Srednjovjekovna Bosna

[Nocty]

Ovom Deretić uzor il' se šica opasnim drogama.

Bio je veliki prijatelj Bosne
Pokoj mu dushi

[Nocty]

treba malo sire razmisljati
to je sve sto zelim da kazem
sunce ce uvjek zalaziti na vedroj strani
il kako su je nekad nasi dojchi ( a ne njemci) zvali westra
cuj njemci(kako hladno)
zivi ti u sumi odvojen hiljadama godina i ganjaj se sa medvjedima pa cemo vidjeti hoce li ti buduci potomci pricati isto
ni mi sad ne pricamo isto kao u toj sredjnovijekovnoj Bosni. A da cujes sta je lingvistika trebas otic u sela gdje auto ne moze jos doc
Ruski je direktno iz tog bosanskog starog kao i sjevernim hrvatskim ,mjesan s nekim rashanskim starim rijecima (srbijanskim)

samo "seljaci: tako pricaju ,misli se... ne zna se...
samo se zna da kako i zadje tako opet i istiche

[dr_Evil]

Mozda nije tema, ali evo:

https://www.vijesti.ba/clanak/625288/pr ... soj-drzavi

Samo pokusao kupit, ali nema ovog na web shopu

[Piaty]

treba malo sire razmisljati
to je sve sto zelim da kazem
sunce ce uvjek zalaziti na vedroj strani
il kako su je nekad nasi dojchi ( a ne njemci) zvali westra
cuj njemci(kako hladno)
zivi ti u sumi odvojen hiljadama godina i ganjaj se sa medvjedima pa cemo vidjeti hoce li ti buduci potomci pricati isto
ni mi sad ne pricamo isto kao u toj sredjnovijekovnoj Bosni. A da cujes sta je lingvistika trebas otic u sela gdje auto ne moze jos doc
Ruski je direktno iz tog bosanskog starog kao i sjevernim hrvatskim ,mjesan s nekim rashanskim starim rijecima (srbijanskim)

samo "seljaci: tako pricaju ,misli se... ne zna se...
samo se zna da kako i zadje tako opet i istiche

Obzirom da su naši srednjovjekovni preci bili ikavičari, kada smo onda počeli koristiti ijekavicu?

[Nocty]

bili u dalmaciji ,nije se ikavski u centralnoj bosni pric'o,da jest ost'o bi.
to se ionako malo razdvojilo iz jednog pra jezika

[Ima Bosne_Bice Bosne]

bili u dalmaciji ,nije se ikavski u centralnoj bosni pric'o,da jest ost'o bi.
to se ionako malo razdvojilo iz jednog pra jezika

Onda ti nikada neko srednjobosansko selo nisi posjetio. Rodjen sam u jednom takvom, blizu Travnika, prije 70 godina i trebalo je tada nama, djeci prvacicima, godina da se ustelimo na ijekavski. Svi redom pili mliko (mlijeko), jeli hlib (hljeb), pisali po bilom (bijelom) papiru, itd, itd.
Sada je sve manje ikavskog i u tim selima, mada se moze cuti kod starijih osoba.

P.S. Eno ti rijeka Bila, a ne Bijela, izmedju Viteza i Travnika.

[dr_Evil]

bili u dalmaciji ,nije se ikavski u centralnoj bosni pric'o,da jest ost'o bi.
to se ionako malo razdvojilo iz jednog pra jezika

Pa moj Nocty barem se to osnove, vecina danasnje Bosne je govorila ikavicu do Tita i partizana. Od Mostara do Prozora pola sela jos na ikavici, otidji u Dreznicu mislit ces da si u sred Skutorije.

Najveca greska je sto je neko odlucio da ikavica ne pripada Bosanskom jeziku.

https://www.ins.ba/bs/article/10481/eks ... ul5zh58PGQ

https://www.ins.ba/bs/article/10488/abd ... -ustav-bih

Kad odem u Dreznicu, a idem cesto fino se najedem sliva bilica popijem kavu s mlikom, i sok od drinjina.

[dr_Evil]

Onda ti nikada neko srednjobosansko selo nisi posjetio. Rodjen sam u jednom takvom, blizu Travnika, prije 70 godina i trebalo je tada nama, djeci prvacicima, godina da se ustelimo na ijekavski. Svi redom pili mliko (mlijeko), jeli hlib (hljeb), pisali po bilom (bijelom) papiru, itd, itd.
Sada je sve manje ikavskog i u tim selima, mada se moze cuti kod starijih osoba.

P.S. Eno ti rijeka Bila, a ne Bijela, izmedju Viteza i Travnika.

