Mišo_Kovač wrote:salik79 wrote:
Pa, npr., nas Bosnjak, musliman, doktor elektrotehnike i fizike, prof. na ETH i sef odsjeka za vakuumistiku i elektronsku optiku na Odjelu za industrijsko istrazivanje (sve do svog umirovljenja 1984), je bio visestruko nominovan za Nobelovu nagradu, sjedio s lentama u safu sa Gustavom, ali po njegovom kazivanju - nikada se nije nadao nagradi, upravo zbog imena i (prethodnog, kasnije je dobio svicarsko) turskog drzavljanstva.
Na Bastaymaza misliš? Koje godine i za koje je svoje dostignuce trebao dobiti nagradu, a nije; ko je dobio Nobela umjesto njega i za šta? Kad vec tvrdis nesto takvo, daj da vidimo napismeno. Da je bio stručnjak u svom polju, ne sumnjam, al za Nobela iz fizike je potrebno mnogo vise od toga...
Da. Na zalost, nisam ga pitao za detalje, volio bih da jesam, ali sam citirao njegove rijeci. Zadnji put sam bio s njim na ljeto '99, ili '00 (na ahiret je preselio 2005), a tada sam nosao Nokiu 5110, koja nije imala kameru.
Da jesam, rado bih bio uslikao fotografije iz albuma sa dodjela Nobelove nagrade. Uvijek u prvom safu, zato sam ga i pitao kako to da je nikada nije i dobio. Ali, da je bio u jednoj (tada ultra) konzervativnoj Svicarskoj profesor postdiplomcima na njihovom "naucnom dragulju", cuvenom ETH, a ujedno i sef odsjeka na najprofitabilnijem institutu te institucije (Odjelu za industrijsko istrazivanje), govori samo za sebe. Jedan Bosnjak, s turskim drzavljanstvom, pored svih drugih "prikladnijih" (kod Svicaraca su i Nijemci "gradjani drugog reda"). Cak sam od nasih ljudi u Svicarskoj saznao da je o njemu snimljen i dokumentarac.
A Turci, obzirom na njegovo mjesto rodjenja, drzavljanstvo i srednjeskolsko obrazovanje, ga ponosno isticu u svojim "Memoarima" najistaknutijih fizicara turskog porijekla. Tako, prof. dr. Mehmet Erbudak (takodjer njegov doktorant na ETH) o njemu pise sljedece (prijevod sa turskog mozda i nije na nivou struke, al' potrudili smo se):
Prof.dr. Enis Behic* Bas (1919 – 2005)
Enis Behic Bas , sin veterinara Ibrahim Hakije i gospođe Fatime koji su iz Anadolije odselili u Bosnu i Hercegovinu, rođen je 30. maja 1919 u Istanbulu. U Duvnu je 1930 okončao osnovno-školsko obrazovanje. Dalje školovanje je nastavio na Hajdarpaša gimnaziji u Istambulu. Kao devetnaestogodišnjak završava maturu i biva primljen na Univerzitet Humboldt u Berlinu. Nakon studija fizike 1940 studirao je elektrotehniku na Visokoj tehničkoj školi Charlottenburg u Berlinu. U to vrijeme Berlin je bio rasadnik kako naučnika tako i mjesto okupljanja poznatih pronalazača. Primjera radi, profesor Ernst Ruska je tih godina radio na razvoju elektronskog mikroskopa, za koji je kasnije nagradjen Nobelovom nagradom. Osnovna načela mnogih elektronskih uređaja, koji se danas primjenjuju u tehnici, je razvijen, ili je njihov razvoj započet, istraživanjima i radovima naučnika koji su tada djelovali u Berlinu.
