Bosansko more

[El_comadante]

hajmo malo ekonomski gledati šta bi dobili kada bi zamjenili neum za konavle. dakle od neuma imamo profit bez večih troškova. konavle nebi imali nikakvog profita dok nebih izgradili luku i prugu. to se neče desiti poznavajući našu vladu ni za 50 godina plus za to treba fina svota možda čak i 500 miliona, a valja te pare vratiti ondosno zaraditi plus gdje je tu renovrianje i popravljanje itd. ekonomsku korist bi vidjeli tek za 120 godina, da stigne Neum. znači nema ekonomske računice. a ako pogledamo historiju, a historija je učiteljica života jel tako, za 120 godina bit če najmanje 2 rata na ovom područiju jer eto u zadnjih 120 godina bilo 4-5. znaći nema niti ekonomske opravdanosti za takav jedan potez.

[hAZNADAR]

@hAZNADAR kažeš da su u sporu sa CG u vezi Konavla. dakle kada bi se mjenjali za teritoriju mi bi dobili problem da se ganjamo sa CG a oni bi izgubili dva problem: jedan sa nama drugi sa CG. kažeš treba gledati za 10, 20 godina. pogledaj zadnjih 15 godina šta smo uradili. pa kad to vidiš onda češ primjetiti da nemožeš biti optimističan da če šta krenuti na bolje. a nažalost ja prije vidim opstrukciju od RSa i eventualno izdvajanje RSa nego da čemo mi biti ekonomski jaki i da čemo moći izgraditi luku, prugu i sve ostalo.

Drage volje bi naslijedio taj problem i preuzeo taj spor. Jer najvise sto moze dobiti CG u tom sporu je medjunarodna kontrola ogranicenog intenziteta - ali i dalje Prevlaka vlasnistvo drzave u kojoj jeste.

hajmo malo ekonomski gledati šta bi dobili kada bi zamjenili neum za konavle. dakle od neuma imamo profit bez večih troškova. konavle nebi imali nikakvog profita dok nebih izgradili luku i prugu. to se neče desiti poznavajući našu vladu ni za 50 godina plus za to treba fina svota možda čak i 500 miliona, a valja te pare vratiti ondosno zaraditi plus gdje je tu renovrianje i popravljanje itd. ekonomsku korist bi vidjeli tek za 120 godina, da stigne Neum. znači nema ekonomske računice. a ako pogledamo historiju, a historija je učiteljica života jel tako, za 120 godina bit če najmanje 2 rata na ovom područiju jer eto u zadnjih 120 godina bilo 4-5. znaći nema niti ekonomske opravdanosti za takav jedan potez.

Ekonomski je neopravdano na krace staze i kraci period - racunajuci nas ovozemaljski. Pruge i luke se grade investicijama i koncesijama - nista to nije problem ako se glavnice robnog prometa cak i nase male drzave usmjeri samo na tu rutu. A nemoj biti siguran da ce ovakva ekonomija kao danas biti narednih 50 god. Jer historija kao uciteljica zivota kako kazes pokazuje da sama ekonomija raste ili pada u intervalima. Bitno je imati osnovno a to je teritorij - sto ti ostaje za vjeke vjekov. Pa neka sljedece generacije za 50,100,200 god imaju bolje uslove nego mi.
U narednim ratovima ako ih bude - je tesko ocekivati da ce biti klasicnog osvajanja teritorija jedne drzave na stetu druge.

Tacticus
Sutorina bi defakto usla u sastav RS-a - a u tom slucaju bi prije Srbija izasla na more negoli BiH. Tako da od toga nemamo nikakve koristi.

[El_comadante]

@hAZNADAR kažeš da su u sporu sa CG u vezi Konavla. dakle kada bi se mjenjali za teritoriju mi bi dobili problem da se ganjamo sa CG a oni bi izgubili dva problem: jedan sa nama drugi sa CG. kažeš treba gledati za 10, 20 godina. pogledaj zadnjih 15 godina šta smo uradili. pa kad to vidiš onda češ primjetiti da nemožeš biti optimističan da če šta krenuti na bolje. a nažalost ja prije vidim opstrukciju od RSa i eventualno izdvajanje RSa nego da čemo mi biti ekonomski jaki i da čemo moći izgraditi luku, prugu i sve ostalo.

Drage volje bi naslijedio taj problem i preuzeo taj spor. Jer najvise sto moze dobiti CG u tom sporu je medjunarodna kontrola ogranicenog intenziteta - ali i dalje Prevlaka vlasnistvo drzave u kojoj jeste.

hajmo malo ekonomski gledati šta bi dobili kada bi zamjenili neum za konavle. dakle od neuma imamo profit bez večih troškova. konavle nebi imali nikakvog profita dok nebih izgradili luku i prugu. to se neče desiti poznavajući našu vladu ni za 50 godina plus za to treba fina svota možda čak i 500 miliona, a valja te pare vratiti ondosno zaraditi plus gdje je tu renovrianje i popravljanje itd. ekonomsku korist bi vidjeli tek za 120 godina, da stigne Neum. znači nema ekonomske računice. a ako pogledamo historiju, a historija je učiteljica života jel tako, za 120 godina bit če najmanje 2 rata na ovom područiju jer eto u zadnjih 120 godina bilo 4-5. znaći nema niti ekonomske opravdanosti za takav jedan potez.

