazili smo u januaru i dosta smo pripremili u posljednja dva mjeseca. Ovo nam je veoma bitan projekat, a ovi pripremni radovi su nam prvi korak", kazao je Jingli.
Kineska državna firma "Sepco 3" 15. jula prošle godine potpisala je sa Općinom Zenica Ugovor o izgradnji i nabavci opreme za termoelektranu i to po principu "ključ u ruke". Tada je navedeno da će kineska firma radove završiti u roku od 29 mjeseci
Kompanija "Sepco 3" dosad je u svijetu izgradila više vrsta energetskih objekata ukupne snage 294.000 MW, trenutno realizira 16 projekata u svijetu, a godišnji obrt ove kompanije iznosi 30 milijardi EUR.
U skladu sa dogovorom između kineskog "Sepco 3" i njemačke firme "Steag", po završetku projekta "Steag" će nastaviti da vodi i održava postrojenja u narednih 15 godina.
Projekat o termoelektrani u Zenici pokrenut je još 2008. godine, kada je projekat najavljen kao najveća poslijeratna investicija u BiH, no početak radova je započeo tek danas, više od šest godina poslije.
U Poslovnoj zoni "Zenica 1" kompanije Geosonda danas je počela sa istražnim radovima za izgradnju termoelektrane na plin.
Geosonda je sa kineskom firmom "Sepco 3" potpisala ugovor vrijedan oko 1.300.000 KM, koji je ujedno i prvi potpisani ugovor sa domaćim izvođačem radova na projektu izgradnje termoelektrane. Prva faza radova Geosonde trajat će 40 dana, a potom će izvođaču radova biti dostavljen geotehnički izvještaj.
"Mi smo krenuli sa istražnim radovima za geotehnički izvještaj za termoelektranu Zenica. Ovo je početak prve faze koja će trajati 40 dana, a kasnije ide druga faza također sa kojom će ići geotehnički izvještaj o izgradnji kombinovane termoelektrane", kazao je zamjenik rukovodica Geosonde na gradilištu, Admir Bajrić.
Šef gradilišta u Zenici Vu Jingli danas je stigao sa gradilišta iz Indije, a u Zenici će boraviti mjesec dana, dok se ne završi prva faza projekta.
"Ovo je naš prvi projekt u Evropi i projekt u Indiji se razlikuje od projekta u Zenici, i po veličini ali i po projektu, jer se u Zenici gradi gasna elektrana i toplana. Dolazili smo u januaru i dosta smo pripremili u posljednja dva mjeseca. Ovo nam je veoma bitan projekat, a ovi pripremni radovi su nam prvi korak", kazao je Jingli.
Kineska državna firma "Sepco 3" 15. jula prošle godine potpisala je sa Općinom Zenica Ugovor o izgradnji i nabavci opreme za termoelektranu i to po principu "ključ u ruke". Tada je navedeno da će kineska firma radove završiti u roku od 29 mjeseci
Kompanija "Sepco 3" dosad je u svijetu izgradila više vrsta energetskih objekata ukupne snage 294.000 MW, trenutno realizira 16 projekata u svijetu, a godišnji obrt ove kompanije iznosi 30 milijardi EUR.
U skladu sa dogovorom između kineskog "Sepco 3" i njemačke firme "Steag", po završetku projekta "Steag" će nastaviti da vodi i održava postrojenja u narednih 15 godina.
Projekat o termoelektrani u Zenici pokrenut je još 2008. godine, kada je projekat najavljen kao najveća poslijeratna investicija u BiH, no početak radova je započeo tek danas, više od šest godina poslije.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#187 Re: Dobre vijesti iz BiH
Prevent Goražde - dvije godine poslije
Prevent je u Goražde došao 2007. godine kada je zaposlio 30 ljudi. Sa daljim razvojem u 2011. godini na ovoj lokaciji pokreće proizvodnju autopresvlaka pri čemu je angažovano stotinjak ljudi, da bi kraj te iste godine dočekao sa 520 zaposlenika. Dalja dinamika zpošljavanja se nastavlja i u 2012. godini, kada je tokom cijele godine, svaki mjesec u prosjeku 40 ljudi dobivalo svoje radno mjesto.
Danas, Prevent na proizvodnoj lokaciji u Goraždu zapošljava preko 1100 radnika u tri proizvodne kompanije: Prevent Safetly, Prevent Goražde i Prevent Components.
Prevent Safety se bavi proizvodnjom zaštitne opreme, dok nova članica Grupacije, Prevent Components osnovana u novembru prošle godine, se bavi proizvodnjom plastičnih djelova za ručicu, za prestižni BMW. Ova mlada firma iako nedavno registrovana već ima 60 uposlenih.
„Mi stalno idemo naprijed i proširujemo naše poslovanje, a samim tim i ljudske resure. Cilj nam je da zadržimo mlade kadrove, odnosno kadrove na kojima će počivati budućnost grada", ističe Haris Rahman, direktor Prevent Goražda.
Također, Prevent u Goraždu je u ovu godinu ušao sa novim projektom. Radi se o proizvodnji autopresvlaka za Volkswagen Golf Sportsvan. Preciznije, tekstile i kožne izvedbe autopresvlaka iz Goražda nalazit će se u nasljedniku sadašnjeg Golfa Plus.
Prevent je u Goražde došao 2007. godine kada je zaposlio 30 ljudi. Sa daljim razvojem u 2011. godini na ovoj lokaciji pokreće proizvodnju autopresvlaka pri čemu je angažovano stotinjak ljudi, da bi kraj te iste godine dočekao sa 520 zaposlenika. Dalja dinamika zpošljavanja se nastavlja i u 2012. godini, kada je tokom cijele godine, svaki mjesec u prosjeku 40 ljudi dobivalo svoje radno mjesto.
Danas, Prevent na proizvodnoj lokaciji u Goraždu zapošljava preko 1100 radnika u tri proizvodne kompanije: Prevent Safetly, Prevent Goražde i Prevent Components.
Prevent Safety se bavi proizvodnjom zaštitne opreme, dok nova članica Grupacije, Prevent Components osnovana u novembru prošle godine, se bavi proizvodnjom plastičnih djelova za ručicu, za prestižni BMW. Ova mlada firma iako nedavno registrovana već ima 60 uposlenih.
„Mi stalno idemo naprijed i proširujemo naše poslovanje, a samim tim i ljudske resure. Cilj nam je da zadržimo mlade kadrove, odnosno kadrove na kojima će počivati budućnost grada", ističe Haris Rahman, direktor Prevent Goražda.
Također, Prevent u Goraždu je u ovu godinu ušao sa novim projektom. Radi se o proizvodnji autopresvlaka za Volkswagen Golf Sportsvan. Preciznije, tekstile i kožne izvedbe autopresvlaka iz Goražda nalazit će se u nasljedniku sadašnjeg Golfa Plus.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#188 Re: Dobre vijesti iz BiH
Ceka se medjunarodni tender za Univerzitetsku biblioteku
univerzitetska biblioteka_sarajevo_3DIzgradnja savremenog objekta Univerzitetske biblioteke Univerziteta u Sarajevu, koja je najavljena u oktobru 2012. godine, još nije počela.
Kako su kazali iz UNSA-e, u narednom periodu će, u saradnji sa Zavodom za izgradnju KS, pripremiti proceduru za međunarodni tender da bi bio izabran glavni projektant, a glavni grad bi trebao dobiti ovaj moderni objekt 2015. godine.
''U januaru smo od Arhitektonskog fakulteta dobili revidirani idejni projekt. S obzirom na to da je riječ o složenom projektu, Vlada KS je 28. juna prošle godine zadužila Zavod za izgradnju da se uključi i pomogne'', kazali su iz UNSA-e.
Međutim, tek ovog mjeseca potpisan je sporazum između UNSA-e i Zavoda o tehničko-stručnoj podršci. Bit će potrebno napraviti i projekt o uklanjanju građevine koja se nalazi na parceli gdje je predviđena biblioteka. ''Nakon izbora glavnog projektanta i dostavljanja revidiranog glavnog projekta, steći će se uslovi za početak gradnje. Sredstva će biti osigurana iz granta Saudijskog fonda za razvoj Kraljevine Saudijske Arabije, kao i dio iz budžeta KS'', navode s UNSA-e.