Od sad kad udjes na temu moramo svi da ustanemo

[Piaty]

bili u dalmaciji ,nije se ikavski u centralnoj bosni pric'o,da jest ost'o bi.
to se ionako malo razdvojilo iz jednog pra jezika

Pa moj Nocty barem se to osnove, vecina danasnje Bosne je govorila ikavicu do Tita i partizana. Od Mostara do Prozora pola sela jos na ikavici, otidji u Dreznicu mislit ces da si u sred Skutorije.

Najveca greska je sto je neko odlucio da ikavica ne pripada Bosanskom jeziku.

https://www.ins.ba/bs/article/10481/eks ... ul5zh58PGQ

https://www.ins.ba/bs/article/10488/abd ... -ustav-bih

Kad odem u Dreznicu, a idem cesto fino se najedem sliva bilica popijem kavu s mlikom, i sok od drinjina.

Srednjovjekovna Bosna, Hrvatska (Dalmacija) i Ukrajina su jedine tri ikavičarske zemlje.

Eh sada, kada smo mi počeli govoriti ijekavicu? Sumnjam da je to bilo odmah nakon osmanske okupacije. Možda je išlo postepeno jer kao što kolega iz Travnika tvrdi, on je pripadao generaciji koja se u školi morala šaltati na ijekavicu.

[dr_Evil]

Srednjovjekovna Bosna, Hrvatska (Dalmacija) i Ukrajina su jedine tri ikavičarske zemlje.

Eh sada, kada smo mi počeli govoriti ijekavicu? Sumnjam da je to bilo odmah nakon osmanske okupacije. Možda je išlo postepeno jer kao što kolega iz Travnika tvrdi, on je pripadao generaciji koja se u školi morala šaltati na ijekavicu.

Pa ne znam, Dzemo(kojeg ne volim jer je bio mladomusliman) u ovom tekstu je naveo vise perioda, taj dolazak Osmanlija je bio samo prvi. Ja u Dreznici jos uvijek cujem ikavicu kod generacije ispod golfa II. Golf III je totalno presao na ijekavicu.

Nije samo ikavica, generacije nasih deda su koristile šć, npr steta je bila šćeta, sjedi je bilo šjedi, ali sad vec pricamo utjecaj istocne Hercegovine. Nema ni tog vise. Nazalost Bosna nema vise svojih dijalekata, a to su krivi jezicari. Sto je govorio Abdulah Sidran kako moze biti da tvoja majka govori pravilno, a moja nepravilno, ako je maternji jezik.

Taj smo rat izgubili vec.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Srednjovjekovna Bosna, Hrvatska (Dalmacija) i Ukrajina su jedine tri ikavičarske zemlje.

Eh sada, kada smo mi počeli govoriti ijekavicu? Sumnjam da je to bilo odmah nakon osmanske okupacije. Možda je išlo postepeno jer kao što kolega iz Travnika tvrdi, on je pripadao generaciji koja se u školi morala šaltati na ijekavicu.

Pa ne znam, Dzemo(kojeg ne volim jer je bio mladomusliman) u ovom tekstu je naveo vise perioda, taj dolazak Osmanlija je bio samo prvi. Ja u Dreznici jos uvijek cujem ikavicu kod generacije ispod golfa II. Golf III je totalno presao na ijekavicu.

Nije samo ikavica, generacije nasih deda su koristile šć, npr steta je bila šćeta, sjedi je bilo šjedi, ali sad vec pricamo utjecaj istocne Hercegovine. Nema ni tog vise. Nazalost Bosna nema vise svojih dijalekata, a to su krivi jezicari. Sto je govorio Abdulah Sidran kako moze biti da tvoja majka govori pravilno, a moja nepravilno, ako je maternji jezik.

Taj smo rat izgubili vec.

Da, i ovo iznad. Ljetos posjetio Bosnu i cuo gdje zena kaze da ima "dvi sceri" (dvije kcerke).

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Onda ti nikada neko srednjobosansko selo nisi posjetio. Rodjen sam u jednom takvom, blizu Travnika, prije 70 godina i trebalo je tada nama, djeci prvacicima, godina da se ustelimo na ijekavski. Svi redom pili mliko (mlijeko), jeli hlib (hljeb), pisali po bilom (bijelom) papiru, itd, itd.
Sada je sve manje ikavskog i u tim selima, mada se moze cuti kod starijih osoba.

P.S. Eno ti rijeka Bila, a ne Bijela, izmedju Viteza i Travnika.

Od sad kad udjes na temu moramo svi da ustanemo

A svi moji stari 90-te prosli.

