Samo je kamen crnogorski u crnogorskom auto-putu
VijestiVećina novca od projekta vijeka odlazi u inostranstvo. U susjednoj BiH, 92 odsto domaćeg materijala koristi se za gradnju auto-puta.
Radovi bi trebalo da budu završeni u septembru sljedeće godine
U crnogorskom auto-putu samo je kamen crnogorski, a sve ostalo se uvozi, pokazuju podaci o poslovanju firmi koje ga grade.
A tako nije moralo biti jer je Crna Gora nekada proizvodila građevinsko željezo i čelične konstrukcije u Nikšiću i cement u Pljevljima. Sada te proizvode uvozi iz zemelja okruženja i za to daje desetine miliona eura godišnje.
Tako većina novca od projekta vijeka odlazi u inostranstvo, umjesto da razvija domaću privredu.
Takva situacije nije kod nekada manje razvijenih komšija koji su i pored rata uspjeli da sučuvaju ili obnove svoju proizvodnju.
Na nedavnom naučnom skupu u Sarajevu o narednim projektima za gradnju auto-puta u toj državi, saopšten je podatak da je 92 odsto materijala koji se sada ugrađuju u njihov autoput proizveden u Bosni i Hercegovini.
“Izgradnja infrastrukture važna jer BiH spasava od recesije koja već zahvata Evropu, budući da je 92 posto materijala za izgradnju autoputa iz domaćih izvora, a jedno radno mjesto na izgradnji auto-puta generiše još 2-3 u drugim sektorima”, kazao je krajem oktobra premijer tehničke Vlade Federacije BiH Fadil Novalić.
Fabrike iz BiH koje proizvode čelik, željezo, cement, cijevi, kablove, bitumen... i od graditelja auto-puta dobijaju milionske poslove.
Graditelj crnogorske dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa, kineska kompanije CRBC, prošle godine je uvezla materijala i opreme za gradnju u vrijednosti 42 miliona eura.
Detalj sa auto-puta
Dok crnogorska Željezara radi sa minimumom kapaciteta i to samo noću i nedjeljom kada je jeftina struja, otpušta radnike i smanjuje plate, CRBC je samo prošle godine od željezara u BiH kupio željeza i čelika za 11,7 miliona eura. Iz Kine je uvezao proizvoda od gvožđa i željeza za još devet miliona eura, a iz Srbije za još pet miliona. Iz BiH su uvezli i milion eura vrijednih proizvoda od kamena i betona...
Glavni snabdjevač graditelja auto-puta cementom je “Cemex Montenegro”, u vlasništvu je “Cemexa” iz Hrvatske, bivši “Dalmacija cement”. Ta kompanija je od svog vlasnika iz Hrvatske prošle godine uvezla cementa za 23 miliona eura.
Takođe, mnogi drugi podizvođači za svoje radove uvoze potrebne materijale. Najznačajni podizvođač “Bemax” prošle godine je uvezao gvožđa i čelika za dva miliona eura iz BiH i Srbije.
Osim za uvozne materijale i opremu, prošle godine je za plate radnika iz Kine otišlo 86 miliona eura.
Jedini materijal koji CRBC ugrađuje u auto-put, a koji ne plaća je kamen koji iskopa na trasi auto-puta. Vlada ga je posebnim zakonom oslobodila plaćanja koncesije za građevinski kamen koji koristi.
Ostavljeno mu je da koristi 7,7 miliona kubika građavinskog kamena koji bi na tržištu vrijedio 50 miliona eura.
Crnogorska privreda nije u dovoljnoj mjeri iskoristila gradnju prve dionice auto-puta, koja bi trebalo da bude završena u septembru naredne godine. Nije poznato kada će započeti gradnja druge dionice Mateševo-Andrijevica.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka preporučili su da se ona ne gradi dok javni dug ne bude smanjen na nivo ispod 60 odsto BDP-a, sa sadašnjih 78 odsto. Donedavno je bio plan da se to desi do 2023. godine, ali je novom strategijom, od prije nekoliko dana, u 2023. planiran javni dug od 63 odsto BDP-a.
Vrijednost druge dionice auto-puta procijenjena je na 295 miliona eura. Obilaznica oko Podgorice, Smokovac-Tološi-Farmaci, vrijedila bi 233 miliona eura.
Dionica Đurmani-Farmaci koštala bi 440, a Andrijevica-Boljare 731 milion eura. To je ukupno 1,7 milijardi eura, pa postoji prostor da se makar obnovi proizvodnja čelika i cementa.
Priča o pokretanju cementare traje od gašenja prethodne
Privredna komora Crne Gore nedavno je ponovo pokrenula ideju o otvaranju nove fabrike cementa u Pljevljima, jer sirovine za njen rad na deponijama Termoelektrane i Rudnika ima za, kako su naveli, sto godina.
Cementara je predviđena i strategijom razvoja građevinarstva Crne Gore, a već decenijama se pominje u planovima. Dolazili su proteklih godina i investitori, od kojih je najzainteresovanija bila ruska “Sfera”, ali je odustala zbog, kako su naveli, nedostatka volje države da im omogući gradnju pruge Prijepolje-Pljevlja.
Tadašnji predsjednik pljevaljske Opštine Miloje Pupović rekao je da je realizacija projekta izgradnje cementare u pljevaljskom selu Otilovići i kraka pruge prema Prijepolju, vrijednog oko 300 miliona eura, zastala na sugestiju “nekih ljudi iz crnogorske vlasti“.
Prva fabrika cementa u Pljevljima, prema podacima iz strategije, radila je od 1970. godine, a zatim modernije od 1976. do 1988. Za to vrijeme proizvedeno je 1,66 miliona tona cementa.
Sa tematskog skupa u Privrednoj komori o pljevaljskoj cementari iz novembra prošle godine, navedeno je da Crna Gora godišnje uvozi cementa u vrijednosti 40 miliona eura, da u Pljevljima ima dovoljno sirovine, kao i da bi u takvoj fabrici moglo raditi oko 800 zaposlenih. Konstatovano je da bi trebalo izgraditi krak željezničke pruge između Bijelog Polja i Pljevalja jer je transport cementa kamionima skup.
