Forum Klix.ba

Počela probna proizvodnja pomfrita u Srebrenici


U Srebrenici će uskoro početi s radom fabrika za proizvodnju pomfrita, a radovi na izgradnji objekta su u završenoj fazi.



lnika za privredu i razvoj Općine Srebrenica Ćazim Salimović kaže da je probna proizvodnja pokazala kako je riječ o kvalitetnom pomfritu.

"Sudeći prema dosadašnjim proizvodima može se zaključiti da ćemo imati kupce na tržištu u BiH, a i šire. Može se očekivati da će u narednom mjesecu doći do zvaničnog otvaranja fabrike 'Srebrenčanka' "potvrdio je Salimović u izjavi za Fenu.

Kaže da je po sistematizaciji planirano zapošljavanje 53 radnika.

U izgradnju fabrike “Srebrenčanka” uloženo oko deset miliona maraka, a bit će izgrađena po svim evropskim standardima.

Bh. mljekari počeli izvoz na tržište EU: Očekuje se otkup svih viškova mlijeka u BiH

Bosanskohercegovačka mljekara Milkos počela je izvoz svojih proizvoda na tržište Evropske unije otpremanjem prvih kamiona za Hrvatsku.




Da se naporan rad isplati dokaz je udruženo djelovanje Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Kancelarije za veterinarstvo i bh. proizvođača mlijeka. Rezultat usaglašavanja zakonske regulative, uslova proizvodnje u mljekarama, a sve u skladu sa normativima Evropske unije je odobravanje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda za osam mljekara iz BiH.

Tako je jučer prvi kamion mljekare Milkos iz Sarajeva otpremljen za Hrvatsku, potvrdio je za Klix.ba direktor te kompanije Adin Fakić.

"Potpisali smo ugovor sa kompanijom iz Hrvatske, koja nas je zastupala i prije nego što je obustavljen izvoz u EU. Jučer je prvi kamion robe otišao u Hrvatsku. Pored toga u završnoj fazi su i pregovori sa jednom Njemačkom kompanijom, a koja radi na tržištu Njemačke, Austrije i zemalja Beneluksa. Očekujemo da ćemo ovim izvozom otkupiti sve viškove mlijeka u BiH, te da ćemo time pomoći poljoprivrednicima u našoj zemlji, s obzirom na konkurentnost na tržištu ali i cijene mlijeka u EU", istakao je Fakić.

Podsjećamo, nakon okončanja misije Direkcije za zdravlje i hranu, revizije i analize Evropske komisije u BiH, utvrđeno je da naša zemlja ispunjava sve uslove za nastavak izvoza mlijeka na tržište EU. Tako je ukupno osam mljekara dobilo dozvolu za izvoz svojih proizvoda.

Mljekare koje su u međuvremenu dobile dozvolu za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU su mljekara "Eko sir Puđa" iz Livna, "Euro Food" Sarajevo, "Poljorad" iz Travnika i "Mliječna industrija 99" iz Gradačca. Pored tih mljekara prethodno su dozvolu za izvoz dobile mljekare "Meggle" iz Bihaća, "Mljekara Livno", "Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice i "Milkos" iz Sarajeva.

"Naši planovi su proširiti prodaju u inostranstvu, povećati broj zemalja u koje izvozimo, a planiramo da ćemo do oktobra ispuniti sve naše zacrtane planove", kazao je Fakić.

Povećanje izvoza direktno će se odraziti i na povećanje broja zaposlenih, ali će omogućiti i pokretanje novih proizvodnih programa.

"Mljekara Milkos planira uvođenje novih proizvodnih programa, a to se odnosi na proizvodnju specifičnih sireva, i svakako da će to rezultirati novim zapošljavanjem. Nastavit ćemo ulagati i u domaći kadar, tako da s ponosom mogu reći da od 134 zaposlene osobe u našoj firmi, 20 je visokoobrazovanih kadrova sa Univerziteta u Sarajevu", zaključuje Fakić.

Ljeciliste ''Reumal'' Fojnica uskoro u novom ruhu



Pokrenuti su projekti rekonstrukcije postojećih kapaciteta i izgradnje novog zatvorenog bazena, a sve sa ciljem podizanja kvalitete usluge i komfornijeg boravka svojih gostiju godine u Lječilištu "Reumal" Fojnica.

Ukupna vrijednost realizovanih i planiranih projekata je pet miliona KM, a ova ulaganja su samo još jedan pokazatelj opredjeljenosti menadžmenta Lječilišta za kontinuiranim unaprijeđenjem i razvojem banjskog turizma fojničkog kraja. U 2015. godini Reumal je ostvario 156.600 noćenja uz prosječnu godišnju popunjenost kapaciteta od 82%, a ovaj broj se iz godine u godinu povećava.

Nakon što je krajem 2013. godine izgrađen i otvoren wellness centar u sastavu Reumala, trenutni projekat rekonstrukcije je najobimniji zahvat uređenja ovog objekta od njegove izgradnje 1980. godine

U prvoj fazi renovirani su prostori recepcije, konferencijske sale, aperitiv bara i restorana, a u rekordnom vremenu je izgrađen i novi panoramski lift, koji je uz dva postojeća lifta olakšao vertikalni transport između soba, terapijskih jedinica i restorana unutar objekta.

Druga faza realizacije projekta je počela u januaru i ona je obuhavatala renoviranje smještajnih jedinica – soba i apartmana. Do sada su završeno renoviranje soba na dva sprata, a planiranom dinamikom se vrše radovi na rekonstrukciji i opremanju preostalih soba.

Treća faza podrazumijeva rekonstrukciju terapeutskih blokova, postojećeg unutrašnjeg bazena i izgradnju novog bazena. Rekonstrukcijski radovi u ovoj fazi će biti završeni u maju, a završni radovi na izgradnji bazena i njegovo otvaranje su planirani sa početkom sezone.

Prve količine flaširane pitke vode iz tvornice u Bugojnu uskoro na tržištu



Prve količine flaširane pitke vode iz tvornice u Bugojnu bit će na tržištu za dva mjeseca. Zaposleno će biti oko 20 osoba,trenutno evidentiranih na Birou za zapošljavanje naše općine. Buduća fabrika za proizvodnju flaširane vode gradi se na parceli oko šest kilometara udaljenoj od Bugojna,u naselju Vesela.

"Ovo je jedan od značajnijih projekata koji se realizira zahvaljujući bugojanskim viječnicima,a koji su podržali još nekoliko investicija na području naše općine. Ovom prilikom im se zahvaljujem ,kao i svim građanima Bugojna,koji u narednom period mogu očekivati u svojim domovima odredjene količine pitke vode sa izvorišta “Husića vrelo”. Naime, određeni dio vode sa navedenog izvorišta u budućnosti će biti preusmjeren u gradski vodovod,kako bi konačno bio riješen i problem snadbjevanja kroz azbestne cijevi s područja Gornjeg Vakufa –Uskoplja", rekao je načelnik Bugojna Hasan Ajkunić tokom nedavnog obilaska buduće tvornice za proizvodnju flaširane vode ,na lokalitetu „Husića vrelo”.