Arhitekta Pašić je kazao da je ovaj dokument prošao reviziju, a u izradi projekta čiji je autor učestvovalo je 30 eksperata iz svih oblasti. ''Imali smo i konsultante iz Holandije. Jedva čekamo da procedura krene dalje'', rekao je Pašić.
Prema idejnom rješenju, oko objekta će biti zasađena stabla. Biblioteka će biti kombinacija sedam elemenata, i to ulazne sekvence, koju sačinjavaju media lab i kongresni centar, te šest čitaonica sa skladištem za knjige.
univerzitetska biblioteka_sarajevo_3DIzgradnja savremenog objekta Univerzitetske biblioteke Univerziteta u Sarajevu, koja je najavljena u oktobru 2012. godine, još nije počela.
Kako su kazali iz UNSA-e, u narednom periodu će, u saradnji sa Zavodom za izgradnju KS, pripremiti proceduru za međunarodni tender da bi bio izabran glavni projektant, a glavni grad bi trebao dobiti ovaj moderni objekt 2015. godine.
''U januaru smo od Arhitektonskog fakulteta dobili revidirani idejni projekt. S obzirom na to da je riječ o složenom projektu, Vlada KS je 28. juna prošle godine zadužila Zavod za izgradnju da se uključi i pomogne'', kazali su iz UNSA-e.
Međutim, tek ovog mjeseca potpisan je sporazum između UNSA-e i Zavoda o tehničko-stručnoj podršci. Bit će potrebno napraviti i projekt o uklanjanju građevine koja se nalazi na parceli gdje je predviđena biblioteka. ''Nakon izbora glavnog projektanta i dostavljanja revidiranog glavnog projekta, steći će se uslovi za početak gradnje. Sredstva će biti osigurana iz granta Saudijskog fonda za razvoj Kraljevine Saudijske Arabije, kao i dio iz budžeta KS'', navode s UNSA-e.
Arhitekta Pašić je kazao da je ovaj dokument prošao reviziju, a u izradi projekta čiji je autor učestvovalo je 30 eksperata iz svih oblasti. ''Imali smo i konsultante iz Holandije. Jedva čekamo da procedura krene dalje'', rekao je Pašić.
Prema idejnom rješenju, oko objekta će biti zasađena stabla. Biblioteka će biti kombinacija sedam elemenata, i to ulazne sekvence, koju sačinjavaju media lab i kongresni centar, te šest čitaonica sa skladištem za knjige.
-
I am Happy
- Posts: 10216
- Joined: 25/04/2011 14:19
- Location: Profil/Postavke. Vracam avatar koji mi klix redovno izbrise
#189 Re: Dobre vijesti iz BiH
Da se nesto pozitivno i procitaCiprol wrote:odlična tema, samo nastavi!!
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#190 Re: Dobre vijesti iz BiH
Izvoz voća i povrća premašio 100 miliona KM
Sektor voća i povrća posljednjih godina bilježi stalni rast izvoza koji je u 2013. godini premašio sto miliona KM, izjavio je danas u Sarajevu generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Zdravko Marinković.
U Komori je predstavljen Katalog proizvođača voća i povrća koji je obuhvatio proizvodne programe 35 bosanskohercegovačkih kompanija. Katalog je izradila Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno sa USAID/Sida FARMA projektom i švicarskim programom za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO).
"Proizvodi ovog sektora privrede imaju prođu na evropskom tržištu i smatramo da tu ima značajan potencijal. Na ovaj način Komora i njeni partneri daju doprinos da se kompanije iz tog sektora kvalitetnije predstave putem kataloga", kazao je Marinković, dodajući da je katalog urađen na engleskom i njemačkom jeziku, te da je već predstavljen na dva sajma u inostranstvu.
Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u ovom sektoru, sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju VTK BiH Tijana Slagalo je istakla da su najznačajnija izvozna tržišta Hrvatska, Njemačka i Srbija, a jagodičasto voće, šljive i kornišoni glavni izvozni proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća kreće se oko 40 posto.
Osim tropskog voća, u uvozu dominiraju jabuke, paprike, krompir i paradajz, a najviše uvozimo iz zemalja regiona, te iz Italije, Turske, Holandije.
Švicarski program SIPPO, kako je kazao njegov predstavnik Boris Tadić, u BiH je aktivan već dugi niz godina, a u 2014. provode aktivnosti u sektorima tehničke prerade drveta, metaloprerađivačke industrije, zatim u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova, kao i na podsticanju izvoza svježeg voća i povrća iz BiH u EU i Švicarsku.
Zadruga Bios Visoko, između ostalog, bavi se proizvodnjom plastenika i staklenika, presadnica povrća za plastenike i staklenike i obuhvaćena je ovim katalogom. Direktor te zadruge Nermin Kadrić naglasio je značaj ovakvog predstavljanja u smislu uspostavljenja kontakata sa potencijalnim kupcima i ugovaranja novih poslova.
"Na domaćem tržištu potrebno je poraditi na našem značajnijem prisustvu u velikim trgovačkim lancima, zatim na podizanju svijesti potrošača, te napraviti sinergiju svih u državi koji mogu pomoći kako bi konkuretnije izašli na evropsko tržište", dodao je Kadrić.
Sektor voća i povrća posljednjih godina bilježi stalni rast izvoza koji je u 2013. godini premašio sto miliona KM, izjavio je danas u Sarajevu generalni sekretar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Zdravko Marinković.
U Komori je predstavljen Katalog proizvođača voća i povrća koji je obuhvatio proizvodne programe 35 bosanskohercegovačkih kompanija. Katalog je izradila Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno sa USAID/Sida FARMA projektom i švicarskim programom za promociju uvoza u EU i Švicarsku (SIPPO).
"Proizvodi ovog sektora privrede imaju prođu na evropskom tržištu i smatramo da tu ima značajan potencijal. Na ovaj način Komora i njeni partneri daju doprinos da se kompanije iz tog sektora kvalitetnije predstave putem kataloga", kazao je Marinković, dodajući da je katalog urađen na engleskom i njemačkom jeziku, te da je već predstavljen na dva sajma u inostranstvu.
Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u ovom sektoru, sekretar Asocijacije za poljoprivredu i prehrambenu industriju VTK BiH Tijana Slagalo je istakla da su najznačajnija izvozna tržišta Hrvatska, Njemačka i Srbija, a jagodičasto voće, šljive i kornišoni glavni izvozni proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća kreće se oko 40 posto.
Osim tropskog voća, u uvozu dominiraju jabuke, paprike, krompir i paradajz, a najviše uvozimo iz zemalja regiona, te iz Italije, Turske, Holandije.
Švicarski program SIPPO, kako je kazao njegov predstavnik Boris Tadić, u BiH je aktivan već dugi niz godina, a u 2014. provode aktivnosti u sektorima tehničke prerade drveta, metaloprerađivačke industrije, zatim u sektoru ljekovitog bilja, šumskih plodova, kao i na podsticanju izvoza svježeg voća i povrća iz BiH u EU i Švicarsku.
Zadruga Bios Visoko, između ostalog, bavi se proizvodnjom plastenika i staklenika, presadnica povrća za plastenike i staklenike i obuhvaćena je ovim katalogom. Direktor te zadruge Nermin Kadrić naglasio je značaj ovakvog predstavljanja u smislu uspostavljenja kontakata sa potencijalnim kupcima i ugovaranja novih poslova.
"Na domaćem tržištu potrebno je poraditi na našem značajnijem prisustvu u velikim trgovačkim lancima, zatim na podizanju svijesti potrošača, te napraviti sinergiju svih u državi koji mogu pomoći kako bi konkuretnije izašli na evropsko tržište", dodao je Kadrić.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#191 Re: Dobre vijesti iz BiH
Energoinvest vraća milionski vrijednu fabriku u Meksiku
Uprava Energoinvesta prisustvovat će Skupštini dioničara fabrike Energomex u Meksiku, te nakon 25 godina vratiti vlasništvo i pravo upravljanja u fabrici milionske vrijednosti, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP).
