Forum Klix.ba

Dobri filmovi nellingtone.Ako se pogleda da u Srbiji imaju jednu ovaku skolu http://www.mg.edu.rs/sr/onama nije ni cudo da su uvijek u vrhu.Koliko para toliko muzike.

MG nekoliko godina sama popunjavala ekipu Srbije za IMO - to ne mogu ni II gimnazija ili Sarajevo college u BiH, niti MIOC u Hrvatskoj

nellington wrote:MG nekoliko godina sama popunjavala ekipu Srbije za IMO - to ne mogu ni II gimnazija ili Sarajevo college u BiH, niti MIOC u Hrvatskoj

Ali zato valja njihovo skolsko proci

Ne može biti teže nego u petrogradskoj FML 239

Vidjeli ste na internetu ili na nečijoj majici one zgodne implicitne jednačine čiji grafik predstavlja srce?

Jedan od primjera je ovaj:



Can it get geekier? Of course. Sheldon i Leonard bi bili oduševljeni ovim:

Hipatija wrote:Zato ja matematiku nazivam "Božanskim jezikom" ( ne Božijim, da se ne uvrijede "zadrti" vjernici)!

Potpuno se slažem Kako ono reče Galilej, svijet je knjiga napisana jezikom matematike

Hipatija wrote:Međutim, uvijek ima i ono - ali...
Zapazio sam u zadnje vrijeme na netu toliko pretjerivanja i zastranjivanja u tome ( više od Pitagorejaca), da i pojedine "pametne i obrazovane" ljude, matematičke istine vode u misticizam. Prosto ne umiju razlikovati stvarno od imaginarnog, moguće i realno!

Ne mogu reći da mi je jasan taj trend, ali je evidentan. Koliko god ne volim mainstream u ovom slučaju mi je drago da je dovoljno jaka i dominantna ta klasična struja koja gro matematičara drži u dobrom smjeru. Znam, neki genijalci, npr. Perelman, odlutaju (pogledati film Pi, sjajna introspekcija sudara svjetova matematike i mistike, numerologija i čega sve ne), ali srećom veliki broj ljudi ostaje na sigurnom. Nikad ne možemo sve spasiti, pogotovo ne danas kad je tolika količina informacija dostupna u par klikova.

odlicna tema, svaka cast

nellington wrote: Znam, neki genijalci, npr. Perelman, odlutaju (pogledati film Pi, sjajna introspekcija sudara svjetova matematike i mistike, numerologija i čega sve ne), ali srećom veliki broj ljudi ostaje na sigurnom.

Dugo se meracim da pogledam ovaj film ali ima nezgodan naziv za pronaci na netu.

"A Beautiful Mind" je isto za preporuciti ako slucajno postoji neko ko ga nije do danas pogledao.

nellington wrote: ali srećom veliki broj ljudi ostaje na sigurnom.

Jedno onako vise filozofsko pitanje.
Sta je svrha tog "sigurnog"?

Da bi se doslo do neceg krucijalnog genije mora napustiti sferu sigurnoga, ultimativna
spoznaja ili sivilo prosjeka...izmedju ne postoje neke varijacije na temu.
Nauciti koketirati sa ludilom, mozda je to jedna od lekcija.

Pod utiscima sam filma pa malo tripujem

pirmin wrote:

nellington wrote: ali srećom veliki broj ljudi ostaje na sigurnom.

Jedno onako vise filozofsko pitanje.
Sta je svrha tog "sigurnog"?

Da bi se doslo do neceg krucijalnog genije mora napustiti sferu sigurnoga, ultimativna
spoznaja ili sivilo prosjeka...izmedju ne postoje neke varijacije na temu.
Nauciti koketirati sa ludilom, mozda je to jedna od lekcija.

Pod utiscima sam filma pa malo tripujem

Drago mi je da Pi pozitivno djeluje Ono što ću u nastavku iznijeti je izuzetno subjektivan stav i kao takav je podložan kritici svake vrste.

Za početak, podijelimo naučnike u tri skupine - prosječni, geniji prve vrste i geniji druge vrste. Prva skupina je najbrojnija i svoj doprinos može dati u tom sigurnom. Geniji prve vrste su oni koji postižu izuzetne rezultate i izvanredno razumiju ono čime se bave, pri čemu i oni idu ovim sigurnim putem.

Geniji druge vrste su oni koji napuste mainstream jer osjećaju - da, vjerujem da je prava riječ 'osjećati' a ne 'znati' u tom slučaju - osjećaju da imaju nešto revolucionarno da ponude svijetu.

Tih ljudi ima jako malo (zajedljivci bi rekli "nivo statističke greške") i redovno moraju trpjeti nerazumijevanje okoline i tromost, inerciju naučne javnosti. Danas postoje dva razloga za tu inertnost - prvi je oholost i uvjerenost u postojeće modele i teorije na kojim su akademici izgradili svoje naučne karijere. Drugi je crackpot science i olako napadanje autoriteta i fundamenata nauke od strane ljudi sa fiks-idejama.

