Haris.ba wrote:Dresdener78, na kojoj dubini se radi betonska podloga ispod pruge? I da li je ona neophodna? I kakvo je stranje pruge u Sarajevu. Znam da su od Skenderije do čaršije "remontovali prugu" i da su šine pričvršene za betonsku podlogu. Kakvo je dalje stanje? Ti govoriš da betonska podloga ne valja?
Trenutno na nekim prelazima, npr. u Nedžaričima, pruga potone sigurno 5 cm kad prolazi auto ili tramvaj. Samo čekam da tramvaj iskoči sa pruge.
A dvodjelni tramvaji su ok samo izvan špice. I za neke linije tipa Željeznička stanica - Baščaršija.
Da objasnim ispočetka, tramvajske šine mogu biti položene ustvari u tri načina:
A. kao na klasičnoj željeznici učvršćen teren sa drenažom / separacija i ublaživanje vibracija uz pomoć gumenih ploča / tucanik / betonski ili drveni pragovi / čelične šine.
B. ili učvršćen teren sa drenažom / separacija gumenim pločama ili geotekstilijom / izlijevana betonska ploča debela oko 25-30 centimetara / čelične šine pričvršćene šarafama u posebne metalne glave dijelom ubetonirane u ploču / čelične šine,
C. ili još postoji sistem BKV izumljen u Budimpešti, proizvode se posebne armirane betonske ploče sa dva žljebova za poseban tip čeličnih šina, to u Sarajevu svakako nije korišteno.
Sarajevska pruga je izgrađena u kombinaciji tipa A i B, pri čemu tip A (željezničke šine i pragovi) je od Ilidže negdje do Čengić Vile. Do nekih 70tih godina pruga na pragovima je bila sve do Tehničke škole, ali zamijenjena je armiranom betonskom pločom sa šinama, dakle tip B.
Problem je u "kvalitetu" one betonske ploče i načinu njenog remonta, dok pragovi i tucanik se mogu relativno lako zamijeniti na kratkoj dužini bez većeg cirkusa, betonsku ploču moraš izbušiti i ukloniti i zamijeniti je novom. Malo sumnjam šta se tiče kvaliteta radova izvedenih tada jer su neki očevici govorili da su se umjesto standardnih kvalitetnih armiranja koristile istrošene šine onako nekako položene jedna preko druge.... i pitanje je kako stabilno je tlo ispod ove betonske ploče. Imam kući neki tehnički izvještaj koji je napravila jedna češka firma za GRAS negdje prije 15 godina, stanje pruge je već u ono vrijeme ocijenjeno kao "loše / havarijno".
Svakako problem ide dublje ispod pragova, tucanika i betonske ploče, mislim i zbog nefunkcionalne drenaže, i tlo se pretvara u korito puno blata koje nije stabilno i kada svako malo prođe tramvaj sa oko 30 tona težine, cijela tramvajska pruga stalno mijenja svoj položaj. Dakle trebalo bi bagerom ići u dubinu najmanje 1 metar i umjesto gline, blata itd. staviti stabilne materijale (kamenje, tucanik, štrk i ono što omogućava da voda brzo prolazi u dublje slojeve.
To je tačno to što si spomenuo, može svako vidjeti kako na mnogim mjestima šine i sa pragovima potonu za 5-10 cm dok tramvaj prolazi, to znači da donji slojevi odavno nisu stabilni i ne drže u jednom položaju...
Stanje je općenito takvo da tramvajsku prugu Ilidža-Čengić Vila niko nije dodirnuo pedesetak godina (osim tu i tamo zamijenjenog komada šina), vidim na slikama iz šezdesetih kako sve izgleda stalno isto, isti tip betonskih pragova... Pedesetak godina ti svake 3-4 minute prolazi 30 i više tona, to je uradilo svoje. I od Čengić Vile do Marindvora betonska ploča na koju su šine pričvršćene isto je istrošena, raspucana i ko zna šta se nalazi ispod nje.
Evo slike da se vidi koliko je debeli sloj betona:
I evo slike sa neke druge modernizacije - oni otvori jesu upravo drenaža. Teren ispod betona je posebno učvršćen valjacima, i radi se o nekom sitnom kamenju bez gline i drugih materijala koji drže vodu.
