Forum Klix.ba

dragan.s wrote:

riko-ga wrote: Da pitam.Nevesinjska brigada VRS-e je drzala Glavaticevo?E sad mi nije jasno sa kojom vasom brigadom je granicila Nevesinjska uzvodno i gdje.Ili sam ja fulo da su Borci i Glavaticevo bili u zoni odgovornosti Nevesinjske brigade.

Ne, nije. Na sjeveru je naš 5.mtb graničio sa 2.lakom pbr koja je imala komandu na Borcima (komandant veći dio rata bio puk. Antelj). Granica je bila negdje na Prenju, ali ne znam tačno gdje jer nisam nikad tamo išao.
Njihov sektor odgovornosti je bilo dijelom Prenj, Glavatičevo, Borci, Bijela i ne znam koliko sjeverno prema Kalinoviku.

OK.Pitam iz prostoga razloga jer je u Glavaticevu bila Nevesinjska policija.Moguce da je bila neka ispomoc ili vec sta.

jel glavatičevo od početka rata bilo pod kontrolom vrs ili je zauzeto 92?

riko-ga wrote:
OK.Pitam iz prostoga razloga jer je u Glavaticevu bila Nevesinjska policija.Moguce da je bila neka ispomoc ili vec sta.

Policija je imala svoju zasebnu organizaciju pa je moguće da je ova iz Nevesinja pokrivala i taj dio.

eyesburn wrote:jel glavatičevo od početka rata bilo pod kontrolom vrs ili je zauzeto 92?

Nasi su drzali Glavaticevo negdje do kraj ljeta 92.Tada je palo i sve do jeseni 95 su ga drzali VRS-e.

Vidim da je Dragan dobar poznavalac stanja u zoni Hercegovackog korpusa pa bi me interesovalo još nekoliko stvari.
15. hercegovacka brigada je imala komandu u Bileci? Pokrivala je front od spoja sa 8. motorizovanom do spoja sa 1. hercegovačkom brigadom u Popovom polju. Odakle je sve bilo ljudstvo angazovano u ovoj brigadi?Gdje je angazovana 18. gatačka brigada? Da li je imala stalnu zonu odgovornosti? Gdje su agažovane snage HK van svoje zone odgovornosti? Znam da su bili na Olovu, znacajno na Gorazdu iz pravca Foce i Cajnica sto im i jeste zona. Bili su i prema Treskavici, Bjelasnici i Igmanu itd. Postojala je i Kombinovana brigada HK kao mijesana formacija. Da li je Gardijska brigada u Kalinoviku imala ljudstvo sa cijelog podrucja RS? Da li si citao da je HV i HVO pripremao veliku ofanzivu Burin na istocnu Hercegovinu u jesen 95 i da li znas koje je kontra mjere imao HK?

@dragan.s

Pitanje ona ofanziva HVO + Armija koja je odradjena ne sjecam se sada il je bila kasna jesen 92 mislim. Najveca a ujedno i "nasmjesnija" koja je u Hercegovini odradjena ikada . Koliko ste imali gubitaka.Znam da je na nasoj strani od Konjica do Stoca bilo oko 1300 ranjenih taj dan uz neznatna kratkotrajna probijanja linija.

mirage77 wrote:Vidim da je Dragan dobar poznavalac stanja u zoni Hercegovackog korpusa pa bi me interesovalo još nekoliko stvari.
15. hercegovacka brigada je imala komandu u Bileci? Pokrivala je front od spoja sa 8. motorizovanom do spoja sa 1. hercegovačkom brigadom u Popovom polju. Odakle je sve bilo ljudstvo angazovano u ovoj brigadi?Gdje je angazovana 18. gatačka brigada? Da li je imala stalnu zonu odgovornosti? Gdje su agažovane snage HK van svoje zone odgovornosti? Znam da su bili na Olovu, znacajno na Gorazdu iz pravca Foce i Cajnica sto im i jeste zona. Bili su i prema Treskavici, Bjelasnici i Igmanu itd. Postojala je i Kombinovana brigada HK kao mijesana formacija. Da li je Gardijska brigada u Kalinoviku imala ljudstvo sa cijelog podrucja RS? Da li si citao da je HV i HVO pripremao veliku ofanzivu Burin na istocnu Hercegovinu u jesen 95 i da li znas koje je kontra mjere imao HK?