Ekonomski je neopravdano na krace staze i kraci period - racunajuci nas ovozemaljski. Pruge i luke se grade investicijama i koncesijama - nista to nije problem ako se glavnice robnog prometa cak i nase male drzave usmjeri samo na tu rutu. A nemoj biti siguran da ce ovakva ekonomija kao danas biti narednih 50 god. Jer historija kao uciteljica zivota kako kazes pokazuje da sama ekonomija raste ili pada u intervalima. Bitno je imati osnovno a to je teritorij - sto ti ostaje za vjeke vjekov. Pa neka sljedece generacije za 50,100,200 god imaju bolje uslove nego mi.
U narednim ratovima ako ih bude - je tesko ocekivati da ce biti klasicnog osvajanja teritorija jedne drzave na stetu druge.

Tacticus
Sutorina bi defakto usla u sastav RS-a - a u tom slucaju bi prije Srbija izasla na more negoli BiH. Tako da od toga nemamo nikakve koristi.

sve to stoji u normalnoj državi a mi smo nažalost daleko od toga da smo normalni. npr. desi se da se RS otcjepi šta onda uraditi sa tom teritorijom? a to je izgledna opcija jer sve rade da do toga dodje. i onda nastaju problemi...

[marokanac]

Živim za momenat da smrdija proglasi nezavisnost jer će to biti njihov definitivni kraj

[zemo_online]

imaju 5000 km obale i traze od bih koja ima 18 km

[Tacticus]

Tacticus
Sutorina bi defakto usla u sastav RS-a - a u tom slucaju bi prije Srbija izasla na more negoli BiH. Tako da od toga nemamo nikakve koristi.

vjeruj RS se sljedeci 50 godina (koliko ce USA 90% biti najaca sila) SIGURNO nece odcjepiti, a poslje 50 god. pitanje je na sta ce RS liciti
a sto se tice sutorine, za njen povrat morala bi se angazovai Drzava ne entiteti tako da je nebi mogla samo RS svojatati

[pretresnov]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

Dogovori "iza zatvorenih vrata" između crvenih BiH i crvenih HR (misli se i na tzv. poziciju i tzv.opoziciju jer je to očito sve u 5 deka) ne znače ništa bez prethodne lustracije.

Tako je i Đuro Pucar pokušao Sutorinu pokloniti Crnoj Gori, pa mu to danas u BiH niko ne priznaje. I tad su s obje strane bili partizanski šumnjaci, ali njihov je potpis bezvrijedan pošto su oni vlast uzurpirali (likvidacijama oponenata, izbornim pravarama, kontroliranim medijima, zavisnim pravosuđem, školstvom za ispiranje mozga, itd.).

Nisam ima političarsku elitu na umu nego intelektualnu. Akademike i slično...

Otkud BiH intelektualna elita? Da je imamo ne bi još imali kolonijalno ime koje su nam dali austrougari kad su zemlju razdvojili u dvije "provincije" (podijeli pa vladaj klasika). To ono osnovno. O ostalom da i ne govorimo: da imamo tu elitu imali bismo i more barem od Šibenika do Sutorine, ne bi svako par decenija završavali u krvoprolićima pa bi nas bilo 50-ak miliona umjesto ni 4, imali bismo vlastito pismo i jezik, itd. itd. itd.

[pretresnov]

Suma sumarum: ovo je tema koju treba voditi elita jednog i drugog naroda u miru i neometani od zapaljivih masa i forumskih ratnika.

Dogovori "iza zatvorenih vrata" između crvenih BiH i crvenih HR (misli se i na tzv. poziciju i tzv.opoziciju jer je to očito sve u 5 deka) ne znače ništa bez prethodne lustracije.

Tako je i Đuro Pucar pokušao Sutorinu pokloniti Crnoj Gori, pa mu to danas u BiH niko ne priznaje. I tad su s obje strane bili partizanski šumnjaci, ali njihov je potpis bezvrijedan pošto su oni vlast uzurpirali (likvidacijama oponenata, izbornim pravarama, kontroliranim medijima, zavisnim pravosuđem, školstvom za ispiranje mozga, itd.).

Fakat mi je pun ku.ac profašističkih razmišljanja i obezvrjeđivanja svega što je bilo pozitivno u ranijem državotvornom sistemu posebno pljuvača po partizanima i njihovoj ulozi u NOB-u, a.

A "partizanska" država" ih prehranila i odškolovala, i u svijet uputila...