Edis Omerdić iz Lukavca u punionicu vode “Valley Aqua” (Dolina vode) u Bugojnu uložit će oko 1,5 miliona maraka.

"Ovdje imamo prelijepe izvore kapaciteta 211 litara vode u sekundi,a svakom privredniku bi poželio da ima iskustva kakva ja imam u Bugojnu. Za pohvalu su razumijevanje i vizije općinskih viječnika i načelnika općine, koji su pokazali zaista visok stepen poslovnosti te im se ovom prilikom zahvaljujem na ukazanom povjerenju.Iz Bugojna ,flaširanom pitkom vodom,planiramo snabdijevat dobar dio domaćeg tržišta, a imamo obezbijeđeno i tržište na Bliskom Istoku – Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu", kaže Omerdić.

Ukupna površina parcele na kojoj se nalazi tvornica je 5500 metara kvadratnih ,a sama tvornica se gradi na 600 kvadratnih metara. Inače,Vlada Srednjebosanskog kantona donijela je Odluku o dodjeli koncesije preduzeću “Valley Aqua” iz Lukavca za istražne radove, eksploataciju, preradu, flaširanje i prodaju pitke vode sa izvorišta Husića vrelo, općina Bugojno. Koncesija je dodijeljena na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK na osnovu konkursa raspisanog početkom decembra 2015. godine.

(rtvbugojno.ba)

Privode se kraju radovi na kružnom toku u Buča Potoku



Općina Novi Grad Sarajevo riješila je imovinskopravne odnose na ulazu u Tuzlansku ulicu, čime su se stekli uslovi za izvođenje radova na proširenju ulaza u tu ulicu. Izvođenjem ovih radova radnici građevinske firme Euro-Asfalt privode kraju izgradnju kružnog toka u Buča Potoku.

Stanovnici Tuzlanske ulice tražili su putem peticije da se ulaz proširi, zbog problema nesigurnog ulaska i izlaska iz ulice, koja se direktno spaja na pristupnu saobraćajnicu koja je izgrađena u sklopu radova na kružnom toku.

Iako je proširenje ulaza u tu ulicu bilo predviđeno projektom, do realizacije navedenog nije moglo doći zbog toga što su vlasnici zemljišta zahtjevali nerealno visoku naknadu za zemljište. Međutim, na insistiranje Općine, ali i građana, pristali su na ulazak u posjed uz isplatu realne cijene zemljišta, a nadležni Sud će u narednom periodu odlučivati o eventualnom većem ili manjem iznosu u odvojenom postupku koji je pokrenut.

Otkupom zemljišta za potrebe proširenja ulaza u navedenu ulicu riješena je i posljednja prepreka za dovršetak izgradnje i drugog kružnog toka u Buča Potoku.

Austrijski privrednici zainteresovani za nova ulaganja u Goražde


Biznis centar u Goraždu za kratko vrijeme od otvaranja postao je mjesto okupljanja brojnih privrednika, susreta i razgovora u cilju unaprijeđenja razvoja BPK Goražde.



U saradnji sa Uredom Trgovinskog savjetnika austrijske ambasade i kantonalnom Privrednom komorom organizovani su susreti austrijskih i goraždanskih privrednika tokom koji su prezentovani kapaciteti goraždanske privrede. Sve je u cilju uspostave privredno-ekonomske saradnje Austrije i BIH. Naime, predstavnici austrijskih firmi u ovom cilju obilaze našu zemlju a sudeći po reakcijama postoji interes za ulaganje u različite privredne sektore na području BPK Goražde.

"Mi u Goraždu vidimo najveći potencijal u metalnoj industriji i u izradi plastike, ali može se reći da je Austrija kao najveći strani investitor u BiH investirala u razne oblasti i mnoga polja. Zbog toga se može reći da je za austrijsku privredu interesantna svaka oblast. Cilj naših preduzeća je da se upoznaju sa privrednim potencijalima ovog regiona i ostvare kontakte. Naše firme su iz različitih oblasti, osiguranja, transporta, IT tehnologija, auto industrije. Trenutno se vode razgovori sa potencijalnim partnerima iz Goražda i mi se nadamo da će doći do nekih interesantnih i konkretnih projekata“, kazao je Sigmund Nemeti, trgovinski savjetnik pri Ambasadi Austrije u BiH.

Interes za ulaganje u različite privredne oblasti na području Goražda itekako postoji.

"Uspostavljeni su direktni kontakti za koje već postoje naznake da će biti i konkretizirani. U tom smislu smo prezentovali privredne potencijala, kako onih koji su u funkciji, tako i onih koji su neiskorišteni, a za koje postoji naše interesovanje i opravdanost za ulaganje. Očekujemo da će se u narednom periodu nastaviti razgovori po pitanju investicija i uspješnom okončanju te priče“, smatra Meho Mašala, ministar privrede BPK Goražde.

Konkretno, uz već postojeću saradnju u Goraždu su se trudili zainteresovati privrednike i za druge oblasti.

"Kompanije koje su danas bile prisutne na izvjestan način već posluju sa nekim kompanijama sa ovog područja. Govorimo o industrijskoj zoni 'Bekto-Precisa' i industrijskoj zoni 'Vitkovići', konkretno kompanija 'Prevent' u smislu dobavljača u domenu sirovina. Postoji interes i u poljoprivredi. Danas su obavljeni konkretni razgovori po pitanju razvoja jedne male industrijske zone u Prači, kada govorimo o preradi krompira i proizvodnji čipsa, te ostalih prerađevina u tom domenu. Sasvim sigurno da će biti nekih konkretnih rezultata“, istakao je ministar Mašala.

Predstavnici austrijskih kompanija obišli su i pogone Bekto Precise koja je primjer uspješne bh kompanije i načina da je u BIH moguće uspješno poslovati.

Učenica Emina Hotić izumila robot za čišćenje staklenih površina na neboderima


Sanjanka Emina Hotić na nedavno održanoj Bosanskoj naučnoj olimpijadi u Sarajevu, osvojila je prvo mjesto za svoj izum robota za čišćenje vertikalnih staklenih površina. U razgovoru za Klix.ba Emina, između ostalog, otkriva otkud joj ideja za projekat, kako i na koji način bi funkcionisao njen robot, da li su je kontaktirali potencijalni sponzori, te da li planira otići ili ostati u našoj zemlji.



Emina Hotić je maturantica Srednje poljoprivredne škole u Sanskom Mostu. U slobodno vrijeme bavi se crtanjem. Prvo je počela od nekih jednostavnih crteža, a sada već crta i 3D radove.