[Nocty]

bili u dalmaciji ,nije se ikavski u centralnoj bosni pric'o,da jest ost'o bi.
to se ionako malo razdvojilo iz jednog pra jezika

Onda ti nikada neko srednjobosansko selo nisi posjetio. Rodjen sam u jednom takvom, blizu Travnika, prije 70 godina i trebalo je tada nama, djeci prvacicima, godina da se ustelimo na ijekavski. Svi redom pili mliko (mlijeko), jeli hlib (hljeb), pisali po bilom (bijelom) papiru, itd, itd.
Sada je sve manje ikavskog i u tim selima, mada se moze cuti kod starijih osoba.

P.S. Eno ti rijeka Bila, a ne Bijela, izmedju Viteza i Travnika.

razumijem to,i rijeci kao bolisht npr umjesto bolest
cesto puta moram koristiti dalmatinski kljuc da bi prosirio ili bolje zumirao lingvisticki lanac

[sikstinajn]

Grgur Nazijanski

Znakovito je da je
ovaj ''svetac'' dobio posebno mjesto u srednjovjekovnoj Bosni.

Sv. Grgur Nazijanski bio je zaštitnik vladajuće dinastije, te Bosne kao
države.

Sv. Grgur zaziva se u osam vlastelinskih povelja Kotromanića.
Najviše nedoumica izazivale su tri povelje bana Stjepana II,
dvije pisane oko 1323, a treća 1335, u kojima ban sebe naziva Az
sveti Grgur, a zovom ban Stipan .

U drugim poveljama javljaju se
različita oslovljavanja:
Az ban Stipan, a zovom svetoga Grgura
rab , Az rab Boži i svetoga Grgura, a zovom gospodin knez Vladislav
ili rab Boži i svetoga Grgura, a zovom ... u Tvrtkovoj povelji
iz 1366. godine, Formuli oslovljavanja Az sveti Grgur, a zovom
ban Stipan
Aleksandar Solovjev pridavao je tome ezoterički smisao,
nalazeći da se tu iskazala katarska ideja o metempsihozi.

U ovom primjeru su sadržana vjerovanja da se duša sv . Grgura bila nastanila
u bosanskim vladarima.

Važnost koju su Kotromanići pridavali sv. Grguru Nazijanskom vidi
se i po tome što je njihova dvorska kapela bila posvećena tome svecu.

Dalje, na novcu bosanskih kraljeva Tvrtka II i Tomaša, nalazi se lik
sv . Grgura sa natpisom Sv. Gregorius.


Zanimljivo da je pred samu propast Bosanskog kraljevstva, kult sv. Grgura
Nazijanskog, našao zamjenu u kultu Grgura Čudotvorca (Gregorios
Thaumatourgos).



To se obično objašnjava prokatoličkim usmjerenjem
posljednjih bosanskih vladara, jer se sv. Grgur Nazijanski smatrao
više istočnjačkim biskupom pa se i likovno prkazivao bez mitre.

[Org]

Pozdrav,
Molim vas ako neko zna kako zaustaviti uništavanje nekropole stećaka u krupcu preko puta kamenoloma
Evo godinama posmatram kako lokalci svjesno ili ne rade sve kako bi se tragovi polako zametnuli
Danas sam čak vidio da su palili travu koja raste okolo pa nekropola malo i na zgarište lici
Inače sav teren oko nekropole se redovno održava (pretpostavljam lokalna zajednica) ljeti je pokošen, samo je nekropola zarasla, često i smeća nekakvog bude. Ako neko zna u čijoj je nadležnosti lijepo bi bilo alarmirati

[Bloo]

Pozdrav,
Molim vas ako neko zna kako zaustaviti uništavanje nekropole stećaka u krupcu preko puta kamenoloma
Evo godinama posmatram kako lokalci svjesno ili ne rade sve kako bi se tragovi polako zametnuli
Danas sam čak vidio da su palili travu koja raste okolo pa nekropola malo i na zgarište lici
Inače sav teren oko nekropole se redovno održava (pretpostavljam lokalna zajednica) ljeti je pokošen, samo je nekropola zarasla, često i smeća nekakvog bude. Ako neko zna u čijoj je nadležnosti lijepo bi bilo alarmirati

Probaj kontaktirati Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika.
http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=166&lang=1

[HelaS]