Zapadaš u frazeologiju "izama". Vidi moj prethodni odgovor sredoju, o tome da je glavni razlog zašto nam je ovako kako nam je, taj što su nam uvijek drugi dizajnirali lažnu inteligenciju. A to što su partizani davali sirotinji, radnicima i seljacima, pa to je samo zato što ih se nisu bojali. Slično kao i ovi uhljupi danas.

Što se drugog dijela tvog komentara tiče, u tome i jeste kvaka: u svijet uputila, umjesto da ovdje naprave zemlju kakve su u tom svijetu kome "težimo" (eh da bogdo nismo težili i ne težimo nikud).

[Novi_Nick]

HOĆE DRUGI IZLAZ NA MORE

BiH traži teritoriju Crne Gore?

PLANETA, 06:46, 14.08.2012.Autor: Ekipa Kurira82 komentara

Sarajevski profesor Jusuf Mulić našao dokaze da je Sutorina u Herceg Novom nekad pripadala Trebinju, što je sada Republika Srpska, i tvrdi da bi Crnogorci trebalo da je vrate



SARAJEVO - Hoće na more.
Nakon što je od Hrvatske tražila da joj ustupi deo teritorije u Malostonskom zalivu na Jadranu, izgleda da će Bosna i Hercegovina i od Crne Gore zahtevati da joj prepusti deo svoje teritorije na moru. Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić našao je dokaze da je oblast reke Sutorine u opštini Herceg Novi nekad pripadala BiH, pa bi ta zemlja sada mogla da je traži nazad.

Mulić je, radeći na monografiji „Hercegovina“, došao do dokumenata od 25. septembra 1936, koji potvrđuju da je uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije područje Sutorine i Kruševice bez ikakvog objašnjenja izdvojeno iz Trebinja i pripojeno Kotoru.

On tvrdi da se na to niko nije obazirao 76 godina i da bez ikakve sumnje Sutorina pripada BiH, zajedno sa svojim izlazom na more.

- Područje Sutorine je od 1382. do 1936, dakle 554 godine, bilo u sastavu trebinjske opštine. BiH je priznato pravo na granice koje su utvrđene Berlinskim ugovorom iz 1878, a prema njemu je područje Sutorine i Kruševice u sastavu Trebinja - rekao je Mulić za Dnevni avaz.

Prema njegovim rečima, uredba iz 1936. stavljena je van snage zakonom iz 1946. godine.

- Veoma je važno da ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori, a eventualni usmeni dogovori političkih rukovodilaca o tim pitanjima nemaju nikakvu pravnu snagu - ističe Mulić.

On dodaje da, uz odgovarajuće dokaze, BiH treba da traži od Crne Gore da mirnim putem vrati Sutorinu tamo gde pripada. U slučaju da ona to ne želi da uradi, ceo postupak treba pokrenuti pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Inače, nedavno je BiH tražila da se Hrvatska odrekne vrha poluostrva Klek i dva ostrvca Mali i Veliki Školj i ustupi joj taj deo teritorije, koji bi bio pripojen Neumu. Sporazum o tome potpisali su 1999. bivši predsednici Hrvatske i BiH, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović





Krivokapić: To je anegdota

Ranko Krivokapić, predsednik Skupštine Crne Gore, rekao je da je Sutorina više anegdotsko pitanje nego stvar koja je utemeljena papirima.

- Kada govorimo o Sutorini, prema dokumentu o razgraničenju iz 1953. između BiH i Crne Gore, nije razjašnjeno pitanje samo jedne katastarske opštine od 77 hektara - istakao je Krivokapić.

http://www.kurir-info.rs/bih-trazi-teri ... nak-364582

[El_comadante]

još jedna stvar u vezi ove "zamjene teritorija" što neki predlažu. naši nisu u stanju da Neum povežu sa ostatkom države evo 15 godina nakon rata a ne da prave luke pruge i ostalo. a šta če biti kad Hr uđe u EU? pa treba če ti još sat i po da dođeš u Neum.

[Novi_Nick]

http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

ili ovo

Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu
Punih 76 godina Crna Gora gospodari područjem Sutorine, a da za to nema valjanih pravnih argumenata
Hoće li drugi bh. izlaz na more biti predmet arbitraže: Crna Gora nam mora vratiti Sutorinu

Autor M. DEDIĆ| Izvor: Dnevni Avaz, 04.08.2012.

Jusuf Mulić, profesor emeritus, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu i jedan od najboljih poznavalaca slučaja "Sutorina", drugog bh. izlaza na more koji je sada u vlasništvu Crne Gore, svoju studiju i prijedloge o vraćanju tog terirorija našoj zemlji 2006. godine dao je tadašnjem članu Predsjedništva BiH Harisu Silajdžiću. Tačnije, preuzeo ju je Silajdžićev šef kabineta Damir Arnaut, koji je danas ambasador BiH u Australiji.

Šest godina kasnije, profesor Mulić ogorčen je i zaprepašten time kako političare na vlasti u BiH ne zanima država.
Uredba iz 1936.