"Preko interneta pratim mnogo ljudi koji se bave crtanjem pa često pogledam neke njihove emisije u kojima otkrivaju svoje tehnike za crtanje. Trudim se da na taj način naučim dosta stvari i da svaki moj crtež bude bolji od prethodnog“, kaže Emina na početku razgovora za naš portal.

Ipak, njeni crteži nisu u fokusu naše priče, bar ne u ovom momentu, već nešto sasvim drugo.

Naime, Emina je nedavno napravila idejni projekat robota koji bi bio zadužen za čišćenje vertikalnih staklenih površina, a za svoju ideju je dobila i stručnu verifikaciju na Bosanskoj naučnoj olimpijadi s obzirom na to da se radi o projektu koji je u svakom smislu vrijedan pažnje. Emina je osvojila prvo mjesto za svoj izum.

Mašina se može zamijeniti, ljudski život ne


Na naše pitanje otkud, kako i zašto baš robot za ovakve svrhe, Emina ističe da je puno vremena razmišljala koji bi to problem u našoj zajednici bilo dobro riješiti.

"Primijetila sam da je čišćenje prozora zahtjevno i da troši puno vremena. Zapitala sam se kako je tek teško očistiti staklene fasade na objektima jako velikih visina. Istraživanjem sam saznala da je održavanje tih fasada jako zahtjevno i skupo. Broj staklenih površina na objektima raste iz godine u godinu i to postaje neizostavan dio svih modernih građevina. U svijetu se bilježi sve veća izgradnja nebodera sa velikim brojem etaža, pa ovaj problem postaje značajniji iz godine u godinu. Ovakva vrsta posla je opasna za ljudski život zbog velikih visina i zakrivljenih staklenih površina, pa mi je to dalo ideju da se napravi robot koji će obavljati čišćenje, a čovjek će upravljati s njim, što znači da ipak ljudi neće gubiti posao zbog mašine“, priča Emina.

Ona napominje da se mašina uvijek može popraviti ili zamijeniti, ali i da jednom izgubljen ljudski život ostaje izgubljen zauvijek. Emina kaže i da je istraživala trenutno postojeće robote koji se koriste za ovu vrstu problema.

"U svijetu postoji tek nekoliko modela koji su skupi i koji zbog toga nisu našli svoje mjesto na tržištu. Zbog toga sam se prijavila na takmičenje sa željom da napravim robota koji će riješiti problem održavanja staklenih fasada i koji će biti dostupan na tržištu“, ističe Emina.

Jedinstven i multifunkcionalan proizvod


Ona napominje da je naznačajnija prednost njenog robota činjenica da se njime zadovoljava više vrsta dizajna kao što su estetski, funkcionalni, mehanički i eko dizajn. Kako kaže, kroz svaku vrstu dizajna riješen je najmanje jedan problem, kako bi se na kraju dobilo najbolje idejno rješenje.

"Robot će imati relativno malu zapreminu tako da može pristupiti i najzahtjevnijim pozicijama na fasadi. Zbog kombinacije metal-plastika može se očekivati dugotrajnost, fleksibilnost, jednostavna upotreba i održavanje. Koristit će se lako dostupni dijelovi tako da se eventualna zamjena dijelova može izvršiti brzo i jeftino. Prednost je to da ovakav pristup dizajnu donosi brojne pogodnosti od kojih se najviše ističu povećana prodaja proizvoda, konkurentska prednost, jedinstven imidž, brzo uočavanje i pamćenje od kupaca, zadržavanje u njihovoj memoriji i jedinstveno pozicioniranje“, ističe Emina.

Na naše pitanje kako je pronašla način da se robot ne odvoji od staklenih površina na velikim visinama, a da se u isto vrijeme može kretati, Emina kaže da je bilo potrebno povećati silu trenja između staklene površine i robota.

"Problem je riješen vakuum pumpom koja će stvarati tu silu koja neće dati robotu da se odvoji od staklene površine. Jačina vakuuma će se moći mijenjati, tako da se za vrijeme čišćenja poveća zbog bolje stabilnosti. Nakon što robot očisti određenu površinu, jačina vakuum pumpe će se smanjiti toliko da se robot može nastaviti kretati, a istovremeno da taj intenzitet ne dozvoli robotu da se odvoji od stakla i padne. Mehanizam gusjenica će omogućiti robotu kretanje po zakrivljenim površinama na fasadi. Potrebna snaga za kretanje robota smanjit će se upotrebom efikasnog električnog motora i samim tim povećati dužina trajanja baterije“, pojašnjava Emina.

Fotonaponski sistem, dugotrajniji rad


Kroz funkcionalni dizajn, priča dalje, riješen je problem čišćenja staklenih površina ugradnjom brisača i spremnika za sredstvo za čišćenje, dok se ugradnjom valjka za skupljanje tekućine poslije čišćenja i filtracijom iste od prljavštine, ona ponovo može koristi za čišćenje.

"Ovo omogućava robotu duži vremenski rad bez potrebe čestog spuštanja robota i ponovnog punjenja spremnika. Na ovaj način sama težina robota se znatno smanji jer nije potrebno da robot sa sobom nosi velike količine sredstva za čišćenje“, ističe.

Emina planira zadovoljiti i ekološki aspekt proizvoda ugradnjom manjeg fotonaponskog sistema koji će puniti električnu bateriju. Time planira spriječiti emisiju štetnih gasova i ukloniti zavisnost od električne energije iz drugih izvora prilikom rada.

"Ovakav pristup smanjit će potrebu za čestim punjenjem baterije i omogućiti robotu da radi duže vremena bez pauze“, pojašnjava.

Emina kaže kako do sada nije imala konkretnih ponuda u vezi finansiranja projekta, ali i da joj je cilj pokazati da će njen robot biti jako dobar proizvod u realnom svijetu. Pronalazak investitora je njen sljedeći korak.

Mladi da ulažu u sebe i traže znanja


Od Emine smo svakako željeli doznati i njen stav u vezi sa pitanjem koje muči skoro svaku mladu i ambicioznu osobu u našoj zemlji: odlazak ili ostanak?

"Smatram da se u BiH može izgraditi uspješan život ako se naprave neke promjene. Trenutno su mladi razočarani u postojeći sistem jer se svakim danom uvjere da im ni diploma, a ni iskustvo ne osiguravaju radno mjesto. Problem je što ljudi sve manje vjeruju da će se ulaganje u ovoj državi isplatiti kroz njihov rad. To je ono što treba promijeniti da bi se napredovalo. Mlade kroz školovanje treba naučiti da razmišljaju o tome kako rješavati probleme u realnom svijetu i ohrabriti ih da stvaraju ideje za nove poslove. Treba im pružiti priliku da se njihova ideja ostvari pa čak i ako ne bude uspješna realizacija, investitori mogu imati reklamu, a mladi će dobiti motiv i želju da sljedeći put budu još bolji jer znaju da će im neko pružiti priliku. Mislim da je to ključno da bi se zadržali mladi, talentovani, kreativni i pametni ljudi u BiH. Želim ostati ovdje, upoznati ljude koji žele raditi na tome da se napravi ta promjena i biti dio boljeg razvoja“, kaže Emina, napominjući da planira upisati arhitekturu ili grafički dizajn u Sarajevu.