Uticaj Prvog svjetskog rata i nacionalsocijalizma, koji se je tih godina etablirao, primorao je mnoge naučnike da napuste Njemačku. Tradicionalni istraživački duh, kojeg su razvili, je i dalje bio prisutan u Berlinu. U tom okruženju se, nakon završene Hajdarpaša gimnazije, obreo i mladi Enis Bas, koji je i sam, sve do odlaska u penziju 1984, održavao taj duh brojnim pronalascima na polju elektronske fizike, čime je bio primjer mladim naraštajima.
Enis Bas je 1945, nakon okončanja radnog angažmana u Berlinu, otišao u Cirih gdje započinje profesionalnu karijeru kao asistent na Federalnoj tehničkoj visokoj školi/visokoškolskoj ustanovi (ETH). Prvi rad mu je bilo istraživanje sekundarnih elektrona emitiranih iz tečnih materijala. Svoje pronalaske na ovom polju je iskoristio u televizijskom projektoru „Eidophor“ na čemu je 1949 i doktorirao. 1951 pristupa Odjelu za industrijsko istraživanje (AFIF) pri ETH, gdje rukovodi Odjelom za vakuumsku tehniku i elektronsku optiku. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća Enis Bas usmjerava svoje interesovanje na područje fizike površina, koja je tek bila u razvoju, načinivši pionirska istraživanja na polju svojstava emisije elektrona, udarivši temelje pomenutoj oblasti u Švicarskoj.
Pored toga što je Bas često citiran u naučnim člancima, njegovi pronalasci su našli praktičnu primjenu i u raznim oblastima. Basove LaB6 (Lantanheksaborid) katode, sačinjene od monokristala, su zbog svoje dugotrajnosti i visokih amplituda pri niskim temperaturama, te sposobnosti energetske distribucije, zahvaljujući svojstvima uske emisje elektrona, našle široku primjenu u preciznom varenju minijaturnih dijelova elektronskim zavarivačem, koji je razvijen primjenom elektrona sa visokim elektronskim sadržajem, čime je fokusiranje elektrona moglo biti svedeno na minimum. Isti uređaj je promjenom režima rada omogućavao pravljenje jako malih procjepa/rupa u različitim materijalima. Time je, recimo, omogućeno bušenje ležajeva točkića sa safirnim kristalima u industriji satova. Na isti način je Enis Bas realizirao i uređaj koji je lokaliziranjem i usmjeravanjem topljenja omogućavao izuzetno čist monokristalni rast metala kod materijala s visokom tačkom topljenja, kao što su Mo (Molibden) i W (Volfram). Također, barium-aluminatske katode, na čijem razvoju je radio, korištene su u betatronima kao elekronski injektori. Panoramix – rentgenski uređaj, kojim je omogućen prikaz svih zuba u ustima vrlo kratkim zračenjem, te akcelerator 1,5 milionskog elektronskog mikroskopa u gradu Tuluzu su Bašovi izumi.
Izumi prof.dr. Enisa Basa na polju elektronske optike su dovela do razvoja mnogih uređaja upotrebljavanih za osnove istraživačkog rada. Sve do odlaska u mirovinu (1984) prof.dr. Enis Bas je obavljao obje funkcije – šefa odjela (Vakuumistika i elektronska optika) AFIF-a i profesora-predavača na polju elektronske optike pri odjelu za fiziku ETH, gdje je vodio postdiplomske i doktorske studije. Asim Orhan Barut, koji je doktorirao 1951 na tezi istraživanja osobina elektronskih multiplikatora je jedan od njegovih najpoznatijih studenata.
A, Slovenac, prof. dr. Alojz Paulin u svom "in memoriamu" u strucnom casopisu "Vakuumist" je napisao sljedece:
Ako treba prevest cu sve, ali ja bih izdvojio posljednju recenicu:
Sasvim opravdano ga ubrajamo medju one velikane ljudske historije koji su stoljecima covjecanstvo vodili od petrolejke do svemira.
au prekipilo ti ,nemoj jako ta udaras tastaturu slomit ces - ipak si za*ban sto bi rekli 