- U Bosni možete pisati kome god hoćete, ali ni od koga nećete dobiti odgovore. Ovdje političari kupuju stanove, a za zemlju ih nije briga - aludira profesor Mulić u razgovoru za "Dnevni avaz" na totalnu "amneziju" prema Sutorini, koja je od generacija bh. političara, prije i poslije Drugog i nakon posljednjeg rata, u različitim društveno-političkim okolnostima sistematski zapostavljana.
Mulićeva teza koju argumentirano dokazuje validnim dokumentima glasi: Sutorina je izdvojena iz teritorija Bosne i Hercegovine 1936. godine uredbom tadašnjeg ministra policije!

Profesor Mulić naglašava da je tema "Sutorina" vrlo ozbiljna i značajna za našu zemlju, te da se ne smije dozvoliti iznošenje proizvoljnih podaka zasnovanih na navodnim činjenicama. Praveći usputno poređenje s Neumom, on Sutorinu ocjenjuje kao daleko važniju "enklavu" o kojoj se „stvari moraju istjerati načistac".
- Kakav Neum, kakvi bakrači! U Sutorini je izlaz na otvoreno more, imate željeznicu i cestovni promet, to je osam i po kilometara obale za Bosnu. Mora se sve pokušati da nam sutra savjest bude čista - insistira Mulić.

Profesor Mulić: Kakav Neum, kakvi bakrači, u Sutorini je izlaz na otvoreno more

Ovaj ugledni povjesničar priču o Sutorini počinje od 1928. godine, kada je Zakonom o nazivu i podjeli države na upravna područja (banovine, op. a.) od 3. oktobra 1928., srez Kotor s Herceg-Novim kao sreskom ispostavom uvršten u Zetsku banovinu kojoj je, između ostalih, pripadao i srez Trebinje, u čijem sastavu su bila područja Sutorine i Kruševice.
Sutorinu čine sela Sjenici/Čenići, Lučići, Malta, Njivice, Prijevor, Šepuševići, Špulje i Žvanje, a Kruševicu Bijelići, Petrijevići, Kruševica i Svrguče. Ova politička općina (Kruševica i Sutorina, op. a.) nazvana Primorje, nastala je posebnom uredbom ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS zasnovanom na članku 165 Finansijskog zakona iz 1927/28. godine.
Sudbonosna promjena

- Pozivom na stav 2, člana 50 Finansijskog zakona ministar policije donio je 25. septembra 1936. Uredbu IV broj 33372, kojom se općina Primorje izdvaja iz Trebinjskog sreza i pripaja sreskoj ispostavi Herceg-Novi Bokokotorskog sreza. Obrazloženje za ovaj čin nije dato - kaže profesor Jusuf Mulić.
Napominje da je ova sudbonosna promjena realizirana rješenjem istog ministra broj 673/3 od 12. decembra 1936., da bi ministar finansija Kraljevine SHS rješenjem broj 5720 V od 28. februara 1937. okončao postupak izdvajanja katastarskih općina Sutorina i Kruševica iz katastarske uprave Trebinje u katastarsku ispostavu Herceg-Novi, katastarske uprave u Kotoru.
Interesantno je, ističe Mulić, da su katastarske knjige i geodetski snimci za K. O. Sutorina odmah bile izuzeti iz gruntovnice Sreskog suda u Trebinju, kao i topografske karte iz KU Trebinje i prenesene u Herceg-Novi, dok za Kruševicu, iz nepoznatih razloga to nije učinjeno sve do početka Drugog svjetskog rata.
- Kako su i Trebinjski i Kotorski srez bili u sastavu Zetske banovine, nije bilo opravdanih administrativno-upravnih razloga za izmještanje općine Primorje - tvrdi naš sagovornik i dodaje kako tadašnji ugledni Trebinjci poput književnika i diplomate Jovana Dučića te dr. Mehmeda Begovića, profesora Beogradskog univerziteta, nisu ni pokušali, a mogli su, smatra on, spriječiti da Sutorina i Kruševica "odu" iz Trebinjskog sreza, a time i iz BiH.
Profesor Mulić upoznaje nas i sa zaključcima Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara 1945. u vezi sa granicama federalnih jedinica, prema kojima je BiH u granicama određenim Berlinskim ugovorom iz 1878., a Crna Gora je u granicama prije Balkanskog rata, s Beranskim i Kotorskim srezom, Plavom i Gusinjem. Time je BiH 1945. priznato područje bivše općine Primorje sa katastarskim općinama Sutorina i Kruševica u sastavu Trebinjskog sreza.
- Tada se mogao i morao zatražiti povrat Sutorine i Kruševice, ali to nije učinjeno, pa se stekao dojam da je postojao prešutni dogovor o prepuštanju Sutorine i Kruševice Crnoj Gori - kaže Mulić.
Lakrdijaška sjednica

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih odbora od 27. avgusta 1945. nema Sutorine i Kruševice u sastavu BiH.