Naime, Energoinvest, državna kompanija, je većinski vlasnik u ovoj fabrici u Sjevernoj Americi, no već više od dvije i pol decenije ne kontrolira upravu i direktora Nijaza Korića. On će, kako saznajemo, biti smijenjen, a uprava će se upoznati sa stanje u ovoj fabrici koja je u predstečanom procesu.
Muharem Musić, rukovodilac Biroa za kapitalno zavisne firme u Energonivestu, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria da je Energomex "jedina jedina fabrika ostala u vlasništvu naše kompanije nakon provedene privatizacije pojedinih dijelova Energoinvesta".
"Po prvi put se u više od 25 godina uspostavlja stvarna kontrola vlasnika nad ovom fabrikom, pri čemu će se uspostaviti i nova knjiga dioničara. Zbog toga se u Meksiku održava Skupština dioničara ove fabrike, koja se nalazi u predstečajnom stanju, te je prisustvo Uprave Energoinvesta, kao vlasnika, neophodno", kazao nam je Musić.
Delegaciju Energoinvesta u Meksiku će predvoditi generalni direktor Enes Čengić. On će, također, boraviti i u Sjedinjenim Američkim Državma gdje će se sastati sa kongresmenima, visokim zvaničnicima State Departmenta i predstavnicima trgovačkih komora.
"Ovo će biti prilika da se razgovara o mogućnostima dobijanja poslova na tržištima gdje je Energoinvest prisutan, a gdje SAD imaju neosporan uticaj", naveli su iz Uprave u izjavi za NAP. Energoinvest u posljednjih nekoliko godina bilježi stalni rast poslovanja.
Uprava Energoinvesta prisustvovat će Skupštini dioničara fabrike Energomex u Meksiku, te nakon 25 godina vratiti vlasništvo i pravo upravljanja u fabrici milionske vrijednosti, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP).
Naime, Energoinvest, državna kompanija, je većinski vlasnik u ovoj fabrici u Sjevernoj Americi, no već više od dvije i pol decenije ne kontrolira upravu i direktora Nijaza Korića. On će, kako saznajemo, biti smijenjen, a uprava će se upoznati sa stanje u ovoj fabrici koja je u predstečanom procesu.
Muharem Musić, rukovodilac Biroa za kapitalno zavisne firme u Energonivestu, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria da je Energomex "jedina jedina fabrika ostala u vlasništvu naše kompanije nakon provedene privatizacije pojedinih dijelova Energoinvesta".
"Po prvi put se u više od 25 godina uspostavlja stvarna kontrola vlasnika nad ovom fabrikom, pri čemu će se uspostaviti i nova knjiga dioničara. Zbog toga se u Meksiku održava Skupština dioničara ove fabrike, koja se nalazi u predstečajnom stanju, te je prisustvo Uprave Energoinvesta, kao vlasnika, neophodno", kazao nam je Musić.
Delegaciju Energoinvesta u Meksiku će predvoditi generalni direktor Enes Čengić. On će, također, boraviti i u Sjedinjenim Američkim Državma gdje će se sastati sa kongresmenima, visokim zvaničnicima State Departmenta i predstavnicima trgovačkih komora.
"Ovo će biti prilika da se razgovara o mogućnostima dobijanja poslova na tržištima gdje je Energoinvest prisutan, a gdje SAD imaju neosporan uticaj", naveli su iz Uprave u izjavi za NAP. Energoinvest u posljednjih nekoliko godina bilježi stalni rast poslovanja.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#192 Re: Dobre vijesti iz BiH
Unutrašnji radovi u sarajevskoj Vijećnici se privode kraju
Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić upriličio je danas obilazak Gradske vijećnice, gdje se radovi na njenoj rekonstrukciji privode kraju.
Obilasku su prisustvovali načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić sa saradnicima, zatim ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić, kao i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rašidbegović.
Svečano otvorenje obnovljene Vijećnice planirano je 9. maja, na Dan Evrope, kada će Sarajevo ponovo dobiti jednu od najljepših vijećnica u Evropi .
"To će biti jedan poseban događaj za Sarajevo, BiH, ali i cijelu Evropu, obzirom na značaj Vijećnice i na ono što ona danas jeste. Objekt zaista izgleda impresivno i rađen je po originalnim projektima po kojima je ova građevina i prvi put izgrađena. Gradska uprava se zahtjevom obratila općinama da se na finansijski i drugi način uključe u podršku svečanosti otvorenja Vijećnice. U tom smislu, Općina Novi Grad Sarajevo će dati svoj doprinos kada je u pitanju ova svečanost“, kazao je Efendić.
U Gradskoj vijećnici će 28. juna, na Dan kada je počeo Prvi svjetski rat, prije 100 godina, biti upriličen koncert Bečke filharmonije, koji će prenositi veliki broj međunarodnih TV kanala. To će biti veliki događaj za grad Sarajevo i Evropu.
Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić upriličio je danas obilazak Gradske vijećnice, gdje se radovi na njenoj rekonstrukciji privode kraju.
Obilasku su prisustvovali načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić sa saradnicima, zatim ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić, kao i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rašidbegović.
Svečano otvorenje obnovljene Vijećnice planirano je 9. maja, na Dan Evrope, kada će Sarajevo ponovo dobiti jednu od najljepših vijećnica u Evropi .
"To će biti jedan poseban događaj za Sarajevo, BiH, ali i cijelu Evropu, obzirom na značaj Vijećnice i na ono što ona danas jeste. Objekt zaista izgleda impresivno i rađen je po originalnim projektima po kojima je ova građevina i prvi put izgrađena. Gradska uprava se zahtjevom obratila općinama da se na finansijski i drugi način uključe u podršku svečanosti otvorenja Vijećnice. U tom smislu, Općina Novi Grad Sarajevo će dati svoj doprinos kada je u pitanju ova svečanost“, kazao je Efendić.
U Gradskoj vijećnici će 28. juna, na Dan kada je počeo Prvi svjetski rat, prije 100 godina, biti upriličen koncert Bečke filharmonije, koji će prenositi veliki broj međunarodnih TV kanala. To će biti veliki događaj za grad Sarajevo i Evropu.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#193 Re: Dobre vijesti iz BiH
Bh. čudo: Povrće prodato 15 godina unaprijed
Povrće iz Centra organske hrane ESOF u Donjem Vakufu prodaje se u marketima u Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj.
DONJI VAKUF - Predzadnjeg dana marta u Kamenjači kod Donjeg Vakufa završena je sadnja crvenih duguljastih paprika, u narodu poznatih kao roge i žutih mesnatih paprika, zvanih babure. U ovom podneblju sadnja paprika obično počinje u maju, a berba, ako je sve po planu i nema nepredviđenih vremenskih nepogoda, dostiže u augustu.
Međutim, u Kamenjači je druga priča - sadnice posađene u plastenicima kompanije ESOF prvu berbu će već imati u maju, drugu sedam dana nakon toga, pa treću, četvrtu, a najesen će uslijediti još jedna sadnja, pa opet berbe i sve tako do novembra.
Apsolutna organska sredina
A sve što bude proizvedeno, ne samo ove, nego i narednih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International i poslati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske i to sa etiketom "organska hrana", jer povrće proizvedeno u plastenicima u Donjem Vakufu to i jeste.
Dok deset žena, među kojima neke prvi put imaju pravi posao, strpljivo sade nježne stabljike, a ima ih ravno 380.000, agronomkinja Edina Habib provjerava, na malim kompjuterima okačenim u plastenicima, da li su sve vrijednosti potrebne za proizvodnju organskog povrća na pravom podioku.
U 22 visokosofisticirana plastenika, koji pojedinačno zauzimaju po 500 kvadratnih metara, stvorena je atmosfera apsolutne organske sredine.
Semin Bašić, direktor ESOF-a (Eco Sustainable Organic Food), kompanije koja postoji tek godinu dana, kaže da se za proizvodnju povrća u ovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva.