Znam šta je autentičnost. Znam šta je kulturno-istorijsko nasljeđe, znam smisao propisa o zaštiti ovakvih objekata, ali, ipak... Ne bismo li ovakve cjeline, poput ove predmetne stolačke tvrđave, ali takvih tvrđava imamo još desetine po BiH, ne bismo li ih trebati rehabilitirati, "dograditi", postaviti im prvobitni izgled, makar približno, koristeći arheološka znanja za taj period, npr, vrstu i oblik kamena, materijal za pokrivanje, itd. Pa da ova i slične tvrđave postanu zaista prostor za turizam u kojem se može vidjeti i doživjeti vrijeme u kojem su bile prije nekoliko stotina godina. Da se izradi i namještaj, rekviziti, da se zaposle stjuardi koji će određene dane, za turiste, oponašati život ljudi tog doba, da se može ručati hrana koju su oni jeli, pića, vojska, itd. Sve da bude kvalitetno komercijalizirano i pokriveno marketingom.
https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /240802036




U jednoj ovakvoj tvrđavi proveo sam dio djetinjstva. Bio i u nekoliko ovakvih srednjevjekovnih gradova, i nisam ništa "doživio", nisam ništa vidio, osim porušenih zidova, utabane zemlje i nigdje nikog. Ni table sa opisom, ni skice izgleda prethodnog izgleda, ničega, i razumljivo je otsustvo ljudi u njihovom obilasku i smanjenom interesu turista. Ovakvim srednjevjekovnim gradovima treba dati "život", treba ga improvizirati na način da priblično pokazuje stvarno stanje, da posjetioci razumiju, da shvate i da znaju, a i da lokalne zajednice ostvare i profit. Plus popratni turistički sadržaji...

[Tvrtko II Kotromanić]

za pocetak, eto u Stocu barem ukloniti vjerska obiljezja na tvrdjavi na kojima im nije mjesto

[Truba]

misliš na križni put
zar sud nije pokušao pa promašio fudbal

[Tvrtko II Kotromanić]

da, mislim na krizni put

smatram da tome nije mjesto na tvrdjavi kao nacionalnom spomeniku svih nas


ali to je samo moje misljenje

[Truba]

To egzistira paralelno
Ne mijesa se niti smeta jedno drugom

[Tromblon]

Koji križni put u Stocu? Fkt ne znam o čemu se govori?

[Tvrtko II Kotromanić]

Koji križni put u Stocu? Fkt ne znam o čemu se govori?

iz 2020. clanak ali je i dalje aktuelan:
https://balkans.aljazeera.net/news/balk ... krizni-put

[Tromblon]

Koji križni put u Stocu? Fkt ne znam o čemu se govori?

iz 2020. clanak ali je i dalje aktuelan:
https://balkans.aljazeera.net/news/balk ... krizni-put

Ma ja, zapishavanje.

[HelaS]

Znam šta je autentičnost. Znam šta je kulturno-istorijsko nasljeđe, znam smisao propisa o zaštiti ovakvih objekata, ali, ipak... Ne bismo li ovakve cjeline, poput ove predmetne stolačke tvrđave, ali takvih tvrđava imamo još desetine po BiH, ne bismo li ih trebati rehabilitirati, "dograditi", postaviti im prvobitni izgled, makar približno, koristeći arheološka znanja za taj period, npr, vrstu i oblik kamena, materijal za pokrivanje, itd. Pa da ova i slične tvrđave postanu zaista prostor za turizam u kojem se može vidjeti i doživjeti vrijeme u kojem su bile prije nekoliko stotina godina. Da se izradi i namještaj, rekviziti, da se zaposle stjuardi koji će određene dane, za turiste, oponašati život ljudi tog doba, da se može ručati hrana koju su oni jeli, pića, vojska, itd. Sve da bude kvalitetno komercijalizirano i pokriveno marketingom.
https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja ... /240802036




U jednoj ovakvoj tvrđavi proveo sam dio djetinjstva. Bio i u nekoliko ovakvih srednjevjekovnih gradova, i nisam ništa "doživio", nisam ništa vidio, osim porušenih zidova, utabane zemlje i nigdje nikog. Ni table sa opisom, ni skice izgleda prethodnog izgleda, ničega, i razumljivo je otsustvo ljudi u njihovom obilasku i smanjenom interesu turista. Ovakvim srednjevjekovnim gradovima treba dati "život", treba ga improvizirati na način da priblično pokazuje stvarno stanje, da posjetioci razumiju, da shvate i da znaju, a i da lokalne zajednice ostvare i profit. Plus popratni turistički sadržaji...

"Ovaj poduhvat omogućava posjetiocima i istraživačima da dobiju bolji uvid u izgled i značaj Bobovca u njegovom historijskom kontekstu. Ovaj spoj historije i moderne tehnologije pomaže u očuvanju kulturne baštine i omogućava da se ljepota i značaj Bobovca prenese na nove generacije".
https://www.klix.ba/magazin/zanimljivos ... /240813077