Zbog svega navedenog, Emina na kraju konstatira da mladi ljudi trebaju ulagati više u sebe da bi poboljšali svoje znanje i vještine, te u slobodno vrijeme pohađati kurseve, seminare, edukativne treninge o različitim temama, a sve u svrhu povećavanja šanse za zapošljavanje.

"Ne divite se tome što svaki dan čitate priče o uspješnim mladim ljudima, budite priča koju će drugi čitati“, poručuje Emina.

Dogovorena intenzivnija saradnja OSA-e i CIA-e


Direktor Centralne obavještajne agencije SAD John O. Brennan i generalni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije /OSA/ BiH Osman Mehmedagić iskazali su obostrano zadovoljstvo partnerstvom dvije agencije, te je dogovorena intenzivnija saradnja po svim pitanjima od zajedničkog interesa.



Tokom sastanka u sjedištu OSA-e ocijenjeno je da je posjeta Brennana BiH, koji je bio u uzvratnoj posjeti na poziv Mehmedagića, bila izuzetno uspješna i produktivna, saopšteno je iz OSA.

Tokom dvodnevne posjete Brennan je održao odvojene sastanke i sa članovima Udarne grupe za borbu protiv terorizma, te sa članovima Predsjedništva BiH.

Brennan je jučer izrazio podršku radu Udarne grupe naglasivši da će CIA podržavati rad agencija u BiH kroz razmjenu podataka preko OSA-e BiH.

Na sastanku se razgovaralo o aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji u BiH, o preduzetim aktivnostima u borbi protiv terorizma, međusobnoj saradnji svih bezbjednosnih agencija i tijela u BiH, kao i o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Udarnu grupu za borbu protiv terorizma čine generalni direktor OBA Osman Mehmedagić, ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, glavni tužilac Goran Salihović, direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH /SIPA/ Perica Stanić, direktor Granične policije Zoran Galić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Mirsad Vilić, direktor Službe za strance Slobodan Ujić, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara, direktor Policije Republike Srpske Gojko Vasić, direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač i komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid Ćosić.

Sastanku Udarne grupe za borbu protiv terorizma sa Brenanom prisustvovala je i ambasador SAD u BiH Morin Kormak.

BiH bi uskoro mogla dobiti dozvolu za izvoz mesa na tržište Evropske unije


Bosna i Hercegovina je ispunila većinu uslova iz Akcionog plana koje je odobrio Inspekcijski tim Direkcije Evropske komisije za zdravlje i hranu, revizije i analize (FVO), kako bi nesmetano mogli izvoziti meso i mesne prerađevine na tržište Evropske unije.



Akcioni plan za ispunjavanje uslova za izvoz mesa peradi i konzumnih jaja iz BiH u zemlje EU usvojen je 2012. godine. Sve predložene mjere Kancelarije za veterinarstvo BiH su ocijenjene kao zadovoljavajuće, što su potvrdili inspektori za zdravlje hrane Evropske komisije.

"Većina mjera je realizovana što uključuje izradu podzakonskih propisa i vodiča, izradu odgovarajućih lista provjere, razvoj i upotrebu laboratorijskih metoda, uvođenje procedura u svrhu osiguranja slijedivosti i itd. Određene mjere iz Akcionog plana zahtjevaju duže vrijeme za realizaciju, što se odnosi prije svega na pripremu i implementaciju plana kontrole salmonele, te odobravanje FVO-a, a što je jedan od preduslova za izvoz konzumnih jaja", istakao je za Klix.ba Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

Ipak, najbitniji segment u svrhu odobravanja izvoza u Evropsku uniju ove grupe proizvoda (meso peradi, proizvodi od mesa peradi i konzumnih jaja), predstavlja uspostavljanje efikasnog sistema službenih kontrola kroz izmjenu zakonodavstva (zakon o hrani i zakon o veterinarstvu). Usvajanjem ovog zakonodavstva i njegovim provođenjem omogućit će se verifikacija svih mjera iz Akcionog plana i tada bi se mogla planirati nova revizijska misija FVO-a u Bosni i Hercegovini kako bi se provjerila ispunjenost svih uslova za izvoz.

"Rad na ispunjavanju uslova za izvoz mesa i mesnih prerađevina u zemlje EU je postavljen kao prioritetan u radu Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine, odnosno Kancelarije za Veterinarstvo BiH, kao i nadležnih organa u entitetima", zaključuje Kalaba.

Podsjećamo, nedavno je osam mljekara iz BiH dobilo dozvolu da nesmetano izvozi proizvode u EU. To su mljekara "Meggle" iz Bihaća, "Mljekara Livno", "Eko sir Puđa" iz Livna, "Mlijekoprodukt" iz Kozarske Dubice, "Milkos", "Euro Food" iz Sarajeva, "Poljorad" iz Travnika i "Mliječna industrija 99" iz Gradačca.

Pored toga mljekara "Pađeni" iz Bileće je u postupku dobijanja dozvole za izvoz na tržište EU. Važno je istaći da i druge mljekare u BiH mogu izvoziti svoje proizvode u EU, ukoliko u međuvremenu ispune neophodne uslove.

Kineska delegacija na Sarajevo Business Forum stiže sa 150 ljudi


Za učešće na Sarajevo Business Forumu, međunarodnoj investicijskoj konferenciji koju 4. i 5. maja ove godine u glavnom gradu BiH organizira BBI banka u saradnji sa Vijećem ministara BiH vlada veliki interes, kako domaćih i regionalnih privrednika, tako i stranih investitora.



Učešće na SBF-u koji se ove godine održava pod motom "Jedan region, jedna ekonomija - Perspektive Kina+16", potvrdila je velika politička i biznis delegacija iz Kine.

U ime kineske Vlade kao specijalni izaslanik kineskog premijera li Leqianga, na SBF-u obratit će se ministar Ning Jizhe, inače zamjenik predsjednika Komisije za razvoj i reformu u Vladi NR Kine. Također, u okviru 150-člane delegacije nalaze se i zamjenici guvernera kineskih provincija Hainan i Hebei a u radu SBF-a učestvovat će i delegacije iz Shandong, Liaoning i Zhejiang provincija.

Ekonomski dio kineske delegacije sastavljen je od rukovodećih ljudi Vanjskotrgovinske komore Kine ( CCPIT) i čelnih ljudi 50 vodećih kineskih kompanija koje su izrazile zanimanje da učestvuju na Sarajevo Business Forumu i upoznaju se sa potencijalima regiona Jugoistočne Evrope.