15. laka mtbr - Bilećka je imala komandu u selu Ubosko (između Ljubinja i Žegulje). U kasarni u Bileći je bio nastavni centar za obuku mladih vojnika, a 15.-ta je tu imala nešto logistike.
Imala je zonu odgovornosti od 8.mtbr do 1.mtbr (negdje u nivou Ravnog je bio spoj). Ljudstvo je bilo iz Bileće, Ljubinja i Berkovića.
18.gatačka nije imala stalnu z.o. niti stalni sastav. Angažovani su ako se dobro sjećam kod zauzimanja Trnova, djelimično i prema Igmanu, kasnije na Goraždu i mislim na Treskavici. Bila je to više formalno brigada. Mislim da su imali ljudstva možda za jedan bataljon.
Van z.o. H.K. prvo je mislim bilo Goražde (1992.-e i 1994.te), zatim Olovo (vrlo gadan teren zima 1993/1994.-ta), onda Trnovo-Rogoj-Igman, zatim nešto u B.Krajini u zimu 1994,-te (totalno beskorisno) i Treskavica (Đokin toranj ako se dobro sjećam). Zadnji teren je trebalo biti opet Goražde u ljeto 1995.-te, maltene pred polazak autobusa je javljeno da se odustaje.
Nije da ja znam bilo kombinovane brigade. Na licu mjesta bi se sve grupe stavile pod komandu lokalnog komandanta i dobijale bi svoje zadatke. Sem možda Goražde gdje su naši komandovali pošto su imali većinu snaga, a domaći su bili beskorisni.
Gardijska u Kalinoviku je imala ljudstvo sa čitave teritorije RS jer se tu vršila obuka. Bili su vrlo slabi sa logistikom, više gladni nego siti, a komandant im je bio neki zadrti tupan kome nije bilo bitno koliko mu vojnika pogine (stara JNA škola najgora verzija). Kad bi naši išli gore (Treskavica) uvijek bi nosili hranu i za njih.
Operaciju "Burin" sam već pominjao. Znali smo da se nešto priprema. Priče su bile takve da je jednu noć skoro čitavo Trebinje upalilo auta i krenulo prema Crnoj Gori. Preduzeto je svašta nešto. Došla su pojačanja iz Istočno-romanijskog korpusa, mislim i Zaštitni puk iz H.Pijeska. Jedan skoro čitav bataljon Nevesinjske brigade je bio tada u Trebinju, kao i grupe iz ostalih brigada korpusa. Srećom nije došlo do operacije.

stranac2 wrote:@dragan.s

Pitanje ona ofanziva HVO + Armija koja je odradjena ne sjecam se sada il je bila kasna jesen 92 mislim. Najveca a ujedno i "nasmjesnija" koja je u Hercegovini odradjena ikada . Koliko ste imali gubitaka.Znam da je na nasoj strani od Konjica do Stoca bilo oko 1300 ranjenih taj dan uz neznatna kratkotrajna probijanja linija.