To je omogućilo Narodnoj skupštini NR Crne Gore da početkom 1946. od BiH zatraži ustupanje zemljišnih knjiga i geodetskih snimaka katastarske općine Kruševica, a Narodna skupština NR BiH zahtjev je proslijedila Narodnoj vladi da "ispita slučaj".
- Ovo je pitanje stavljeno na dnevni red sjednice Narodne vlade kao posljednja tačka 31. maja 1946. U raspravi je ministar pravde Hamdija Čemerlić iznio podatak da je općina Primorje izdvojena iz Trebinjskog sreza i prebačena u sresku ispostavu Herceg-Novi Kotorskog sreza, ali se nije mogao sjetiti koje godine, pa je u službenom zapisniku ostalo zapisano da se to dogodilo 193? godine. Dakle, umjesto tačne godine, ostao je upitnik.

I umjesto ozbiljne rasprave o nečuvenoj "krađi" državnog teritorija, zaključeno je, vjerovali ili ne, da ministar poljoprivrede Vlado Šegrt, iz trebinjskog sela Lastva, ispita "šta narod o tome misli" - podsjeća prof. Mulić na karikaturalnu povijesnu sjednicu Narodne vlade kojom je aktuelna izvršna vlast tadašnje BiH prešutno prihvatila predaju Sutorine i Kruševice.
Naravno, Vlado Šegrt nije ni pitao narod Kruševice "šta misli", jer je ovo područje već bilo u Crnoj Gori.
- Nova prilika za postavljanje zahtjeva za povrat Sutorine i Kruševice ukazala se donošenjem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. aprila 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije, "Službeni list" DFJ 86/1846. Ali, ni ova zakonska mogućnost nije iskorištena - ističe profesor Mulić.

Zakonom o teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine od 7. jula 1947. u potpunosti je betonirano stanje o Sutorini i Kruševici kao sastavnim dijelovima teritorija Crne Gore i to je ostalo tako sve do izdvajanja BiH iz sastava bivše Jugoslavije i do današnjih dana.

No, profesor Mulić i dalje je optimist da se može još puno toga učiniti u pokušajima da se Sutorina vrati Bosni i Hercegovini. U tom smislu on se osvrće i na rad tzv. Badinterove komisije koja je arbitrirala o granicama među bivšim jugoslavenskim republikama. Na čelo četveročlane Arbitražne komisije 1992. godine od Vijeća ministara EU izabran je bivši predsjednik Ustavnog suda Francuske Robert Badinter.
Badinterovi zaključci

- Badinterova komisija je zaključila da su kopnene granice među republikama one zatečene na dan međunarodnog priznanja, dok morske granice bivše republike moraju rješavati međusobnim sporazumima ili međunarodnom arbitražom. Za BiH je to 6. april 1992. i to znači da BiH ima pravo tražiti ispravku morske granice s Crnom Gorom i povrat područja Sutorine - ističe prof. Mulić i zaključuje da, ukoliko Crna Gora ne bi pristala "finim putem" da vrati Sutorinu, onda treba pokrenuti tužbu kod jednog od dva nadležna međunarodna suda.
Crna Gora bi tada morala dokazivati na koji način je stekla pravo na Sutorinu, a tu su svi argumenti na strani Bosne i Hercegovine!
(U sljedećem broju čitajte zašto područje bivše političke općine Sutorina mora biti vraćeno Bosni i Hercegovini; kome je od državnih funkcionera pisao profesor emeritus Jusuf Mulić i kojim se državnim institucijama obraćao zbog Sutorine; zašto je Davorin Rudolf pristao pa odustao da zastupa BiH u slučaju "Sutorina")
Bosanski kovač i crnogorski fiškal

Vjerovatno je narodno negodovanje zbog gubitka otvorenog izlaza na more kod Sutorine stvorilo mit kako je prvi bh. komunist Đuro Pucar Stari "dao Sutorinu Crnoj Gori".
U "Novim prilozima za biografiju Josipa Broza Tita" Vladimir Dedijer pod naslovom "Fiškal crnogorski Blažo Jovanović prevario bh. kovača i oduzeo mu Sutorinu" napisao je: "Vješti Blažo Jovanović, advokat po profesiji, u toku jednog razgovora ubijedio je Đuru Pucara Starog, pa je Sutorina pripala Crnoj Gori, a nova granica, sada sa Hrvatskom, koja je dobila Dubrovačku rivijeru, postavljena je na debelom Brdu (Brijegu)". Međutim...
- Nije Đuro Pucar Stari mogao dati Sutorinu, ali nije ništa učinio da je vrati - kaže profesor Mulić i dodaje kako je Pucar trebao da se pozove na odluku Predsjedništva AVNOJ-a i zatraži vraćanje Sutorine matici zemlji.
Kameni međaši

Profesoru Muliću poznato je i kako je Crna Gora zatražila od Hrvatske ispravku morske granice kod Sutorine!?
- Nije jasno šta se tu ima ispravljati kada je granica između Bosanskog ejaleta i Dubrovačke republike u području Sutorine utvrđena još 1701. godine na temelju odluke Karlovačkog mira iz 1699. Još i danas se na toj granici nalaze tada postavljeni kameni međaši - ističe Mulić.
Jedini pokušaj