Inače, kineska ekonomija je druga najveća ekonomija u svijetu, sa tendencijom da uskoro postane svjetski ekonomski lider jer, prema stručnim procjenama, NR Kina čini 16,5 posto globalne ekonomije kada se mjeri realna kupovna moć, u poređenju sa 16,3 posto koju čine SAD koje su vodeća ekonomska sila od 1945. godine.

Sarajevo Business Forum svake godine okuplja više od 1.000 učesnika i ima izuzetnu medijsku pokrivenost, kako lokalnu, tako i internacionalnu. Zahvaljujući Forumu, Sarajevo je steklo poziciju investicijskog centra Jugoistočne Evrope.

Regionalni karakter Konferencije otvara mogućnosti privrednicima i poslovnim ljudima iz regije da uspostave mrežu kontakata i poslovnih odnosa sa biznismenima i rukovodiocima investicionih fondova iz preko 30 zemalja svijeta od Amerike do Malezije i Kine.

U utorak svecano otvorenje Roditeljske kuce



Roditeljska kuća svečano će biti otvorena u utorak, 26. aprila 2016. godine u 11:00 sati na lokaciji Betanija bb u krugu Pedijatrijske klinike Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo.

Roditeljska kuća pružit će kontinuirani smještaj za djecu oboljelu od raka i njihove porodice, a koji dolaze izvan Sarajeva. Domaćin je Udruženje "Srce za djecu koja boluju od raka u Federaciji Bosne i Hercegovine".

Udruženje "Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“ počelo je s projektom Roditeljska kuća 2011. godine, kada je na manifestaciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana djece oboljele i liječene od raka, predstavljen idejni projekat Roditeljska kuća.

Nakon mnogobrojnih prepreka Udruženje je uspjelo da riješi administrativne obaveze i u martu 2014. godine je počela izgradnja objekta.

"Danas s ponosom možemo reći da smo uz puno muke i truda ali najviše ljubavi, uspjeli dočekati dan kako bi Roditeljska kuća počela sa radom", navodi se saopćenju Udruženja "Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“.

Roditeljska kuća je izgrađena uz pomoć prijatelja djece oboljele od raka. Zahvaljujući raznim donatorima koji su prepoznali veliki značaj ovog projekta, BiH je dobila svoju prvu Roditeljsku kuću koja predstavlja trajno dobro od koje će koristiti imati oboljela djeca i njihovi roditelji, medicinsko osoblje i šira društvena zajednica.

Zemljište za izgradnju obezbjedio je UKCS. Kuća za roditelje djece oboljele od raka bit će površine 666 kvadratnih metara, imat će suteren, prizemlje i tri sprata. U njoj će biti deset apartmana, multifunkcionalna prostorija s igraonom i dnevnim boravkom, zajednička kuhinja i trpezarija, multifunkcionalna sala te prostorije Udruženja.

Izgradnja zatvora u Istocnom Sarajevu tece prema planu



Izgradnja zatvora u Istočnom Sarajevu završava se prema planiranim rokovima, a očekuje se da će do kraja godine BiH imati izgrađenu visokosigurnosnu ustanovu za smještaj najtežih počinilaca krivičnih djela.

"U toku su radovi na instalacijama i unutrašnjosti svih deset objekata zatvorskog kompleksa, čija izgradnja je u proteklom periodu u potpunosti završena", rekla je Srni portparol Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.

Ukupna površina zatvora, navela je ona, iznosit će 24.000 metara kvadratnih, a svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik biće površine 12 metara kvadratnih.

Prema njenim riječima, izgradnja i funkcionisanje budućeg zatvora u potpunosti je usklađeno sa evropskim zatvorskim pravilima i standardima.
Realizacijom planiranog projekta BiH će dobiti zatvorske kapacitete maksimalne sigurnosti, kapaciteta 348 mjesta, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.

"Ovim će se značajno rasteretiti kapaciteti entitetskih zatvora i riješiti problem njihove prebukiranosti, ali i doprinijeti boljoj resocijalizaciji počinilaca `lakših` krivičnih dijela", kaže Bakićeva.

Početak rada zatvora očekuje se početkom naredne godine, a planirano je zapošljavanje 250 osoba - policajca, tehničkog osoblja, administracije i ostalih.

"Do sada su za izgradnju korištena isključivo donatorska i kreditna sredstva i finansijska konstrukcija je u potpunosti osigurana", istakla je Bakićeva.
Radove na izgradnji zatvora izvodi češko-španski konzorcijum OHL ŽS. Radovi su počeli krajem jula 2014. godine, a rok za izgradnju je 24 mjeseca.

DŽUMHUR OD PONEDJELJKA 79. IGRAČ SVIJETA: Novi napredak najboljeg bh. tenisača

Za sada je Džumhurov najbolji plasman 77. mjesto iz 2015. godine, a s obzirom na rast forme do kraja godine taj plasman će sigurno biti puno bolji.



Džumhur će od ponedjeljka ponovo napredovati na ATP listi. Naš najbolji tenisač je trenutno na 82. mjestu, a s rezultatima iz Bukurešta će napredovati tri pozicije i biće 79. igrač svijeta.

Za sada je Džumhurov najbolji plasman 77. mjesto iz 2015. godine, a s obzirom na rast forme do kraja godine taj plasman će sigurno biti puno bolji.

ASA Osiguranje: Rast premije u 2015. godini od 36 posto

U 2015. godini, ASA osiguranje ukupno je ostvarilo premiju od 16,7 miliona KM, što predstavlja rast od 36 posto. Uzimajući u obzir da je prema podacima Agencije za nadzor osiguranja FBiH zabilježen rast tržišta neživotnih osiguranja od 2,7 posto, jasno je da je ova bh. osiguravajuća kuća napravila vanredan rast koji je premašio očekivanja i poslovne projekcije.



Jedan od ključnih faktora ovog iznimno uspješnog poslovnog rezultata leži i u činjenici da je ASA osiguranje treću godinu zaredom lider u efikasnosti obrade i brzini isplate odštetnih zahtjeva sa visokih 96,25%.

“Ponosimo se poslovnim rezultatima za 2015. godinu jer svjedoče o ispravnosti naše strategije i koncepta poslovanja kojim iz godine u godinu raste povjerenje naših građana i građanki što nam daje poticaj za dalji razvoj”, istakao je Feđa Morankić, predsjednik Uprave i direktor ASA osiguranje, napominjući da je rast premije rezultat kontinuiranog ulaganja u uposlenike i uposlenice te razvijanje kvalitete usluga.
“Tri godine biti lider u isplati šteta nije slučajnost nego dokaz da ASA osiguranje kao domaća osiguravajuća kuća može kvalitetom parirati i većim i međunarodnim društvima koja posluju u BiH i da su i dalje kvalitet, brzina, odgovornost i oslanjanje na domaće znanje i iskustvo recept za uspjeh!”, zaključio je Morankić.