"Proizvodnja u ovim plastenicima je bez upotrebe pesticida, što znači da je zaštita na organskoj bazi - životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakvog hemijskog prisustva. Osim toga, tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa do ploda imamo zaokružen ciklus organske proizvodnje", kaže agronomkinja Habib dok pokazuje plastenike - posljednji krik tehnologije, koji imaju duple folije, ispunjene toplim zrakom, a čiji se stropovi i bočne strane sami otvaraju i zatvaraju, zavisno od stepena toplote, odnosno hladnoće.
Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi uposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.
Rad s biljkama u rukavicama
Upravo ovi kvaliteti bili su preporuka da najveći bh. centar organske hrane dobije prestižne certifikate - austrijski Bio Garantie i međunarodni GlobalGap.
"Bez ovih certifikata mi ne bismo mogli izvoziti naše proizvode, a da bismo ih dobili morali smo ispuniti visokopostavljene kriterije, od toga da je proizvodnja daleko od puteva, da je voda kojom se snabdijeva bakteriološki ispravna, kao i zrak, da nema u blizini kanalizacionih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, pa do toga da biljka od stabljike za sadnju, pa do ploda bude ispravna. Firme za certificiranje dolazile su u najavljene i nenajavljene inspekcije i vršile analize svih segmenata i nakon što su to uradili mi smo veoma brzo dobili certifikate, jer su ustanovili da ispunjavamo sve kriterije. Recimo, takve certifikate nisu uspjele dobiti neke firme iz Srbije i Hrvatske, jer su tamo zemljište, zrak, ali i voda lošijeg kvaliteta", objašnjava Bašić, dok radnice u crvenim odijelima pažljivo, kao da u rukama drže novorođenčad, spuštaju mlade stabljike u otvore sa specijalno pripremljenom zemljom.
"Pazimo da ne oštetimo stabljike i da ničim ne onečistimo tlo ili zrak", kaže agronomkinja Hebib, dok Zijada Imamović, jedna od najmlađih uposlenica, prazni svoj kontejner sa sadnicama.
Zijada je četiri i po godine bila na birou rada i ovo je njen prvi posao.
"Ovo mi je šesti dan na poslu i jako sam sretna što radim. Iako posao izgleda jednolično, veoma je zanimljiv, a bit će još zanimljivije kad biljke poodrastu, jer ćemo se onda brinuti o svakoj biljci posebno", kaže ona.
Matthias Trede, direktor kompanije Bio Agrar International, koja je s ESOF-om potpisala ugovor o otkupu kompletne proizvodnje u narednih 15 godina, također potvrđuje visoku kvalitetu povrća iz plastenika u Donjem Vakufu.
"Ovdje se radi o prozvodnji koja traži prirodno tlo, svježu vodu i dobro sunce, a sve to ima ESOF i upravo je to kvalitet koji tražimo, jer je to ogledalo naše poslovne filozofije i ono što najviše odgovara tržištu zemalja Evropske unije. Dakle, kvaliteta organskih proizvoda iz ESOF-a je među najboljim mogućim", kaže Trede.
Nada za razvoj općine
Najveći regionalni centar organske proizvodnje trenutno ima 22 visokoprofesionalna i automatizirana plastenika s pojedinačnom površinom od 500 kvadratnih metara u Donjem Vakufu. Također, ESOF, pored svojih kapaciteta, radi s kooperantima iz Mostara, Konjević Polja, Čapljine, Viteza i Bugojna, a planira uskoro postaviti nove plastenike u Zavidovićima i u Kozarcu.
Sa 17 zaposlenih ova kompanija trenutno proizvodi gotovo 600 tona povrća, a s investitorom i partnerom u projektu Jumom Matarom al-Muhairiem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira povećati proizvodnju za četiri puta, odnosno godišnje proizvoditi 2.500 tona organskog povrća.
"Zahtjevi naših kupaca su mnogo veći od naših trenutnih mogućnosti, ali mi predano radimo na proširenju proizvodnje i, ako sve bude kako treba, mogli bismo zaposliti do 480 ljudi. Već sada imamo 21 zahtjev za kooperaciju u Bosni i Hercegovini, a trenutno za nas radi pet kooperanata", kaže Bašić.
Bio Agrar International, kako kaže njegov direktor, s ESOF-om želi postići vodeću poziciju na tržištu u Njemačkoj, ali i u drugim evropskim zemljama.
"Želimo proširiti kapacitete za proizvodnju organske hrane, ali i otvoriti nova radna mjesta i zaposlenima pružiti sigurnost", kaže Trede, ističući kako naročito želi osigurati dugoročnu stabilnost zaposlenih i njihovih porodica, a što je, veli, jedna od najvećih briga koju ističu partneri ESOF-a Semin Bašić i Enver Avdić.
I načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić polaže velike nade u ESOF. S ponosom pokazuje plastenike dignute na općinskom zemljištu.
"Vidite, ovdje je nekad bila ledina. Mi smo izašli ESOF-u u susret i dali zemlju na korištenje po veoma povoljnoj cijeni, ali ćemo se truditi da to bude još jeftinije, čak i simblično, jer mi u općini imamo blizu 3.000 nazaposlenih. Općina ima blizu 700 dunuma ovakvog i zemljišta sličnog kvaliteta, što ćemo ponuditi i ostalim zainteresiranima", kaže Sušić i dodaje da će ESOF-u na korištenje dati dodatnih deset dunuma zemlje.
Cilj je 100 plastenika
Međutim, općinski načelnik je nezadovoljan činjenicom da Bosna i Hercegovina nikad nije donijela zakon o proizvodnji organske hrane, iako joj je to jedan od preduvjeta na putu ka Evropskoj uniji, te zbog toga nema ni poticaja za proizvođače.
Unatoč tome, ESOF ima velike planove.
"Ne samo da želimo dostići traženih 5.000 tona povrća godišnje, nego namjeravamo otvoriti vlastitu hladnjaču i distributivni organski agrocentar, te pokrenuti proizvodnju vlastitih sadnica. Planiramo zaokružiti kompletan krug organske proizvodnje", kaže direktor ESOF-a.
Direktor Bio Agrar Internationala ide korak dalje, pa kaže da će ta njemačka kompanija s ESOF-om pokušati dostići vodeću poziciju na njemačkom tržištu, a možda i na evropskom.
U najveći regionalni centar organske hrane do sada su uložena gotovo tri miliona eura, a cilj im je do 2015. godine podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 kvadratnih metara.
Izvor: Al Jazeera
Povrće iz Centra organske hrane ESOF u Donjem Vakufu prodaje se u marketima u Njemačkoj, Engleskoj i Francuskoj.
DONJI VAKUF - Predzadnjeg dana marta u Kamenjači kod Donjeg Vakufa završena je sadnja crvenih duguljastih paprika, u narodu poznatih kao roge i žutih mesnatih paprika, zvanih babure. U ovom podneblju sadnja paprika obično počinje u maju, a berba, ako je sve po planu i nema nepredviđenih vremenskih nepogoda, dostiže u augustu.
Međutim, u Kamenjači je druga priča - sadnice posađene u plastenicima kompanije ESOF prvu berbu će već imati u maju, drugu sedam dana nakon toga, pa treću, četvrtu, a najesen će uslijediti još jedna sadnja, pa opet berbe i sve tako do novembra.
Apsolutna organska sredina
A sve što bude proizvedeno, ne samo ove, nego i narednih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International i poslati na police supermarketa diljem Njemačke, Engleske i Francuske i to sa etiketom "organska hrana", jer povrće proizvedeno u plastenicima u Donjem Vakufu to i jeste.
Dok deset žena, među kojima neke prvi put imaju pravi posao, strpljivo sade nježne stabljike, a ima ih ravno 380.000, agronomkinja Edina Habib provjerava, na malim kompjuterima okačenim u plastenicima, da li su sve vrijednosti potrebne za proizvodnju organskog povrća na pravom podioku.
U 22 visokosofisticirana plastenika, koji pojedinačno zauzimaju po 500 kvadratnih metara, stvorena je atmosfera apsolutne organske sredine.
Semin Bašić, direktor ESOF-a (Eco Sustainable Organic Food), kompanije koja postoji tek godinu dana, kaže da se za proizvodnju povrća u ovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva.