U Nevesinjskoj brigadi je bilo 42.-a poginula i mislim 100-tinjak ranjenih. Najviše od artiljerijske vatre koja je stvarno bila ubitačna, ali srećom ne toliko i precizna. Moj kolega iz komande je bio mislim prva žrtva. U 4 ujutru krenuo je da popravi telefonsku liniju prema artiljerijskoj bateriji u Banjdolu. Naletio je na diverzante koji su liniju i prekinuli i poginuo. To je uzbunilo artiljerce i napad je odbijen.
Druga grupa je zauzela brdo Šipovac jer je ekipa odozgo pošla na smjenu iako im je bilo naređeno kasno uveče da nema smjena na položaju. Pri tome nam je poginulo mislim 4 borca. Položaje smo vratili isto veče bez gubitaka.
Ono čega ću se ja najviše sjećati te ofanzive je ometanje radio-veza. Žične su bile iskidane prvi dan od artiljerije i nismo ih ni pokušavali opraviti do kraja akcije. Ali na opsegu RUP-ovke (30-50 MHz) nije bilo moguće izgovoriti dvije rečenice, a da te neko ne poklopi. Na kraju smo se nekako snašli, dali smo ekipi koja je čuvala komandu po jedan radio uređaj i rekli im da imitiraju saobraćaj na nekim bezveze frekvencijama. Kad ih poklope onda neka idu na neku drugu. I tako smo kupili nešto vremena da možemo stupiti u kontakt sa jedinicama.

1300 ranjenih mi je malo previše. Glas Amerike je tad javio da je bilo 500 poginulih, ali i ta cifra mi je bila prevelika.
Ipak nije bilo toliko pješadijskih napada, mislim bilo je ali sve su to bile manje akcije.
Jedini rezultat te akcije (sem poginulih) je da smo izgubili jedno brdo (kota 690) odakle se ima pregled na Čobanovo polje. Kotu smo povratili idućeg proljeća.

@dragan.s

Poginulij nije bilo toliko ni blizu ali je bilo ranjenih uzasno puno, ovu brojku sam dobio od prijatelja jednog. Znam direktno na Comora kucama i dole na Hrgudu cini mi se kod Stoca da su bile zesce tarapane ... Poslije trazeci druga po bolnicama to je sve bilo krcato ...


Hvala za info. Interensantno je bilo cuti kako je to izgledalo s druge strane

riko-ga wrote:

eyesburn wrote:jel glavatičevo od početka rata bilo pod kontrolom vrs ili je zauzeto 92?

Nasi su drzali Glavaticevo negdje do kraj ljeta 92.Tada je palo i sve do jeseni 95 su ga drzali VRS-e.

znači dobro sam čuo od lokalaca.

stranac2 wrote:
Poginulij nije bilo toliko ni blizu ali je bilo ranjenih uzasno puno, ovu brojku sam dobio od prijatelja jednog. Znam direktno na Comora kucama i dole na Hrgudu cini mi se kod Stoca da su bile zesce tarapane ... Poslije trazeci druga po bolnicama to je sve bilo krcato ...

Jednostavno nije tačno da je bilo toliko ranjenih, a naročito poginulih.Akcija uopšte nije bila toga tipa da bi bilo toliko žrtava. Bio sam to ljeto 92. godine na Ravnicama i to je sigurno bilo "najvatrenije" ratište na podveleškom ratištu (vjerovatno i šire) i odlično znam kako je izgledala ta akcija. Potrudiću se da saznam tačne ili barem približno tačne podatke o broju žrtava.

@ dragan.s je odlićan poznavalac prilika iz tog vremena..pretpostvaljam da je bio i na Ravnicama

lugarin wrote:

stranac2 wrote:
Poginulij nije bilo toliko ni blizu ali je bilo ranjenih uzasno puno, ovu brojku sam dobio od prijatelja jednog. Znam direktno na Comora kucama i dole na Hrgudu cini mi se kod Stoca da su bile zesce tarapane ... Poslije trazeci druga po bolnicama to je sve bilo krcato ...

Jednostavno nije tačno da je bilo toliko ranjenih, a naročito poginulih.Akcija uopšte nije bila toga tipa da bi bilo toliko žrtava. Bio sam to ljeto 92. godine na Ravnicama i to je sigurno bilo "najvatrenije" ratište na podveleškom ratištu (vjerovatno i šire) i odlično znam kako je izgledala ta akcija. Potrudiću se da saznam tačne ili barem približno tačne podatke o broju žrtava.