Fokus poslovanja ASA osiguranja u protekloj godini je bilo i širenje poslovanja na tržište manjeg bh. entiteta, što je rezultiralo otvaranjem 15 novih prodajnih mjesta, čime je mreža poslovnica proširena na teritorij cijele BiH.

Za 2016. godinu planirana je promocija novog proizvoda sa fokusom na osiguranje imovine domaćinstva, kuće ili stana.

ASA osiguranje na tržištu BiH posluje od 2007. godine. Prodajnu mrežu ove kompanije čini 12 filijala i podružnica u glavnim ekonomskim centrima kao što su Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Travnik, Bihać, Goražde, Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Istočno Sarajevo, te više od 40 prodajnih mjesta širom BiH.

Uskoro postavljanje 20 podzemnih kontejnera



Uskoro bi trebalo početi postavljanje 20 podzemnih i polupodzemnih kontejnera na području opština Centar i Stari Grad . Kako je kazao portparol preduzeća “Rad” Mirza Ramić, radi se o dugo najavljivanom projektu ugradnje modernih kontejnera u gradu prema uzoru na svjetske metropole. Kontejneri su već dopremljeni i samo se očekuju bageri na ulicama da ih počnu postavljati.

"Riječ je o pilot-projektu u dvije opštine. Bit će postavljeno pet žutih kontejnera, namijenjenih za plastiku, metal i višeslojne materijale, pet plavih za papir, pet zelenih za staklo i pet crnih za miješani komunalni otpad. Cilj ovog projekta je razvijanje ekološke svijesti građana i smanjivanje otpada na gradskim deponijama" - kazao je Ramić.

Dodaje da će se na ovaj način riješiti nekoliko problema.

"Jedan od problema koji će se riješiti jeste adekvatno odlaganje otpada u centru grada. Osim toga, brojne kese smeća psi lutalice više neće moći raznositi" - kazao je Ramić. Za nabavku podzemnih kontejnera firma “Ekopak” izdvojila je 50.000 KM. Uskoro se očekuje i nabavka specijalnog vozila za pražnjenje podzemnih kontejnera. To će sa 200.000 KM finansirati Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture.

Euro-Asfalt dobio posao u Sloveniji vrijedan 110 miliona KM


Ugovor kojim se bosanskohercegovačkoj kompaniji Euro-Asfalt i zvanično dalo odobrenje za početak izgradnje II. a etape autoceste Draženci - Gruškovje (prema graničnom prijelazu ka Hrvatskoj), u dužini 5,77 kilometara potpisan je danas u prostorijama Družbe za autoceste Republike Slovenije u Ljubljani.



Projekt podrazumijeva izgradnju trase, uređenje platoa graničnog prijelaza MMP Gruškovje, priključak Zakl, uređenje platoa za postavljanje silosa, saniranje devijacija kategoriziranih i nekategoriziranih cesta, zaštitu protiv buke, komunalno uređenje...

Projektom je predviđena i izgradnja tunela, tri nadvožnjaka, podvožnjaka, osam mostova, 14 prepusta te 19 potpornih zidova.

Vrijednost ovog ugovora je 110 miliona maraka i drugi je posao koji je u Sloveniji u samo osam mjeseci dobila bh. kompanija. Euro-Asfalt je u augustu prošle godine potpisao ugovor vrijedan 15 miliona maraka koji podrazumijeva izgradnju poddionice AC Draženci MMP Gruškovje, IIB etapa - SKLOP 2.

Ugovor je u ime DARS-a potpisao predsjednik Uprave Tomaž Vidic, koji je tom prilikom čestitao Euro-Asfaltu i iskazao nadu da će ugovor biti ispoštovan u svim njegovim tačkama.

Hamed Ramić, direktor Euro-Asfalta, zahvalio je slovenačkim investitorima na povjerenju i korektnosti te dodao kako se nada da će Euro-Asfalt opravdati povjerenje stečeno na prethodnom ugovoru koji je potpisan u augustu prošle godine i čija realizacija teče bez problema i planiranom dinamikom.

Rok za okončanje građevinskih radova je 32 mjeseca, dok je rok za izgradnju tunela 20 mjeseci.

DOBAR START: U prva dva mjeseca 6,8 odsto više turista u BiH

BiH je u prva dva mjeseca posjetilo 101.725 turista, što je za 6,8 odsto više nego u istom periodu 2015. godine.



Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u januaru i februaru ostvarili 222.986 noćenja ili 6,2 odsto više nego u prva dva mjeseca prošle godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 38,9 odsto, što je za 2,4 odsto manje nego u prva dva mjeseca 2015. godine, a stranih 61,1 odsto, odnosno za 12,5 odsto više.

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske - 26,1 odsto, zatim slijede turisti iz Srbije 18,6 odsto, Turske 8,2 odsto, Slovenije 6,6 odsto, Crne Gore 4,3 odsto i Njemačke 3,2 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 33 odsto noćenja.

Kada je riječ o dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu je Malta sa prosječnim zadržavanjem od 6,4 noći, slijede Јužnoafrička Republika sa 4,5 noći, Estonija i Novi Zeland sa po 3,9 noći, te Island i Australija sa po 3,3 noći.

Fining kranovi domaće proizvodnje na projektima širom regije
Izvor: Akta.ba, 25.4.2016 10:26:40




Kompanija Fining d.o.o. Gračanica osnovana je 2002. godine, sa dva zaposlena u iznajmljenoj hali i registrirana kao trgovačka firma za prodaju rabljene opreme za građevinarstvo i isporuku revizioniranih mosnih kranova njemačkih proizvođača.

Vremenom su se opredijelili isključivo za industrijske kranove - revizionirane i nove kranove, odnosno na proizvodnju uređaja za dizanje i prenošenje, što je danas i registrirana djelatnost ove kompanije.

Predstavljanje svoje djelatnosti i uspješnih do sada završenih a i trenutno aktuelnih projekata kompanija Fining d.o.o. učinila je i na nedavno završenom sajmu GRAPOS EXPO 2016 u Gračanici.

Esad Avdić, inžinjer u kompaniji Fining d.o.o. za Akta.ba govorio je o trenutno aktuelnim projektima koje kompanija sprovodi.

"Kompanija trenutno radi na izgradnji i proširenju svojih proizvodnih kapaciteta (objekta) za cca 500 m2, što podrazumjeva i dodatnu nabavku operme kao što su CNC plazma - za sječenje limova debljine do 50 mm, tračna pila, stubna bušilica, univerzalna glodalica i druge”, rekao je Avdić.