Profesor Jusuf Mulić ističe i političku atmosferu u tadašnjoj poratnoj Jugoslaviji u kojoj je Crna Gora bila "zaštićena poput medvjeda" i svako propitkivanje moglo je propitivača koštati političke karijere, a, moguće je, i robije.
- Ipak, 1947. u Pokrajinskom komitetu KPJ za BiH (KP BiH formirana je 1950., op. a.) neko je depešom preko Politbiroa CK KPJ od PK KPJ za Crnu Goru zatražio povrat Herceg-Novog i Igala, a time i područja Sutorine, koje se prostire od Tople kod Igala do hrvatske granice na Debelom brdu i rtu Oštro. O zahtjevu PK KPJ za BiH raspravljao je PK KPJ za Crnu Goru 23. februara 1947. i donio zaključak da se zahtjev odbije - navodi Mulić uz opasku kako je tada BiH ponuđeno da na ovom području može graditi svoje objekte!?

ili ovo
http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/1 ... orinu.html

Novi Nick

Bivsi teritorij i drugi izlaz drzave Bosne i Hercegovine na jadransko more u Crnoj Gori



Kada bi drzava Bosna i Hercegovina i uspjela da vrati od Crne Gore taj njen sada bivsi komad teritorije sa izlazom na more ta teritorija bi u svakom slucaju pripala entitetu Republika Srpska a ne entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Opstina Neum. Bosanskohercegovacki izlaz na jadransko more sa duzinom teritorije obala od nekih caa 24 km



Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske
http://oi49.klix.com/axemab.jpg


Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske


Eventualna razmjena morsko-obalne teritorije izmedju Bosne i Hercegovine i Hrvatske
http://klix.com/view.php?pic=2iqj02u&s=6
http://oi46.klix.com/2iqj02u.jpg


Kada malo bolje pogledam kartu i bolje razmislim ako bi drzava BiH odnosno entitet Federacija BiH mjenjali teritorij opstine Neum za juzni dio danasnje Hrvatske teritorije onda bi entitet Federacije BiH odnosno drzava BiH mogli traziti i dobiti nazad u svoj posjed i bivsi teritorij drzave BiH u Crnoj Gori te na taj nacin spojiti ta dva izlaza na jadransko i otvoreno more.

[sredoje]

Ne znam koliko je produktivno traziti od CG teritorij Sutorine. Puno toga bi se time otvorilo.

[zemo_online]

ovaj predlog za razmjenu sa hrvatskom nije los na prvi pogled.
u tom slucaju bi bih imala nesmetan prolaz do otvorenog mora.
kako se toga ranije nisu sjetili?

[Seawolf]

@seawolf,

Imamo pravo da se bunimo, pa sto se ne bi bunili.

To sto ti razmisljas sat vremena unaprijed, ne mora znaciti da svi to radimo. Treba misliti sta ce biti za 50 godina. Otkud ti znas kako ce se nasa zemlja razvijati i hoce li nam trebati luka ili ne.

Upravo tako

Poštovani @Comrad i @hAZNADAR;

Kako ste me optužili da razmišljam sat vremena unaprijed (a taj sat je davno prošao) i, indirektno, da ne mislim dobro za budućnost Bosne i Hercegovine, htio bih vas demantovati slijedećim prijedlogom u vezi sa rješenjem izlaska Bosne i Hercegovine, i našeg pomorskog saobraćaja, na međunarodne vode.

Zbog toga što se oštro protivim bilo kakvom razmišljanju o razmjeni teritorija sa susjednim državama, jer nužno vodi u komplikacije koje ne moraju završiti sretnim krajem i što se protivim izlasku dijela opštine Neum iz sastava teritorije Bosne i Hercegovine (kao što se protivim tome da se to desi sa bilo kojim kvadratnim centimetrom teritorije Bosne i Hercegovine), a što se slažem da bi kopnena teritorija i teritorijalne vode na krajnjem jugu Republike Hrvatske, kada bi ušle u sastav Bosne i Hercegovine, bile dobro rješenje za izlaz naše države na otvoreno more, predlažem slijedeće:

Bosna i Hercegovina treba da kupi (da, da plati novcem i kupi) od Republike Hrvatske 350 do 400 kvadratnih kilometara dijela kopnene teritorije na krajnjem jugu susjedne države i pripadajuću površinu teritorijalnoga mora koja je uz ovu kopnenu teritoriju, a koja direktno izlazi na međunarodne vode.