@ dragan.s je odlićan poznavalac prilika iz tog vremena..pretpostvaljam da je bio i na Ravnicama

Eto super potrudi se pa saopsti brojku . Znam samo da je u mojoj jedinici koja je bila npr. oko Stoca bio haos .. I znam da je samo bolnica BB bila krcata .. A omjer akcije odakle dokle je bila i to se zna ..

lugarin wrote:
Jednostavno nije tačno da je bilo toliko ranjenih, a naročito poginulih.Akcija uopšte nije bila toga tipa da bi bilo toliko žrtava. Bio sam to ljeto 92. godine na Ravnicama i to je sigurno bilo "najvatrenije" ratište na podveleškom ratištu (vjerovatno i šire) i odlično znam kako je izgledala ta akcija. Potrudiću se da saznam tačne ili barem približno tačne podatke o broju žrtava.

@ dragan.s je odlićan poznavalac prilika iz tog vremena..pretpostvaljam da je bio i na Ravnicama

Navraćao sam par puta na Ravnice, ali oni nisu bili u z.o. mog bataljona pa ne znam baš tačno šta se tamo dešavalo. Znam da je bilo dosta poginulih u ljeto 1992.-e i tu smo izgubili jedan tenk sa dvojicom braće kao posadom. Doduše sami su krivi jer su bez naređenja i obezbjeđenja izlazili ispred linije i žandarali ispod.

karanana wrote:na samom pocetku rata, maj/juni, srpska vojska i rezervisti su drzali veci dio lijeve obale grada i onda su u junu izbaceni dalje od grada. nekad tada se uzima i stolac i dole srpska sela oko capljine tasovcici, zitomislici......

nisu Srbi izbaceni sa lijeve obale; oni su pobjegli sa lijevu obale neretve kako su se Karadjic i Boban dogovorili..
prelazak HVO i HV na lijevu obali nije bila nikakva borbene operacija oslobadjanja;
forsirati kanjon neretve u samom gradu (svi mostovi osim starog su bili sruseni); zauzimanje lijeve obale do podvelezja za 24 sata mogu samo Cak Noris, Monti pajtonovi i holivud ...
da su srbi pruzili bilo kakav otpor pri bjezniji "oslobodioci" mostara ne bi presli ni 200 m vazdusne linije za cijelu godinu, koliko nije uspio HVO i HV od Bulevara do Neretve.

eyesburn wrote:

riko-ga wrote:

eyesburn wrote:jel glavatičevo od početka rata bilo pod kontrolom vrs ili je zauzeto 92?

Nasi su drzali Glavaticevo negdje do kraj ljeta 92.Tada je palo i sve do jeseni 95 su ga drzali VRS-e.

znači dobro sam čuo od lokalaca.

Jesi.I ako si cuo da je tu bilo boraca prve klase i to je tacno.I to ne malo.Jedino je zalosno sto te 92 nisu bili bolje naoruzani.

Evo opet nekih pitanja za Dragana S.

1.Nikako nemogu da nađem koje su jedinice VRS učestvovale u ofanzivi prema Rogoju, Trnovu, Igmanu i Bjelasnici u ljeto 93. Tu su sigurno bile i snage iz HK pa da nam nešto napiše koje su to snage bile. Bilo je i znacajnih oklopno-mehanizovanih snaga?
2. Pošto je prema kasnijim svjedočenjima Manojla Milovanovica cilj te akcije bio Konjic da li znas da li je bilo priprema i kakvih u zoni 2. lake brigade na Borcima na pomoćnom pravcu napada u tom slucaju?
3.Da li je bilo ikakvih diverzantsko izviđačkih aktivnosti 4. korpusa ARBiH dublje u zonu HK? Prema sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, Ulogu i Borču.
4. Malo se prica o toj liniji na Prenju. Zna li nesto vise o tome? Da li je VRS ikada planirao neke akcija sa tog prostora? Prema Jablanici ili Grabovici, ili da negdje izađe na M17 između Konjica i Jablanice?
5.U Karadžicevoj direktivi za 95 spominje se izlaz na more RS i granica na Neretvi.(to su i ratni ciljevi VRS). Sta se planiralo po ovim pitanjima i gdje bi VRS najvjerovatnije pokusao doci do doline Neretve?