Aktuelni ugovori kompanije u zemlji i inostranstvu:

"Oniks" doo - Klesarstvo Nezirić Mostar ; dvogredna portalna dizalica 30 t.
"EFT - TE i Rudnik Stanari" ; Dvogredna mosna dizalica 12,5 t ( kom 3), te DMD 25 t (kom 1).
"Končar - Metalna Industrija" Zagreb - RH; dvogredna mosna dizalica 20/5 t.
" Unioninvest" doo: Butile Sarajevo; Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda - mosne i monorail dizalice.
"Strabag" doo Sarajevo - radovi na Kosovu; Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda - mosne i monorail dizalice.
Prema riječima Avdića, u toku su i aktivnosti za certificiranje pogona za standarde EN ISO 3834-2, EN ISO 1090, te CE znak.

Kompanija Fining d.o.o. pored vlastite proizvodnje kranova nudi servisiranje i remontuje sve vrste postojećih halskih kranova i druge opreme za dizanje i prenošenje tereta.

Firma zapošljava inženjere mašinstva, ekonomiste, kao i mašinske tehničare, a ostali djelatnici su stručni i visokokvalificirani radnici elektro i mašinske struke, koji su iskustvo i stručnost stekli u kompaniji Fering d.d. iz Gračanice.

I.M.

Srebrenica dobija multifunkcionalnu dvoranu
Izvor: Avaz.ba, 26.4.2016 10:40:56



Opština Srebrenica uskoro bi trebala dobiti multifunkcionalnu sportsku dvoranu, potvrdio je načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

Kako je kazao, dvorana će se graditi sredstvima koje je obezbijedila turska općina Beykoz, na 3.000 kvadrata.

"Prije dvije godine uspostavili smo saradnju sa turskom općinom Beykoz. Oni su izrazili želju da finansiraju objekat, a naša želja već duže vrijeme je da imamo zatvorenu sportsku dvoranu koja bi mogla služiti za više namjena, od kulturnih do sportskih", kazao je Duraković.

Pojasnio je da je urađen idejni projekat, te da sada treba krenuti u njegovu realizaciju.

"Izgradnja bi trebala krenuti ove godine. Idejni projekat treba predočiti u finalni, a onda će Turska razvojna agencija (TIKA) procijeniti postupke oko odabira i izvorđenja. Angažovali smo projektantsku kuću iz Banja Luke kako bi nam uradili projekat", rekao je načelnik Srebrenice.

Dodao je da je nekoliko lokacija u opticaju, a Skupština općine će dati konačnu riječ. Kapacitet dvorane će biti 600 sjedećih mjesta.

Foto: sa-c.net

Raste broj posjeta: U prva dva mjeseca BiH posjetilo više od 100.000 turista
U periodu januar – februar 2016. u Bosni i Hercegovini turisti su ostvarili 101.725 posjeta, što je više za 6,8 posto i 222.986 noćenja, što je više za 6,2 posto u odnosu na isti period 2015.



Broj noćenja domaćih turista manji je za 2,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista viši za 12,5 posto u odnosu na isti period 2015. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 38,9 posto i 61,1 posto stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prva dva mjeseca 2016. ostvarili su turisti iz Hrvatske (26,1 posto), Srbije (18,6), Turske (8,2), Slovenije (6,6), Crne Gore (4,3) i Njemačke (3,2) što je ukupno 67 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 33 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti s Malte s prosječnim zadržavanjem od 6,4 noći, zatim iz Južnoafričke Republike sa 4,5 noći, Estonije i Novog Zelanda s po 3,9 noći te Islanda i Australije s po 3,3 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj s učešćem od 93,8 posto.

(Faktor.ba)

Utrka Hard Enduro “Land of Pyramids”: Na spektaklu sa cross motorima u Visokom dominirali Slovenci

Proteklog vikenda Visoko, izletište Ravne i brdo Visočica (Bosanska piramida Sunca) bili su domaćini Hard Enduro utrke “Land of Pyramids”, a stiglo je preko 300 takmičara iz cijele Evrope.



Proteklog vikenda Visoko, izletište Ravne i brdo Visočica (Bosanska piramida Sunca) bili su domaćini Hard Enduro utrke “Land of Pyramids”, a stiglo je preko 300 takmičara iz cijele Evrope.

Takmičenje je održano u dvije kategorije - expert i hobby, a u expert klasi na cilj je stigao 31 takmičar, dok ih je iz hobby klase 49 uspješno završilo.

enduro_utrka_visoko_4.jpg - Utrka Hard Enduro “Land of Pyramids”: Na spektaklu sa cross motorima u Visokom dominirali Slovenci
U expert klasi pobjedu su odnijeli Slovenci, koji su bili plasirani na prvih sedam mjesta. Prvi kroz cilj prošao je Omar al-Hiasat, sa svojim SHERCO 300 SF i vremenom 1:19:11.4, drugi je bio Peter Topič sa BETA 300 RR i vremenom 1:24:19.8, a za samo 39 sekundi poslije Topića na cilj je stigao Matej Štusaj.
U hobby klasi pobjedu je odnio Peter Vinšek, koji je sa svojim KTM 530 EXC kroz cilj prošao vremenom 1:19:11.4. Drugo mjesto osvojio je bh. takmičar Damir Hairlahović sa svojim KTM 250 EXC, dok je treći bio takmičar iz Hrvatske Dino Milesunić, sa motorom HUSQVARNA 250 TE.

enduro_utrka_visoko_2.jpg - Utrka Hard Enduro “Land of Pyramids”: Na spektaklu sa cross motorima u Visokom dominirali Slovenci
Bitno je napomenuti da je i pored loših vremenskih uslova izletište Ravne bilo puno posjetilaca, koji su uživali u sjajnim vožnjama takmičara, a u redovima organizatora MK Karo očekuju da će ovaj spektakularni događaj biti održan i naredne godine.

Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Tanović ostvarila najbolji ranking karijere


Najbolja bh. biciklistkinja Lejla Tanović (21), peterostruka državna prvakinja i dvostruka viceprvakinja Balkana, je ostvarila izuzetan napredak na UCI listi.



Lejla Tanović tako sada zauzima 75. mjesto na svjetskoj biciklističkoj ranking listi. Napredak od 13 pozicija je najveći skok koji je zabiježila naša takmičarka te prvi put da se takmičar iz BiH plasira u top 80 najboljih biciklista svijeta.

Tanovićeva je izvrsno otvorila sezonu uprkos povredi osvojivši 5 medalja na UCI utrkama, također proteklog vikenda je nastupila u Vodicama gdje je četvrtim mjestom opravdala prošlogodišnje bodove.

"Veoma sam sretna novim rankingom i 75. mjestom na svijetu, uspjeli smo postići jedan od naših ciljeva za ovu sezonu. Zimske pripreme su bile veoma teške i naporne ali trud i jaki treninzi su se isplatili. Tek smo na početku sezone i ostalo je još dosta utrka, ali napredak na UCI listi mi daje veliki motiv za dalji rad. Najbitnije utrke me očekuju u sedmom mjesecu kada je u planu Balkansko prvenstvo i očekujem najbolju formu gdje ću se boriti za zlatnu medalju", rekla je Lejla Tanović.