"Proizvodnja u ovim plastenicima je bez upotrebe pesticida, što znači da je zaštita na organskoj bazi - životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakvog hemijskog prisustva. Osim toga, tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa do ploda imamo zaokružen ciklus organske proizvodnje", kaže agronomkinja Habib dok pokazuje plastenike - posljednji krik tehnologije, koji imaju duple folije, ispunjene toplim zrakom, a čiji se stropovi i bočne strane sami otvaraju i zatvaraju, zavisno od stepena toplote, odnosno hladnoće.
Ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih pragova sa sredstvom za dezinfekciju, a svi uposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.
Rad s biljkama u rukavicama
Upravo ovi kvaliteti bili su preporuka da najveći bh. centar organske hrane dobije prestižne certifikate - austrijski Bio Garantie i međunarodni GlobalGap.
"Bez ovih certifikata mi ne bismo mogli izvoziti naše proizvode, a da bismo ih dobili morali smo ispuniti visokopostavljene kriterije, od toga da je proizvodnja daleko od puteva, da je voda kojom se snabdijeva bakteriološki ispravna, kao i zrak, da nema u blizini kanalizacionih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, pa do toga da biljka od stabljike za sadnju, pa do ploda bude ispravna. Firme za certificiranje dolazile su u najavljene i nenajavljene inspekcije i vršile analize svih segmenata i nakon što su to uradili mi smo veoma brzo dobili certifikate, jer su ustanovili da ispunjavamo sve kriterije. Recimo, takve certifikate nisu uspjele dobiti neke firme iz Srbije i Hrvatske, jer su tamo zemljište, zrak, ali i voda lošijeg kvaliteta", objašnjava Bašić, dok radnice u crvenim odijelima pažljivo, kao da u rukama drže novorođenčad, spuštaju mlade stabljike u otvore sa specijalno pripremljenom zemljom.
"Pazimo da ne oštetimo stabljike i da ničim ne onečistimo tlo ili zrak", kaže agronomkinja Hebib, dok Zijada Imamović, jedna od najmlađih uposlenica, prazni svoj kontejner sa sadnicama.
Zijada je četiri i po godine bila na birou rada i ovo je njen prvi posao.
"Ovo mi je šesti dan na poslu i jako sam sretna što radim. Iako posao izgleda jednolično, veoma je zanimljiv, a bit će još zanimljivije kad biljke poodrastu, jer ćemo se onda brinuti o svakoj biljci posebno", kaže ona.
Matthias Trede, direktor kompanije Bio Agrar International, koja je s ESOF-om potpisala ugovor o otkupu kompletne proizvodnje u narednih 15 godina, također potvrđuje visoku kvalitetu povrća iz plastenika u Donjem Vakufu.
"Ovdje se radi o prozvodnji koja traži prirodno tlo, svježu vodu i dobro sunce, a sve to ima ESOF i upravo je to kvalitet koji tražimo, jer je to ogledalo naše poslovne filozofije i ono što najviše odgovara tržištu zemalja Evropske unije. Dakle, kvaliteta organskih proizvoda iz ESOF-a je među najboljim mogućim", kaže Trede.
Nada za razvoj općine
Najveći regionalni centar organske proizvodnje trenutno ima 22 visokoprofesionalna i automatizirana plastenika s pojedinačnom površinom od 500 kvadratnih metara u Donjem Vakufu. Također, ESOF, pored svojih kapaciteta, radi s kooperantima iz Mostara, Konjević Polja, Čapljine, Viteza i Bugojna, a planira uskoro postaviti nove plastenike u Zavidovićima i u Kozarcu.
Sa 17 zaposlenih ova kompanija trenutno proizvodi gotovo 600 tona povrća, a s investitorom i partnerom u projektu Jumom Matarom al-Muhairiem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planira povećati proizvodnju za četiri puta, odnosno godišnje proizvoditi 2.500 tona organskog povrća.
"Zahtjevi naših kupaca su mnogo veći od naših trenutnih mogućnosti, ali mi predano radimo na proširenju proizvodnje i, ako sve bude kako treba, mogli bismo zaposliti do 480 ljudi. Već sada imamo 21 zahtjev za kooperaciju u Bosni i Hercegovini, a trenutno za nas radi pet kooperanata", kaže Bašić.
Bio Agrar International, kako kaže njegov direktor, s ESOF-om želi postići vodeću poziciju na tržištu u Njemačkoj, ali i u drugim evropskim zemljama.
"Želimo proširiti kapacitete za proizvodnju organske hrane, ali i otvoriti nova radna mjesta i zaposlenima pružiti sigurnost", kaže Trede, ističući kako naročito želi osigurati dugoročnu stabilnost zaposlenih i njihovih porodica, a što je, veli, jedna od najvećih briga koju ističu partneri ESOF-a Semin Bašić i Enver Avdić.
I načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić polaže velike nade u ESOF. S ponosom pokazuje plastenike dignute na općinskom zemljištu.
"Vidite, ovdje je nekad bila ledina. Mi smo izašli ESOF-u u susret i dali zemlju na korištenje po veoma povoljnoj cijeni, ali ćemo se truditi da to bude još jeftinije, čak i simblično, jer mi u općini imamo blizu 3.000 nazaposlenih. Općina ima blizu 700 dunuma ovakvog i zemljišta sličnog kvaliteta, što ćemo ponuditi i ostalim zainteresiranima", kaže Sušić i dodaje da će ESOF-u na korištenje dati dodatnih deset dunuma zemlje.
Cilj je 100 plastenika
Međutim, općinski načelnik je nezadovoljan činjenicom da Bosna i Hercegovina nikad nije donijela zakon o proizvodnji organske hrane, iako joj je to jedan od preduvjeta na putu ka Evropskoj uniji, te zbog toga nema ni poticaja za proizvođače.
Unatoč tome, ESOF ima velike planove.
"Ne samo da želimo dostići traženih 5.000 tona povrća godišnje, nego namjeravamo otvoriti vlastitu hladnjaču i distributivni organski agrocentar, te pokrenuti proizvodnju vlastitih sadnica. Planiramo zaokružiti kompletan krug organske proizvodnje", kaže direktor ESOF-a.
Direktor Bio Agrar Internationala ide korak dalje, pa kaže da će ta njemačka kompanija s ESOF-om pokušati dostići vodeću poziciju na njemačkom tržištu, a možda i na evropskom.
U najveći regionalni centar organske hrane do sada su uložena gotovo tri miliona eura, a cilj im je do 2015. godine podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 kvadratnih metara.
Izvor: Al Jazeera
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#194 Re: Dobre vijesti iz BiH
Klinički centar u Tuzli regionalni lider u liječenju bolesti srca
https://www.youtube.com/watch?v=-_UIyDsCYPk
https://www.youtube.com/watch?v=-_UIyDsCYPk
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#195 Re: Dobre vijesti iz BiH
Klas pokrenuo kampanju "Kupujmo domaće - gradimo BiH"
Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo pokrenula je trajnu prodajnu kampanju u vlastitoj maloprodajnoj mreži pod nazivom "Kupujmo domaće - Gradimo Bosnu i Hercegovinu".
Riječ je o maloprodajnoj mreži od 44 Klasove prodavnice u kojima će svake dvije sedmice biti u ponudi domaći brendovi sniženi u prosjeku za 20 posto.
Direktor Klasa Rusmir Hrvić izjavio je da ta kompanija i na ovaj način želi pokrenuti kupovinu domaćih proizvoda, jer jedino na taj način, ujedinjeni s istim ciljem možemo graditi Bosnu i Hercegovinu.
- Zastupljenost domaćih proizvoda u Klasovim prodavnicama trenutno je oko 80 posto. Naš cilj je da što prije imamo u ponudi 100 posto domaće brendove - rekao je Hrvić.
Ove sedmice u ponudi su, između ostalih, domaći proizvodi kompanija Sarajevska pivara, Violeta, Fana Srebrenik, Milkos, Zenička industrija mlijeka, Inmer Gradačac, Bimal, Madi, Bajra, Ovako, Hepok, Vispak, Oaza, Kent, Master, i AS.
Osim u Sarajevu, Klas ima maloprodajne objekte u Mostaru, Bugojnu, Pruscu, Jajcu i Goraždu, saopćeno je iz te kompanije.
Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo pokrenula je trajnu prodajnu kampanju u vlastitoj maloprodajnoj mreži pod nazivom "Kupujmo domaće - Gradimo Bosnu i Hercegovinu".
Riječ je o maloprodajnoj mreži od 44 Klasove prodavnice u kojima će svake dvije sedmice biti u ponudi domaći brendovi sniženi u prosjeku za 20 posto.
Direktor Klasa Rusmir Hrvić izjavio je da ta kompanija i na ovaj način želi pokrenuti kupovinu domaćih proizvoda, jer jedino na taj način, ujedinjeni s istim ciljem možemo graditi Bosnu i Hercegovinu.
- Zastupljenost domaćih proizvoda u Klasovim prodavnicama trenutno je oko 80 posto. Naš cilj je da što prije imamo u ponudi 100 posto domaće brendove - rekao je Hrvić.
Ove sedmice u ponudi su, između ostalih, domaći proizvodi kompanija Sarajevska pivara, Violeta, Fana Srebrenik, Milkos, Zenička industrija mlijeka, Inmer Gradačac, Bimal, Madi, Bajra, Ovako, Hepok, Vispak, Oaza, Kent, Master, i AS.
Osim u Sarajevu, Klas ima maloprodajne objekte u Mostaru, Bugojnu, Pruscu, Jajcu i Goraždu, saopćeno je iz te kompanije.
-
Paramilitar
- Posts: 82
- Joined: 01/03/2014 17:31
#196 Re: Dobre vijesti iz BiH
"Fabrika" dobila ugovor sa USAID-om težak 125 hiljada dolara
Sarajevska marketinška agencija „Fabrika“ dobila je ugovor sa Američkom organizacijom za međunarodni razvoj (USAID) za javnu kampanju promoviranja stabilne Bosne i Hercegovine bliže evroatlanskim integracijama, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP).
Naime, USAID je još u februaru raspisao natječaj za izbor marketinške agencije koja će voditi programe javnih kampanja do kraja godine. Ugovor je, kako saznajemo, težak 125 hiljada američkih dolara, a trajat će do kraja ove godine.
Poznata agencija „Fabrika“ u vlasništvu Senada Zaimovića, izabrana je kao najbolja, a to je za američke medije potvrdila i Lidija Kranjec iz USAID-a. Cilj medijske kampanje koju će finansirati USAID jeste da se, između ostalog jačaju dva temelja, demokratsko upravljanje i ekonomski rast, prenosi NAP.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#197 Re: Dobre vijesti iz BiH
Razvojni bum općina Tešanj, Teslić i Žepče: Raj za strane ulagače
U vrijeme recesije i krize u Evropi i svijetu u gradićima sa samo nekoliko hiljada stanovnika na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine cvjeta poduzetništvo i biznis. Tešanj, Teslić, Žepče, ali i ostali manji gradovi u ovom dijelu BiH slobodno se mogu nazvati poduzetničkim centrima u kojima, pored porodičnog biznisa, cvjetaju i strane investicije.
Industrijske zone, veliki broj trgovačkih centara, malih i srednjih preduzeća, mali broj nezaposlenih osoba odlike su ovih malih gradova.
Podsjetimo, područje poslovne izvrsnosti BEAR (Business Excellence Area) je razvojna incijativa tri bosanskohercegovačke općine Teslić, Tešanj, Žepče, a prema FDI magazinu, koji je u grupaciji Financial Timesa, ovo područje je proglašeno jednim od deset među glavnim evropskim investicionim lokacijama južne Evrope.
Da je tako, uvjerila se i ekipa Anadolu Agency (AA) koja je posjetila ove gradove.
Fabrike na ulazima u grad, trgovački centri, mnoštvo radnji, ali i poluprazne bašte lokalnih kafića dokaz su da se u ovim gradovima itekako radi.
Stalni rast broja zaposlenih
Načelnik opštine Tešanj Suad Huskić kazao je da općina Tešanj trenutnim ekonomskim kretanjima ima prilično dinamičan razvoj.
“Mi, kao općina, nismo orjentirani na velike sisteme koji bi zapošljavali veliki broj stanovnika, ali imamo razvijenu i automobilsku industriju i prehrambenu, preradu tekstila, drveta i drugih”, pojasnio je Huskić.
Prema njegovim riječima, malo je općina u BiH koje se mogu pohvaliti četverogodišnjim rastom broja zaposlenih i izvoza.
"Prije četiri godine izvoz je bio 185 miliona konvertibilnih maraka, a 2013. godine izvoz je dostigao cifru od 325 miliona konvertibilnih maraka i 70 posto tog izvoza čini tržište zemalja Evropske unije (EU)”, pojasnio je tešanjski načelnik.
Još jedan od pokazatelja ekonomskog razvoja ove općine je svakako broj zaposlenih osoba.
“Samo u 2013. godini mi smo imali, prema podacima Privredne komore ZDK, otvaranje novih 460 radnih mjesta”, kazao je Huskić.
On pojašnjava da je na ovom području bilo i nekoliko stranih investicija koje su povećale broj zaposlenih osoba i izvoz, ali da je ova općina, ipak, pored stranih investicija, opredijeljena na reinvestiranje postojećih privrednih subjekata.
“Mi smo već godinama opredijeljeni na razvoj poslovnih zona i prve poslovne zone na području općine Tešanj su razvijane još prije 2000. godine”, poručio je Huskić.
Direktor kompanije MANN+HUMMEL BA iz Tešnja Smail Ramović kazao je za AA da je ova kompanija svjetski proizvođač filtera za autoindustriju sa sjedištem u Njemačkoj.
“Kompanija ima više od 50 fabrika širom svijeta, a jedna od njih je i u BiH. U Tešnji radi oko 570 radnika. Mi smo dio koncerna od 2005. godine. Više od 95 posto ukupne proizvodnje se plasira uglavnom na zapadnoevropsko tržište, ali izvozimo i u Kinu, Indiju, Ameriku”, pojasnio je Ramović.
U fabrici radi više od 65 visokoobrazovanih ljudi.
Matthias Kubler već pet godina radi u ovoj firmi, a kako kaže, ključni potencijal koji je potreban u BiH je pitanje edukacije.
“Veliki je nedostatak mladog educiranog osoblja kako bi se i u BiH uspostavio međunarodni standard”, kazao je Kubler.
Izvršni direktor razvoja i novih tehnologija kompanije Enker Meho Alić kazao je da da ova kompanija na tržištu već četiri decenije, a bavi se proizvodnjom autosvjećica i industrijske keramike.
“Jedina smo firma na Balkanu koja se bavi proizvodnjom industrijske keramike. Firma trenutno ima oko 250 zaposlenih", pojasnio je Alić.
Čekaju da im još više stranih ulagača zakuca na vrata
Ova firma izvozi svoje proizvode na zapadno i istočno tržište, Afriku, Aziju, ali u posljednje vrijeme i u Ameriku. Prema njegovim riječima, sve fabrike koje su egzistirale na području općine Tešanj prije rata, aktivne su i danas.
Tekstilna industrija je također jako razvijena u Tešnju tako da neke firme rade i za poznate evropske marke. Jedna od firmi iz tekstilne industrije na općini Tešanj jeste i ART d.o.o., koja je osnovana prije nekoliko decenija i koja upošljava na desetine većinom mladih ljudi s područja općine Tešanj.
Direktor ART-a, Enis Artuković je u razgovoru s novinarom AA kazao kako je većina proizvodnje njegove firme bazirana na poslovima za poznate evropske brendove, među kojima ističe i dugogodišnju poslovnu saradnju s, kako kaže, zehtjevnim njemačkim brendom "Bugatti".
Načelnik opštine Teslić Milan Miličević je ranije istakao da je njemu čast biti dio jedne pozitivne priče unutar BiH, u vrijeme sivila i ružnih vijesti.
"Ući u top deset najatraktivnijih lokacija za ulaganje stranih investicija u ovom dijelu Evrope, zaista nije mala stvar, pogotovo kada dolazite iz BiH opterećeni svim problemima koje imamo", pojasnio je Miličević.