ja ne mislim da je izlaz na neretvu i na more ikad vise bio realan niti je bio i planiran nakon ljeta 92. cisto onako prateci ratna dejstva.

mirage77 wrote: 1.Nikako nemogu da nađem koje su jedinice VRS učestvovale u ofanzivi prema Rogoju, Trnovu, Igmanu i Bjelasnici u ljeto 93. Tu su sigurno bile i snage iz HK pa da nam nešto napiše koje su to snage bile. Bilo je i znacajnih oklopno-mehanizovanih snaga?

Učestvovale su grupe iz Nevesinjske i Gatačke brigade. Možda i iz Fočanske, za njih nisam baš siguran. Od oklopnomehanizovanih sa južne strane mislim da je bilo par tenkova jer ni teren nije baš pogodan za veću upotrebu OM snaga. Nisam bio u toj akciji pa pričam po sjećanju ono što su mi pričali oni koji su bili.

2. Pošto je prema kasnijim svjedočenjima Manojla Milovanovica cilj te akcije bio Konjic da li znas da li je bilo priprema i kakvih u zoni 2. lake brigade na Borcima na pomoćnom pravcu napada u tom slucaju?

Možda je i bilo nekih priprema, ali linija prema Konjicu sa ove strane je bila dosta jaka i ništa se nije pokušalo. Mislim da je Milovanović mislio da se ide sa sjevera nakon zauzimanja Igmana i Bjelasnice. A 2.laka je bilo malo izvan sistema komandovanja HK (zbog svog komandanta) tako da je teško da su oni mogli nešto sami sa ove strane uraditi.

3.Da li je bilo ikakvih diverzantsko izviđačkih aktivnosti 4. korpusa ARBiH dublje u zonu HK? Prema sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, Ulogu i Borču.

Koliko se sjećam bilo je nešto u rejonu Uloga, ali detalje ne znam.

4. Malo se prica o toj liniji na Prenju. Zna li nesto vise o tome? Da li je VRS ikada planirao neke akcija sa tog prostora? Prema Jablanici ili Grabovici, ili da negdje izađe na M17 između Konjica i Jablanice?

Ne, mislim da nije bilo takvih planova. Previše bi se udaljili od linija snabdijevanja, a taj teren je prilično neprohodan. Nev.brigada je držala taj dio oko Rujišta i u nekim planovima se taj pravac pominjao kao mogući za silazak u Bijelo Polje zbog postojanja komunikacije. Ali nije se nikad tako nešto pokušalo. A od 1994.te smo na tom rejonu i izgubili jedan dio teritorije. Borbe su se nastavile i 1995-te, pa su druge jedinice brigade tamo slale pojačanja.

5.U Karadžicevoj direktivi za 95 spominje se izlaz na more RS i granica na Neretvi.(to su i ratni ciljevi VRS). Sta se planiralo po ovim pitanjima i gdje bi VRS najvjerovatnije pokusao doci do doline Neretve?