Naredna utrka na kojoj će nastupiti naša takmičarka je UCI C1 u Kamniku, gdje je očekuje veoma jaka konkurencija ali i tehnički zahtjevna staza.

"Nemamo vremena za odmor jer već ovaj vikend je u planu nastupiti na UCI C1 utrci u Kamniku, što će biti četvrta utrka ovog mjeseca od čega jedna etapna. Tempo je veoma zahtjevan i naporan ali svaki UCI bod je veoma važan. Već sada razmišljamo o Olimpijskim igrama u Tokiju 2020., tako da nam svaki napredak na UCI listi donosi veći broj bodova i olakšava put ka ispunjenju norme. Odlazak na svjetski kup koji donosi i najviše bodova je upitan radi finansijskih razloga, tako da svaku priliku za osvajanje UCI bodova moramo iskoristiti", rekao je za kraj trener Amar Njemčević.

U Njemačku izvoze čak 95 posto onoga što proizvedu

Rama-Tex, iz mjesta Gračac u općini Prozor-Rama, firma je koja četiri godine uspješno radi na području ove općine, ali je odlučila da je vrijeme da napreduje.



Ne samo da su oni odlučili tako nego je i potreba tržišta takva da se moraju širiti i zapošljavati još radnika.

Mali prostor

Stoga su poželjeli da preuzmu tvornicu Dekorativa u općini Prozor-Rama, međutim, naišli su na probleme. Kako nam je kazao Ivica Pavlović, direktor Rama-Texa, osoba za koju se mislilo da je vlasnik ustvari nije vlasnik, nego je to UniCredit banka.

- U toku su razgovori sa UniCredit bankom, a na javnoj licitaciji će biti određena cijena i vidjećemo kako će se to dalje odvijati. Da li će biti nešto ili neće, vidjećemo za oko mjesec, kada bi se trebalo znati ima li prepreka da preuzmemo Dekorativu, kazao je Pavlović za Oslobođenje.

Proširenje proizvodnje je svakako u planu, objekat u kojem sada rade postao je mali jer imaju naloge za proširenje proizvodnje, što zahtijeva nove proizvodne pogone. Firma je, kazao je Pavlović, osnovana 31. marta 2012. i iza njih su četiri godine uspješnog rada. U prvoj godini zaposlili su 50, a sada imaju 120 radnika. To je broj koji varira, u zavisnosti od količine posla.

- Zainteresovani samo sada za Dekorativu, jer smo mi na području ove općine već četiri godine. S obzirom na to da već imamo obučenu radnu snagu na ovom području, bilo bi dobro da ovdje i ostanemo i nadam se ćemo završiti sve oko preuzimanja ove firme. Ako ne bude Dekorativa, ima tu hala i tvornica još, valjda ćemo nešto uspjeti iskombinovati, kazao je Pavlović.

Krenuli smo naprijed

Rama-Tex, kako nam je kazao, radi uglavnom lohn poslove, a u saradnji sa prijateljskom firmom Globus iz Kiseljaka, izvozi u Njemačku. Čak 95 posto onoga što napravi izveze u Njemačku, a što se tiče domaćeg tržišta, ima samo jednu malu prodavnicu u Prozoru.

- To je čisto radi reda, da ljudi znaju šta mi radimo, ali smo svakako više koncentrisani na izvoz. U planu nam je dalje povećanje proizvodnje i nadamo se da ćemo ovaj plan oko preuzimanja Dekorative ostvariti. Problem je tu, kako smo saznali, i pitanje dugovanja ranijeg vlasnika fondu PIO, radnicima se duguju plate, a ni staž im nije uplaćivan, poručio je Pavlović.

Sa Nijemcima će nastaviti raditi i ne planiraju ih mijenjati ni za koje drugo tržište, jer su, kako je kazao, jako zadovoljni njima. Nijemci imaju šest tvornica sa kojima rade i veoma su zainteresovani za ovo tržište.

- Prije rata smo mi bili jaki i poznati kao dobra tekstilna industrija, imali smo dobru i kvalitetnu radnu snagu. Treba istaći da u tome ne prednjači više kinesko tržište, i mi smo krenuli naprijed, poručio je Pavlović.

Raspisuje se tender za izvoz mesa iz BiH u Tursku

Direkcija za mlijeko i hranu Republike Turske raspisat će 27. aprila ove godine tender za izvoz mesa iz Bosne i Hercegovine u Republiku Tursku.



Ova informacija potvrđena nam je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Dozvoljena količina ukupnog izvoza mesa u ovom trenutku prema raspisanom tenderu je 5.800 tona, saznajemo iz Ministarstva.

Na tender se mogu prijaviti sve firme koje su dobile licencu za izvoz od Ureda za veterinarstvo BiH.

Grade se Skenderija i Korea, obnavljaju se Neretva i Igman: Ukupna vrijednost investicija 305 miliona KM



Vlada Federacije kroz strateške projekte za ekonomski razvoj BiH planirala je putem međunarodnih kreditora investirati u četiri turistička objekta u Federaciji ukupno 305 miliona maraka, otkriva Dnevni avaz.

Masovna gradnja

Radi se o listi projekata koji spadaju među „100 prioriteta Vlade FBiH“ koje je federalna vlast pripremila u januaru ove godine i čiji je plan realizacije već uveliko počeo.

Prema dokumentaciji koju posjeduje Dnevni avaz, u planu je gradnja megaprojekata, među kojima su tržni centar – kompleks „Korea“ u Novom Sarajevu, obnova hotela „Neretva“ u Mostaru, hotela „Igman“ u Sarajevu te gradnja hotela „Skenderija“ na Skenderiji.

Procijenjena vrijednost tržnog kompleksa „Korea“ iznosi 130 miliona KM a objekat će se prostirati na oko 10.000 metara kvadratnih. Obnova hotela „Neretva“ koji se nalazi u centru Mostara koštaće 12 miliona KM.

17 spratova

Najvrijednija investicija je gradnja hotela – kompleksa „Skenderija“ čija je vrijednost procijenjena na 158 miliona KM. Ovaj hotel će biti smješten u sjeverozapadnom dijelu kompleksa „Skenderija“ na sjeveru duž ulice Terezija.

Projekat predviđa gradnju hotela s pet zvjezdica ukupne vrijednosti 114 miliona KM, renoviranje platoa Skenderija – 30 miliona KM i restauraciju Ledene dvorane – 30 miliona KM. Prema dokumentaciji, hotel će imati ukupno 17 spratova, 700 kreveta, 220 soba, garažu sa 150 parkirnih mjesta, konferencijsku salu, brojne restorane i sadržaje za zabavu.