Kopnena teritorija koju bi Bosna i Hercegovina kupila od Republike Hrvatske, čini oko 0,70% površine Republike Hrvatske ili oko 0,77% površine Bosne i Hercegovine i bila bi ograničena sa istoka sadašnjom granicom između Republike Hrvatske i Crne Gore, a sa sjevera sadašnjom granicom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na toj kopnenoj teritioriji koja bi na taj način (kupovinom, za novac) ušla u sastav Bosne i Hercegovine, bili bi izgrađeni komercijalna i vojna luka i odgovarajuća transportna cestovna i željeznička infrastruktura. Naravno, ovu infrastrukturu bi morala pratiti i izgradnja odgovarajuće cestovne (veza od Trebinja) i željezničke (veza od Čapljine) transportne infrastrukture na području istočne Hercegovine.

Ova kopnena teritorija i odgovarajuće teritorijalne vode bi u strukturi unutrašnjeg teritorijalnog uređenja Bosne i Hercegovine, bili samostalan distrikt koji nije u sastavu nijednoga od entiteta.

A, sada, najvažnije pitanje: "Odakle ti lova, frajeru?!"

Pa, pod jedan mislim da je krajnje vrijeme da bogati dio bosanskohercegovačke dijaspore na konkretnom primjeru pokaže, koliko im je stvarno stalo do dobrobiti i bolje budućnosti Bosne i Hercegovine.

Pod dva, ne znam da li se sjećate (vjerovatno ne, jer ste mlađi od mene) institucije samodoprinosa iz socijalističkog samoupravnog sistema. Tada su naši roditelji, poludobrovoljno-poluobavezno, izdvajali sredstva od svoje zarade za projekte koji su bili implementirani u cilju opšte dobrobiti tadašnjeg društva (a dio tih projekata, koji u međuvremenu nisu devastirani ili popljačkani, koristimo i danas).

I, pod tri, neka se bogati prinčevi i emiri sa Bliskog istoka malo isprse da pomognu svim stanovnicima Bosne i Hercegovine. Naći će se u zaleđu luke lokacije, na kojima će moći izgraditi džamije, zadužbine pod svojim imenima.

Moja je procjena da bi u sadašnjoj ekonomskoj situaciji, četiristotine do petstotina miliona EUR, moglo omekšati vlasti Republike Hrvatske, da barem počnu razmišljati o tome.

Šta mislite?

[otje to otje]

Haha

Zadnji koji su Konavle htjeli uzeti Hrvatskoj, zna se kako su prosli.

Pametan uci na tudjim graskama, budala... pa, na svojim.

[Seawolf]

Haha

Zadnji koji su Konavle htjeli uzeti Hrvatskoj, zna se kako su prosli.

Pametan uci na tudjim graskama, budala... pa, na svojim.

Nisam predložio da se nešto uzme, nego da se plati. Valjda ima razlike.

U svakom slučaju, ne bi ništa falilo da skupimo taj novac, pa ako Republika Hrvatska nije zainteresovana za prodaju, 'ha, kupit ćemo nešto drugo.

[El_comadante]

Haha

Zadnji koji su Konavle htjeli uzeti Hrvatskoj, zna se kako su prosli.

Pametan uci na tudjim graskama, budala... pa, na svojim.

Nisam predložio da se nešto uzme, nego da se plati. Valjda ima razlike.

U svakom slučaju, ne bi ništa falilo da skupimo taj novac, pa ako Republika Hrvatska nije zainteresovana za prodaju, 'ha, kupit ćemo nešto drugo.

a ka d več kupuješ zemljište zašto od Hrvatske a ne recimo od Crne Gore.

[Seawolf]

Haha

Zadnji koji su Konavle htjeli uzeti Hrvatskoj, zna se kako su prosli.

Pametan uci na tudjim graskama, budala... pa, na svojim.

Nisam predložio da se nešto uzme, nego da se plati. Valjda ima razlike.

U svakom slučaju, ne bi ništa falilo da skupimo taj novac, pa ako Republika Hrvatska nije zainteresovana za prodaju, 'ha, kupit ćemo nešto drugo.

a ka d več kupuješ zemljište zašto od Hrvatske a ne recimo od Crne Gore.

Pa, naravno, može i od Crne Gore.

Ako skupimo pare, lako je tražiti "Best Buy", pa da vidimo gdje možemo dobiti više kvadratnih kilometara, za isto novaca.

P.S. ne kupujem ja nikakvo zemljište, nisam nešto "u parama"

[poznanik]

...Bosna i Hercegovina treba da kupi (da, da plati novcem i kupi) od Republike Hrvatske 350 do 400 kvadratnih kilometara dijela kopnene teritorije na krajnjem jugu susjedne države i pripadajuću površinu teritorijalnoga mora koja je uz ovu kopnenu teritoriju, a koja direktno izlazi na međunarodne vode...Šta mislite?

Zapravo, BiH bi kupovinom dijela teritorije RH i sukcesivnim plaćanjem, faktički otplaćivala ogroman dug RH, čime bi RH bio omogućen brži i produktivniji razvoj ostatka države svojim novcima, koji bi ostajali "u kasi"...?

[otje to otje]

Haha

Zadnji koji su Konavle htjeli uzeti Hrvatskoj, zna se kako su prosli.

Pametan uci na tudjim graskama, budala... pa, na svojim.