Načelnik opštine Žepče Mato Zovko kazao je ranije da će "nagrada biti još veća kada strani ulagači budu kucali na vrata".
Kategorije i kriteriji prema kojima je FDI grupa za evaluaciju donijela odluku da proglasi najbolje evropske regije i gradove su ekonomski potencijal, omjer investicija i troškova, ljudski resursi, infrastruktura, kvalitet života, povoljno poslovno okruženje, kao i promotivna strategija za privlačenje direktnih stranih investicija.
Mjesto na vrhu liste evropskih gradova i regija budućnosti predstavlja u isto vrijeme i preporuku ekonomskog magazina za ulaganja na tim područjima.
U vrijeme recesije i krize u Evropi i svijetu u gradićima sa samo nekoliko hiljada stanovnika na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine cvjeta poduzetništvo i biznis. Tešanj, Teslić, Žepče, ali i ostali manji gradovi u ovom dijelu BiH slobodno se mogu nazvati poduzetničkim centrima u kojima, pored porodičnog biznisa, cvjetaju i strane investicije.
Industrijske zone, veliki broj trgovačkih centara, malih i srednjih preduzeća, mali broj nezaposlenih osoba odlike su ovih malih gradova.
Podsjetimo, područje poslovne izvrsnosti BEAR (Business Excellence Area) je razvojna incijativa tri bosanskohercegovačke općine Teslić, Tešanj, Žepče, a prema FDI magazinu, koji je u grupaciji Financial Timesa, ovo područje je proglašeno jednim od deset među glavnim evropskim investicionim lokacijama južne Evrope.
Da je tako, uvjerila se i ekipa Anadolu Agency (AA) koja je posjetila ove gradove.
Fabrike na ulazima u grad, trgovački centri, mnoštvo radnji, ali i poluprazne bašte lokalnih kafića dokaz su da se u ovim gradovima itekako radi.
Stalni rast broja zaposlenih
Načelnik opštine Tešanj Suad Huskić kazao je da općina Tešanj trenutnim ekonomskim kretanjima ima prilično dinamičan razvoj.
“Mi, kao općina, nismo orjentirani na velike sisteme koji bi zapošljavali veliki broj stanovnika, ali imamo razvijenu i automobilsku industriju i prehrambenu, preradu tekstila, drveta i drugih”, pojasnio je Huskić.
Prema njegovim riječima, malo je općina u BiH koje se mogu pohvaliti četverogodišnjim rastom broja zaposlenih i izvoza.
"Prije četiri godine izvoz je bio 185 miliona konvertibilnih maraka, a 2013. godine izvoz je dostigao cifru od 325 miliona konvertibilnih maraka i 70 posto tog izvoza čini tržište zemalja Evropske unije (EU)”, pojasnio je tešanjski načelnik.
Još jedan od pokazatelja ekonomskog razvoja ove općine je svakako broj zaposlenih osoba.
“Samo u 2013. godini mi smo imali, prema podacima Privredne komore ZDK, otvaranje novih 460 radnih mjesta”, kazao je Huskić.
On pojašnjava da je na ovom području bilo i nekoliko stranih investicija koje su povećale broj zaposlenih osoba i izvoz, ali da je ova općina, ipak, pored stranih investicija, opredijeljena na reinvestiranje postojećih privrednih subjekata.
“Mi smo već godinama opredijeljeni na razvoj poslovnih zona i prve poslovne zone na području općine Tešanj su razvijane još prije 2000. godine”, poručio je Huskić.
Direktor kompanije MANN+HUMMEL BA iz Tešnja Smail Ramović kazao je za AA da je ova kompanija svjetski proizvođač filtera za autoindustriju sa sjedištem u Njemačkoj.
“Kompanija ima više od 50 fabrika širom svijeta, a jedna od njih je i u BiH. U Tešnji radi oko 570 radnika. Mi smo dio koncerna od 2005. godine. Više od 95 posto ukupne proizvodnje se plasira uglavnom na zapadnoevropsko tržište, ali izvozimo i u Kinu, Indiju, Ameriku”, pojasnio je Ramović.
U fabrici radi više od 65 visokoobrazovanih ljudi.
Matthias Kubler već pet godina radi u ovoj firmi, a kako kaže, ključni potencijal koji je potreban u BiH je pitanje edukacije.
“Veliki je nedostatak mladog educiranog osoblja kako bi se i u BiH uspostavio međunarodni standard”, kazao je Kubler.
Izvršni direktor razvoja i novih tehnologija kompanije Enker Meho Alić kazao je da da ova kompanija na tržištu već četiri decenije, a bavi se proizvodnjom autosvjećica i industrijske keramike.
“Jedina smo firma na Balkanu koja se bavi proizvodnjom industrijske keramike. Firma trenutno ima oko 250 zaposlenih", pojasnio je Alić.
Čekaju da im još više stranih ulagača zakuca na vrata
Ova firma izvozi svoje proizvode na zapadno i istočno tržište, Afriku, Aziju, ali u posljednje vrijeme i u Ameriku. Prema njegovim riječima, sve fabrike koje su egzistirale na području općine Tešanj prije rata, aktivne su i danas.
Tekstilna industrija je također jako razvijena u Tešnju tako da neke firme rade i za poznate evropske marke. Jedna od firmi iz tekstilne industrije na općini Tešanj jeste i ART d.o.o., koja je osnovana prije nekoliko decenija i koja upošljava na desetine većinom mladih ljudi s područja općine Tešanj.
Direktor ART-a, Enis Artuković je u razgovoru s novinarom AA kazao kako je većina proizvodnje njegove firme bazirana na poslovima za poznate evropske brendove, među kojima ističe i dugogodišnju poslovnu saradnju s, kako kaže, zehtjevnim njemačkim brendom "Bugatti".
Načelnik opštine Teslić Milan Miličević je ranije istakao da je njemu čast biti dio jedne pozitivne priče unutar BiH, u vrijeme sivila i ružnih vijesti.
"Ući u top deset najatraktivnijih lokacija za ulaganje stranih investicija u ovom dijelu Evrope, zaista nije mala stvar, pogotovo kada dolazite iz BiH opterećeni svim problemima koje imamo", pojasnio je Miličević.
Načelnik opštine Žepče Mato Zovko kazao je ranije da će "nagrada biti još veća kada strani ulagači budu kucali na vrata".
Kategorije i kriteriji prema kojima je FDI grupa za evaluaciju donijela odluku da proglasi najbolje evropske regije i gradove su ekonomski potencijal, omjer investicija i troškova, ljudski resursi, infrastruktura, kvalitet života, povoljno poslovno okruženje, kao i promotivna strategija za privlačenje direktnih stranih investicija.
Mjesto na vrhu liste evropskih gradova i regija budućnosti predstavlja u isto vrijeme i preporuku ekonomskog magazina za ulaganja na tim područjima.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#198 Re: Dobre vijesti iz BiH
FOTO: Dubioza kolektiv nastupala u Beogradu, Arena krcata
Dubioza kolektiv večeras je Beograd digla na noge. Najpopularniji bosanskohercegovački bend ispunio je Arenu do posljednjeg mjesta, a sam koncert počeo je sa pola sata zakašnjenja zbog gužvi na ulazima.
Grupa je koncert počela pesmom Volio BiH, sa aktuelnog albuma Apsurdistan, a uspjela je da početnom isporučenom energijom uskomeša i raspleše krcat parter i od prve sekunde podigne na noge bukvalno sve posjetioce na tribinama, piše Telegraf.rs.
Fenomenalni koncert prijetio je da pokvari skandal, jer se poveća grupa mladića umalo potukla ispred Arene.
Srećom, obezbeđenje je spriječilo incident.
Bio je jedan od najboljih Dubiozinih koncerata, kojim je definitivno potvrđen njihov primat na domaćoj muzičkoj sceni.
Dubioza kolektiv večeras je Beograd digla na noge. Najpopularniji bosanskohercegovački bend ispunio je Arenu do posljednjeg mjesta, a sam koncert počeo je sa pola sata zakašnjenja zbog gužvi na ulazima.