Ništa se ozbiljno nije planiralo po tom pitanju. Krajem 1993.-će su pisana naređenja za napad i kao nešto se pripremalo mđt. od toga praktično nije bilo ništa. Pravac udara sa Podveležja je bio zamišljen prema Vrapčićima, a druga grupa sa Rujišta je trebala sići sa OM jedinicama u B.Polje. Ali ništa dalje od crtanja karata nije bilo, niti su došla bilo kakva pojačanja potrebna za takvu akciju. Svima nama je bilo jasno da smo sa dolinom Neretve završili 1992.-e kad smo se odozdo povukli. Znam da je moj komandant pizdio kako mora pisati glupa naređenja i crtati karte kad se zna da od toga nema ništa.
A more ništa, naravno. Priča je bila kako će RS dobiti neki izlaz oko Prevlake, a zauzvrat bi RH dobila zaleđe Dubrovnika. Ali to je bilo skroz nerealno i svakom razumnom je bilo jasno da od toga nema ništa.

karanana wrote:ja ne mislim da je izlaz na neretvu i na more ikad vise bio realan niti je bio i planiran nakon ljeta 92. cisto onako prateci ratna dejstva.

Ma naravno, skoro svima je to bilo jasno.
A i čitav taj front kod Dubrovnika nam je (Hercegovačkom korpusu) bio uvaljen od strane JNA 1992.-e. Da oni nisu napali Dubrovnik krajem 1991.-e tu sigurno nikakvog rata ne bi bilo.

dragan.s wrote:

karanana wrote:ja ne mislim da je izlaz na neretvu i na more ikad vise bio realan niti je bio i planiran nakon ljeta 92. cisto onako prateci ratna dejstva.

Ma naravno, skoro svima je to bilo jasno.
A i čitav taj front kod Dubrovnika nam je (Hercegovačkom korpusu) bio uvaljen od strane JNA 1992.-e. Da oni nisu napali Dubrovnik krajem 1991.-e tu sigurno nikakvog rata ne bi bilo.

Nekoliko dana pred totalnu blokadu Dubrovnika, peo sam se u izviđanja na Brgat, iznad Dubrovnika, na kojem su već tada svoje pozicije zaposjele paravojne jedinice Srba iz trebinjskog okruženja. Ivanica je tada bila okupirana i popljačkana, doduše i Crnogorcima, ali ipak najviše Trebinjcima.

Nisam siguran da je vojska JA tada bila jedini uzročnik rata u dubrovačkom zaleđu i trebinjskoj regiji.

poznanik wrote: Nekoliko dana pred totalnu blokadu Dubrovnika, peo sam se u izviđanja na Brgat, iznad Dubrovnika, na kojem su već tada svoje pozicije zaposjele paravojne jedinice Srba iz trebinjskog okruženja. Ivanica je tada bila okupirana i popljačkana, doduše i Crnogorcima, ali ipak najviše Trebinjcima.

Nisam siguran da je vojska JA tada bila jedini uzročnik rata u dubrovačkom zaleđu i trebinjskoj regiji.

U vrijeme kada je Užički korpus stigao u Hercegovinu (septembar 1991) niko od lokalnih još nije bio mobilisan niti se išta posebno dešavalo. Kad su oni stigli jedan broj lokalnih im se pridružio kao dobrovoljci i to su oni koje si mogao vidjeti na Ivanjici. Organizovana mobilizacija je u Trebinju počela tek u decembru 1991.-e, i odziv je bio polovičan. Jedan broj mobilisanih je upućen na front prema Dubrovniku, a jedan dio je upućen za Mostar. A to je već vrijeme kad su glavne operacije prema Dubrovniku završile.

Odluku da U.Korpus dođe ovamo i odluku da se ide u napad na Dubrovnik je donijelo tadašnje Predsjedništvo SFRJ i Generalštab uz saglasnost rukovodstva Crne Gore. Niko nije pitao nekoga u Hercegovini da li da to radi niti ih je bilo briga za nečije mišljenje ovamo. To što su neki kao B.Vučurević lupali gluposti je druga priča. Zbog tih stvari čak je jedan dio trebinjskog SDS-a pokušao da smijeni Vučurevića jer sramoti grad i građane. Ali je onda stigla "kaznena ekspedicija" sa Karadžićem i Krajišnikom i nakon čitave noći zasijedanja posmjenjivala kompletno rukovodstvo SDS-a i formirala novo na čelu sa Vučurevićem. U skupštini grada čak su i poslanici SDA glasali za Vučurevića jer je bila na snazi koalicija SDA-SDS. Danas naravno o tome niko ne želi da govori, a na Trebinju je ostala ljaga kao da su oni jedini krivci za sve što se desilo Dubrovniku i Konavlima. Čak su i crnogorci omiljeniji u Dubrovniku neko trebinjci.

