tetejac wrote:Kaligrafijo, daj ti meni reci kad se već slažeš i ne slažeš. Slažeš li se da su Komarna i Pelješac u Hrvatskoj i da se most gradi preko Hrvatskog mora?
Međunarodni Ugovor o državnoj granici između BiH i RH, poznatiji kao Sporazum Tuđman-Izetbegović, potpisan u Sarajevu 30. jula 1999. između predsjednika RH Franje Tuđmana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, predstavlja i dalje važeći pravni akt otkako je primijenjen, odnosno prijelazno ili privremeno rješenje do njegove konačne ratifikacije ili donošenja nekog novog obostrano prihvaćenog i ratificiranog ugovora dvije strane (BiH i RH ).
Specifično, to se odnosi i na slučaj Pelješački most, odnosno slobodnog pristupa BiH otvorenom moru. Svaki jednostrani akt bilo gradnje na ili ispod mora, pa i kopna, je pravno ništav i neobavezujući za Bosnu i Hercegovinu, a mora biti u tom statusu i za internacionalne institucije, a posebno EU.
Takva pozicija BiH i njenih državotvornih snaga omogućava, adekvatnim mjerama, odstranjivanje bojazni da će se ponoviti model blokada u slučaju „Revizije presude za genocid“ u ovom očito nužnom postupku dragovoljne arbitraže ili u konačnici posredovanja internacionalnih sudova ICJ u Den Haagu, Internacionalnog tribunala za pravo mora (ITLOS) u Hamburgu.
Koliko je Hrvatskoj stalo do kopnenog povezivanja svojih teritorija, toliko je i BiH do slobodnog izlaska na otvoreno more i odbacivanja politike izolacionizma sa bilo čije strane dolazila. Alternative izolacionizmu BiH postoje, čak i onda kada se odvijaju pod okriljem evropskih institucija.
Nije samo riječ o trajnome utemeljenju i određenju granične crte na kopnu i moru između dva susjeda, već dosljedne primjene UN Konvencija o pravu mora iz 1982 (UNCLOS) (koju su potvrdile i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina) i koja ne dozvoljava (čl. 7. st. 6.) da obalna država (Hrvatska) može odsjeći teritorijalno more druge obalne države (BiH) od otvorenoga mora.
To znači, da Bosna i Hercegovina mora izravno da zahtijeva ucrtavanje tačno određene rute, tj. koridora, koji će fizički spajati bosanskohercegovačke vode s otvorenim morem, i da se međudržavnim ugovorom mora definisati postojanje, pozicija, propisna širina kao i pravni režim koridora ili plovnoga puta, kojim će se kretati sva plovila prema i iz Bosne i Hercegovine.
Treba odbaciti nastojanja da se slobodna komunikacija obalne države BiH između svojih voda i otvorenoga mora želi definisati kao pravo na neškodljiv prolazak, prosto iz razloga što to predstavlja neprimjereno nametanje jurisdikcije i kontrole Hrvatske nad svim plovilima prema suverenoj državi BiH.
Ne treba čekati međunarodnu zajednicu ili instituciju Visokoga predstavnika da poduzmu korake u prilog zaštiti interesa države BiH, već, za početak, diplomatskom notom, a potom i odgovornom parlamentarnom raspravom utvrditi postupke i politiku, koja u ovom slučaju mora biti oslonjena i na odgovarajuće znanstvene uvide o internacionalnom pravu mora, zaključuje se u saopštenju Kruga 99.
Sa hr wikipedia, potpisnik Hrvatska, a i BiH, cuj to...ma sta mi kazes...!?
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Konvenc ... pravu_mora
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (eng. The United Nations Convention on Law of the Sea; kratica: UNCLOS) je sporazum kojeg je usvojila Treća konferencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS III) i ona je otvorena za potpisivanje, zajedno sa Završnim aktom Konferencije, u Montego Bayu, Jamajka, 10. prosinca 1982. Konvencija je stupila na snagu 16. studenog 1994., a Republika Hrvatska je položila odgovarajuću notifikaciju o sukcesiji kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda 5. travnja 1995.
Sporazum o primjeni XI. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. usvojila je Opća skupština Ujedinjenih naroda rezolucijom 48/263 28. srpnja 1994. Sporazum se je privremeno primjenjivao od 16. studenog 1994., a stupio je na snagu 28. srpnja 1996. Republika Hrvatska dala je pristanak biti vezana Sporazumom 5. svibnja 1995. prigodom polaganja notifikacije o sukcesiji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
UNCLOS III Uredi
Treća konferencija UN-a o pravu mora sazvana je 1973. godine u New Yorku, i trajala je do 1982., uz sudjelovanje 160 država i održanih 11 zasjedanja. Kako bi se spriječio pokušaj da određene grupe država dominiraju pregovorima, konferencija je donosila odluke konsenzusom, izbjegavajući primjenu sustava većine. Rezultat UNCLOS III je Konvencija o pravu mora. Sam tekst Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora usvojen je glasovanjem u New Yorku 30. travnja 1982., a Konvencija je potpisana na svečanoj sjednici u ljetovalištu Montego Bay na Jamajci 10. prosinca 1982. Konvencija je stupila na snagu 16. studenog 1994. godine, 12 mjeseci od datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji ili pristupu (šezdeseta država koja je to učinila je Gvajana).
Konvencija je uvela novi institut u međunarodno pravo mora - isključivi gospodarski pojas, koji je već postojao u običajnom međunarodno pravu, ali nije bio do kraja definiran.
Konvencijom je predviđeno osnivaja Međunarodne vlasti za morsko dno, ali i Međunarodni sud za pravo mora.
Ne moze Hrvatska svojim mostom zatvoriti Bosni i Hercegovini, izlaz na otvoreno more! Evo nadju Hercegovci naftu, kazu ima je, hoce da je plasiraju dalje, izgrade naftovod do Neuma, ali kita ne moze tanker uci tamo, jer je prevelik...sta koga boli kita, hocemo li mi naci naftu i hoce li ikad tanker ili kruzer uploviti, mi imamo pravo na to po konvenciji koju sam ti gore napisao, jel sad jasno!!!
Ovdje su ljudi u paranoji i anksiozi da je puno članova pod nekim tajnim zadatkom 
Najvažnije se podsmijevati glupim Bošnjama što pokušavaju, kako-tako i uprkos svima, da se brinu za državne interese, a vi nastavite, kao i Čović, da se izvinjavate Rusima i ljubite Acu Vučića prvom prilikom. Naravno, i djecu u bh. školama učite da oni, ustvari, žive u Hrvatskoj pa se čudite kad odu da studiraju u Split i Zagreb i završe kao recepcionari u Berlinu.
(See what I did there?)