Grupa je koncert počela pesmom Volio BiH, sa aktuelnog albuma Apsurdistan, a uspjela je da početnom isporučenom energijom uskomeša i raspleše krcat parter i od prve sekunde podigne na noge bukvalno sve posjetioce na tribinama, piše Telegraf.rs.
Fenomenalni koncert prijetio je da pokvari skandal, jer se poveća grupa mladića umalo potukla ispred Arene.
Srećom, obezbeđenje je spriječilo incident.
Bio je jedan od najboljih Dubiozinih koncerata, kojim je definitivno potvrđen njihov primat na domaćoj muzičkoj sceni.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#199 Re: Dobre vijesti iz BiH
Karić: Sarajevska zaobilaznica u funkciji do 1. jula
Sarajevska zaobilaznica bit će u funkciji do ovog ljeta, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) Ensad Karić, direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH. Prema njegovim riječima, do 1. jula ove godine bit će puštene u promet dvije trećine Sarajevske zaobilaznice, odnosno dionica od Jošanice do Vlakova.
"Svi oni koji će ići na more koridorom 5C više neće morati prolaziti kroz grad i gužvu, već će ići modernom cestom od petlje u Jošanici, faktički od Zenice do Vlakova", kaže Karić za NAP. Ostatat će još u izgradnji samo dionica od Sarajeva do petlje Butila, no funkcija zaobilaznice oko Sarajeva će biti ispoštovana.
Do tada će, kako ističe biti pušten u promet i tunel Vijenac, pa će autoput „u komadu“ biti od Zenice Jug do Vlakova. Zbog toga je i Vlada Federacije BiH danas donijela danas Odluku o prenosu prava upravljanja, građenja, rekonstrukcije, održavanja i zaštite nad izgrađenom dionicom „Sarajevske obilaznice“ LOT-1 Jošanica - Butila s petljom „Butila“ na Koridoru Vc, s JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Mostar na JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar.
U obrazloženju odluke navodi se da su Autoceste Federacije BiH, Odlukom Vlade FBiH, imenovane za implementatora na izgradnji LOT-3 (LOT-3A i LOT-3B) „Sarajevske obilaznice". Obzirom da su radovi na izgradnji LOT- 3 A u završnoj fazi, a u cilju uspostave normalnog funkcionisanja „Sarajevske obilaznice“, neophodno je staviti u funkciju i LOT-1, za čiju su izgradnju bile zadužene Ceste Federacije BiH.
Time se stvaraju pretpostavke za povećan promet vozila na naplatnim mjestima, što bi povećalo prihod od naplate cestarine, a saobraćaj u gradu bi bio znatno rasterećen.
Sarajevska zaobilaznica bit će u funkciji do ovog ljeta, izjavio je za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) Ensad Karić, direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH. Prema njegovim riječima, do 1. jula ove godine bit će puštene u promet dvije trećine Sarajevske zaobilaznice, odnosno dionica od Jošanice do Vlakova.
"Svi oni koji će ići na more koridorom 5C više neće morati prolaziti kroz grad i gužvu, već će ići modernom cestom od petlje u Jošanici, faktički od Zenice do Vlakova", kaže Karić za NAP. Ostatat će još u izgradnji samo dionica od Sarajeva do petlje Butila, no funkcija zaobilaznice oko Sarajeva će biti ispoštovana.
Do tada će, kako ističe biti pušten u promet i tunel Vijenac, pa će autoput „u komadu“ biti od Zenice Jug do Vlakova. Zbog toga je i Vlada Federacije BiH danas donijela danas Odluku o prenosu prava upravljanja, građenja, rekonstrukcije, održavanja i zaštite nad izgrađenom dionicom „Sarajevske obilaznice“ LOT-1 Jošanica - Butila s petljom „Butila“ na Koridoru Vc, s JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Mostar na JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar.
U obrazloženju odluke navodi se da su Autoceste Federacije BiH, Odlukom Vlade FBiH, imenovane za implementatora na izgradnji LOT-3 (LOT-3A i LOT-3B) „Sarajevske obilaznice". Obzirom da su radovi na izgradnji LOT- 3 A u završnoj fazi, a u cilju uspostave normalnog funkcionisanja „Sarajevske obilaznice“, neophodno je staviti u funkciju i LOT-1, za čiju su izgradnju bile zadužene Ceste Federacije BiH.
Time se stvaraju pretpostavke za povećan promet vozila na naplatnim mjestima, što bi povećalo prihod od naplate cestarine, a saobraćaj u gradu bi bio znatno rasterećen.
-
Država
- Posts: 4968
- Joined: 31/10/2010 15:15
#200 Re: Dobre vijesti iz BiH
Bh. radnici ce graditi stadione za SP 2022. u Kataru
Zaposlenje sve veći broj bh. građana traži van naše zemlje. Nerijetko bude slučajeva gdje su građani BiH izvarani, ne dobiju zarađenu platu ili su primorani raditi u lošim uvjetima. Ministarstvo vanjskih poslova BiH sa Katarom je prije dva dana potpisalo sporazum o zapošljavanju bh. građana, piše bh. novinska agencija Patria.
Kako navode iz MVP BiH, Katar je sada veliko gradilište zbog priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022. godine.
"U naredne dvije godine se očekuje da 500.000 ljudi bude zaposleno na različitim projektima. Potpisani sporazum vrlo jasno i precizno definira uslove rada naših ljudi gdje će praktično država i s jedne i druge strane garantovati sigurnost tim ljudima", navode iz MVP BiH.
To praktično znači da će svaki ugovor između bh. državljana koji ode raditi u Katar i njegovog poslodavca biti ovjeren i od Ambasade države Katar, tako i Ambasade BiH ili Agencije za zapošljavanje BiH.
"Zdravstvena i socijalna zaštita bili bi stavljeni u pravni okvir i precizirani ugovorom. Bh. građani na radu u Kataru ostvarit će prava i u zemlji iz koje dolaze i u zemlji u kojoj rade", ističu iz Ministarstva za NAP.
Broj radnika koji može otići u Katar nije ograničen ničim drugim, osim potrebama tržišta rada Katara.
"Ovim će se stati ukraj divljim posrednicima. Poslodavac će biti obavezan da čovjeku koji tek dođe odmah unaprijed da prvu platu. Ugovor će biti garancija i za godišnji odmor, bolovanje i troškove liječenja, uključujući i plaćeno odsustvo tokom vjerskih i državnih praznika", navode iz MVP BiH.
Zaposlenje sve veći broj bh. građana traži van naše zemlje. Nerijetko bude slučajeva gdje su građani BiH izvarani, ne dobiju zarađenu platu ili su primorani raditi u lošim uvjetima. Ministarstvo vanjskih poslova BiH sa Katarom je prije dva dana potpisalo sporazum o zapošljavanju bh. građana, piše bh. novinska agencija Patria.
Kako navode iz MVP BiH, Katar je sada veliko gradilište zbog priprema za Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2022. godine.
"U naredne dvije godine se očekuje da 500.000 ljudi bude zaposleno na različitim projektima. Potpisani sporazum vrlo jasno i precizno definira uslove rada naših ljudi gdje će praktično država i s jedne i druge strane garantovati sigurnost tim ljudima", navode iz MVP BiH.
To praktično znači da će svaki ugovor između bh. državljana koji ode raditi u Katar i njegovog poslodavca biti ovjeren i od Ambasade države Katar, tako i Ambasade BiH ili Agencije za zapošljavanje BiH.
"Zdravstvena i socijalna zaštita bili bi stavljeni u pravni okvir i precizirani ugovorom. Bh. građani na radu u Kataru ostvarit će prava i u zemlji iz koje dolaze i u zemlji u kojoj rade", ističu iz Ministarstva za NAP.
Broj radnika koji može otići u Katar nije ograničen ničim drugim, osim potrebama tržišta rada Katara.
"Ovim će se stati ukraj divljim posrednicima. Poslodavac će biti obavezan da čovjeku koji tek dođe odmah unaprijed da prvu platu. Ugovor će biti garancija i za godišnji odmor, bolovanje i troškove liječenja, uključujući i plaćeno odsustvo tokom vjerskih i državnih praznika", navode iz MVP BiH.