dragan.s wrote:

mirage77 wrote: 1.Nikako nemogu da nađem koje su jedinice VRS učestvovale u ofanzivi prema Rogoju, Trnovu, Igmanu i Bjelasnici u ljeto 93. Tu su sigurno bile i snage iz HK pa da nam nešto napiše koje su to snage bile. Bilo je i znacajnih oklopno-mehanizovanih snaga?

Učestvovale su grupe iz Nevesinjske i Gatačke brigade. Možda i iz Fočanske, za njih nisam baš siguran. Od oklopnomehanizovanih sa južne strane mislim da je bilo par tenkova jer ni teren nije baš pogodan za veću upotrebu OM snaga. Nisam bio u toj akciji pa pričam po sjećanju ono što su mi pričali oni koji su bili.

2. Pošto je prema kasnijim svjedočenjima Manojla Milovanovica cilj te akcije bio Konjic da li znas da li je bilo priprema i kakvih u zoni 2. lake brigade na Borcima na pomoćnom pravcu napada u tom slucaju?

Možda je i bilo nekih priprema, ali linija prema Konjicu sa ove strane je bila dosta jaka i ništa se nije pokušalo. Mislim da je Milovanović mislio da se ide sa sjevera nakon zauzimanja Igmana i Bjelasnice. A 2.laka je bilo malo izvan sistema komandovanja HK (zbog svog komandanta) tako da je teško da su oni mogli nešto sami sa ove strane uraditi.

3.Da li je bilo ikakvih diverzantsko izviđačkih aktivnosti 4. korpusa ARBiH dublje u zonu HK? Prema sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, Ulogu i Borču.

Koliko se sjećam bilo je nešto u rejonu Uloga, ali detalje ne znam.

4. Malo se prica o toj liniji na Prenju. Zna li nesto vise o tome? Da li je VRS ikada planirao neke akcija sa tog prostora? Prema Jablanici ili Grabovici, ili da negdje izađe na M17 između Konjica i Jablanice?

Ne, mislim da nije bilo takvih planova. Previše bi se udaljili od linija snabdijevanja, a taj teren je prilično neprohodan. Nev.brigada je držala taj dio oko Rujišta i u nekim planovima se taj pravac pominjao kao mogući za silazak u Bijelo Polje zbog postojanja komunikacije. Ali nije se nikad tako nešto pokušalo. A od 1994.te smo na tom rejonu i izgubili jedan dio teritorije. Borbe su se nastavile i 1995-te, pa su druge jedinice brigade tamo slale pojačanja.

5.U Karadžicevoj direktivi za 95 spominje se izlaz na more RS i granica na Neretvi.(to su i ratni ciljevi VRS). Sta se planiralo po ovim pitanjima i gdje bi VRS najvjerovatnije pokusao doci do doline Neretve?

Ništa se ozbiljno nije planiralo po tom pitanju. Krajem 1993.-će su pisana naređenja za napad i kao nešto se pripremalo mđt. od toga praktično nije bilo ništa. Pravac udara sa Podveležja je bio zamišljen prema Vrapčićima, a druga grupa sa Rujišta je trebala sići sa OM jedinicama u B.Polje. Ali ništa dalje od crtanja karata nije bilo, niti su došla bilo kakva pojačanja potrebna za takvu akciju. Svima nama je bilo jasno da smo sa dolinom Neretve završili 1992.-e kad smo se odozdo povukli. Znam da je moj komandant pizdio kako mora pisati glupa naređenja i crtati karte kad se zna da od toga nema ništa.
A more ništa, naravno. Priča je bila kako će RS dobiti neki izlaz oko Prevlake, a zauzvrat bi RH dobila zaleđe Dubrovnika. Ali to je bilo skroz nerealno i svakom razumnom je bilo jasno da od toga nema ništa.