Nisam predložio da se nešto uzme, nego da se plati. Valjda ima razlike.

U svakom slučaju, ne bi ništa falilo da skupimo taj novac, pa ako Republika Hrvatska nije zainteresovana za prodaju, 'ha, kupit ćemo nešto drugo.

To nije Monopol, valjda se i stanovnike Konavala nesto pita.

Oni sigurno ne zele iz Hrvatske, a za stanovnike Neuma ne trebam ni govoriti, oni bi jucer potpisali da pripadnu Hrvatskoj.

[hAZNADAR]

To nije Monopol, valjda se i stanovnike Konavala nesto pita.

Oni sigurno ne zele iz Hrvatske, a za stanovnike Neuma ne trebam ni govoriti, oni bi jucer potpisali da pripadnu Hrvatskoj.

Naravno, samo nisi pratio temu - nije u pitanje cijelo Konavle vec samo dio gdje imas najvise par stotina dusa. Usput receno neumska opstina pored prednosti sa povezanom teritorijom ima nekoliko hiljada duse, plus ekstra teritorija poput zaledja Dubrovnika. Dakle nije otimacina vec trampa gdje bi BiH ustupila vise i ljudi i teritorija(barem kopnenog).
Ako je volja tih par stotina jaca od interesa cijele nacije(ako uzmemo u obzir da bi cijela HR bila za to), onda sva prica o ovome prestaje. Ali to neznamo i mozemo samo pretpostavljati - ko zna kako bi to se pravno regulisalo i medijski opravdalo ako je HR vlada za. Ali ovo je ipak sam oideja - dakle pricamo samo o ideji - a ne o srcedrapajucem domoljublju.

[Seawolf]

...
Bosna i Hercegovina treba da kupi (da, da plati novcem i kupi) od Republike Hrvatske 350 do 400 kvadratnih kilometara dijela kopnene teritorije na krajnjem jugu susjedne države i pripadajuću površinu teritorijalnoga mora koja je uz ovu kopnenu teritoriju, a koja direktno izlazi na međunarodne vode.

Kopnena teritorija koju bi Bosna i Hercegovina kupila od Republike Hrvatske, čini oko 0,70% površine Republike Hrvatske ili oko 0,77% površine Bosne i Hercegovine i bila bi ograničena sa istoka sadašnjom granicom između Republike Hrvatske i Crne Gore, a sa sjevera sadašnjom granicom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na toj kopnenoj teritioriji koja bi na taj način (kupovinom, za novac) ušla u sastav Bosne i Hercegovine, bili bi izgrađeni komercijalna i vojna luka i odgovarajuća transportna cestovna i željeznička infrastruktura. Naravno, ovu infrastrukturu bi morala pratiti i izgradnja odgovarajuće cestovne (veza od Trebinja) i željezničke (veza od Čapljine) transportne infrastrukture na području istočne Hercegovine...

Ispravljam vlastiti prijedlog:

Bosna i Hercegovina treba da kupi od Republike Hrvatske 140 do 160 kvadratnih kilometara dijela kopnene teritorije na krajnjem jugu susjedne države i pripadajuću površinu teritorijalnoga mora koja je uz ovu kopnenu teritoriju, a koja direktno izlazi na međunarodne vode.

Kopnena teritorija koju bi Bosna i Hercegovina kupila od Republike Hrvatske, čini oko 0,27% površine Republike Hrvatske ili oko 0,30% površine Bosne i Hercegovine.

Naime, predmet kupoprodaje, ne bi trebali dijelovi teritorije na kojima se nalaze stambena naselja.

[otje to otje]

Ma kao prvo, BiH nema tih novaca, kao drugo to je prakticno neizvodivo, gradit ce se most 100% jer je i EU naglasila da je most potreba, finansirat ce ga sa minimalno 2/3 sredstava, do 75% cak.

[Novi_Nick]

Ma kao prvo, BiH nema tih novaca, kao drugo to je prakticno neizvodivo, gradit ce se most 100% jer je i EU naglasila da je most potreba, finansirat ce ga sa minimalno 2/3 sredstava, do 75% cak.

Nikakva kupovina juznog dijela Hrvatske teritorije ne dolazi u obzir sa BH strane jedino moze zamjena teritorija. Ako Bosna i Hercegovina ne dozvoli Hrvatskoj gradnju tog mosta Hrvatska ga nece moci graditi jer taj most kvari Bosni i Hercegovini izlaz na more.

[otje to otje]

Bosporski most i Most Fatih Sultan Mehmda u Istambulu zatvaraju cijelo Crno more, ali promet ispod njih je gle cuda, normalan, jer postoji jedna sitnica koja se zove visina mosta.

Peljeski most po projektu imat ce 55 metara visine, sasvim dovoljno. Uostalom, ponavljam, EU inzistira na gradnji mosta, jer Hrvatska kao buduca clanica EU (od jula naredne godine) mora imati vezu sa svakim pedljem svoje teritorije.