Pa to je otprilike kako sam i ja imao informacije. Ali je opet dobro čuti pogled sa suprotne strane fronta. A sada nešto o akciji JESEN 94. Kolika je stvarna šteta nanesena Nevesinjskoj brigadi (ljudstvo i tehnika)? I da li je tacno da su najvise stradale jedinice u rejonima Rabina i Žuberin? Takođe vjerovatno su najviše nastradale i jedinice 42. bbr (Stolac, Čapljina) koje su napadale na tom pravcu i najdublje ušli u pozadinu.

@kva99
I to se vidi iz prakse, HVO nije pokazao nikakve bolje rezultate u odbrani od TO BIH i to se vidi ne samo da nije nigdje djelovao kao zasebna formacija , izdvojena od HV vec i od Kupresa 1992 gdje je i pored cinjenice da je HV na sebe preuzela sve najvaznije dijelove te operacije izgubili.

ovo si izmislio
od jednica iz HV-a su bila napocetku dvije jednice
jedna je imala manje od 70 osoba
a druga je imala 20 vojnika

mirage77 wrote: Pa to je otprilike kako sam i ja imao informacije. Ali je opet dobro čuti pogled sa suprotne strane fronta. A sada nešto o akciji JESEN 94. Kolika je stvarna šteta nanesena Nevesinjskoj brigadi (ljudstvo i tehnika)? I da li je tacno da su najvise stradale jedinice u rejonima Rabina i Žuberin? Takođe vjerovatno su najviše nastradale i jedinice 42. bbr (Stolac, Čapljina) koje su napadale na tom pravcu i najdublje ušli u pozadinu.

Bilo je oko 20 poginulih i 50-tak ranjenih. U Žuberinu nam je zauzeta pozadinska baza bataljona i uništeno nekoliko vozila i nešto municije i hrane. I to je koliko znam jedina šteta u MTS-u koju smo imali.
U Rabini je bio artilj.divizion i oni su imali neke štete od napada koji su odbili, ali nijedno art.oruđe nije uništeno.
Jedinice koju su napadale taj dio su se većinom izvukle jer nam je na prednjoj liniji bio zauzet jedan bunker u rejonu Vranjevića i djelimično otvorena linija. Nekoliko boraca nam je pritom i zarobljeno. Doduše bilo je ljudi koji su se izgubili od svojih jedinica pa su lutali. Znam da su se neki izvukli i preko položaja HVO-a sjeverno od Šćepan Krsta.

dragan.s wrote:

mirage77 wrote: 3.Da li je bilo ikakvih diverzantsko izviđačkih aktivnosti 4. korpusa ARBiH dublje u zonu HK? Prema sjevernom dijelu Nevesinjskog polja, Ulogu i Borču.

Bilo je tu ubacivanja.Manje se nesto radilo ali je izvidjanja bilo dosta sa strane ARBiH.Mozda dvije-tri akcije to jeste diverzije vrjedne su spomena.

Jedna je u rejonu sela Jezero podno crvnja kod Uloga.Postavljanje Protiv tenkovske mine.

Druga je u rejonu kote Tjeme iznad Glavaticeva prema selu Luka u Nevesinjskoj opstini.Tada je unisten jedan Tenk VRS-e.

I najveca to jeste najvaznije jeste prenos municije iz Bje,imica preko Nevesinjkoga polja do mostara.Tom municijom je mislim oslobodjeno B.Polje od HVO-a i prakticki deblokirao se Mostar.