Razlučivanje između crackpot science i stvarne revolucije koja se rađa je teško, posebno u doba interneta. Zanimljiv pokušaj (poluhumorističan - poluozbiljan) dao je J.C. Baez ovdje. Prosudite sami

Odgovor na prvo pitanje: iz konteksta. Niko vas neće na kvizu pitati - iz vedra neba - čega je ovo jednačina. Kada se radi o konkretnom problemu, bilo da ga vi formulišete, bilo da je vama zadat - on ima određenu dimenzionalnost i prema njoj se dalje ravnate. x=0 je u jednoj dimenziji tačka, u dvije dimenzije pravac, u tri ravan - pa opet znamo na šta se misli u konkretnom problemu.

Što se drugog pitanja tiče, nešto mi u njemu ne štima. Šta podrazumijevate pod jednačinom kruga? Krug je dio ravni omeđen kružnicom, kakvu jednačinu očekujete za njega? Krug nije algebarska površ drugog reda koja nastaje selidbom jednačine kružnice u 3 dimenzije, ta površ je cilindar.

Sve tačke kruga, istini za volju opisuje nejednačina koja odgovara jednačini kružnice u kojoj je znak jednakosti zamijenjen znakom manje ili jednako.

Da je trodimenzionalni prostor prostor najveće dimenzionalnosti, to bi bilo formalno dovoljno. Međutim, da bismo se 'ogradili' kako vi predlažete u općem slučaju n-dimenzionalnog prostora moramo reći 'sve ostale n-2 koordinate postavljamo na nulu'.

znam da nellington nije fan ove 'romanticne' literature o matematici ali i mi smrtnici moramo od neceg poceti jel'



obavezna literatura sad je zavrsih, odlicna prepreprezanimljiva

Sunrise00 wrote:znam da nellington nije fan ove 'romanticne' literature o matematici ali i mi smrtnici moramo od neceg poceti jel'

Masta je vaznija od znanja
A.A.

pitanje za matematicare sax-a

koju osobinu odredjenog integrala koristimo pri izracunjavanju povrsine likova ?

I zapremine i zapremine. imal to veze sa kinematikom koju još nisam položio?

zasto djeca mrze matematiku?

Problem je u profesorima i nacinu na koji djecu uvedu u svijet matematike. Dalje, na fakultetima je steta sto se ne rjesavaju konkretni problemi, radi se analiticki. Analiticka matematika ne rjesava probleme (govorim o tehnickim fakultetima). Diferencijalne jednacine koje opisuju promjene, koje opisuju strujanje zraka itd, se rjesavaju numericki. Radi se o stotinama hiljada jednacina, ne rijetko i milionima. Slazem se da treba znati osnove.............. ali ko ce se sad peglati sa integralima u svrhu racunanja povrsina, zapremina i sl. kada to vrlo lako mogu uraditi u cad- programima.

Na matematiku gledam na neki drugi nacin koji su mi ukazali pojedini profesori koji znaju sta rade i rjesavaju konkretne inzinjerske probleme.............

Recenica koja me strasno nervira:

"Ne smijete koristiti kalkulatore, jer ako nestane struje sta cete onda"

Ne znam jeli neko napisao ranije ali ev' ja cu sada: MRZIM MATEMATIKU!

U isto vrijeme smatram genijima sve koji je istinski kontaju.

Hajmo znalci evo jedan zadatak: Neka su {a1 , a2 , . . . , a8} osam razlicitih brojeva iz skupa {1, 2, . . . , 16, 17}. Dokazati da postoji prirodan broj k takav da jednakost ai − aj = k ima bar tri razlicita rjesenja.

meni je matematika najlaksi predmet..nikad ne ucim a uvijek imam 5..medjutim imam problem sa fizikom...i evo sad dali neko moze da mi pomogne..kodd siljastih tijela zasto je koncentracija najveca u siljku i kakav je raspored cestica..hvala

Ako misliš na površinsku gustinu el. naboja, kod ekvipotencijalnog sistema ona je mnogo veća kod šiljastih tijela zbog njihove manje površine, da bi se održao balans sistema. Možeš iz formula vidjeti da je to dvoje obrnuto proporcionalno.

ojha wrote:Hajmo znalci evo jedan zadatak.

Evo, "znalci", od mene još lakši zadatak:
Neka je na sljedećoj slici PC = ct i PP' = vt = PD. Iskaži sin beta prim pomoću veličine n = c/v!

Hipatija wrote:

ojha wrote:Hajmo znalci evo jedan zadatak.

Evo, "znalci", od mene još lakši zadatak:
Neka je na sljedećoj slici PC = ct i PP' = vt = PD. Iskaži sin beta prim pomoću veličine n = c/v!

Rijesi postavljeni zadatak pa onda postavljaj sljedeci.

ojha wrote:Hajmo znalci evo jedan zadatak: Neka su {a1 , a2 , . . . , a8} osam razlicitih brojeva iz skupa {1, 2, . . . , 16, 17}. Dokazati da postoji prirodan broj k takav da jednakost ai − aj = k ima bar tri razlicita rjesenja.

Ovo je pravo jeben zadatak. Ali, nek se ovi mladji matematicari zamaraju. Rjesenje je relativno jednostavno kad se skonta. Krece se od pretpostavke da je skup sortiran od najmanjeg ka najvecem i pretpostavi se suprotno. Dodje se na kraju do zakljucka da vrijedi k=2,3,4,5.
Uglavnom, mislim da je ovo zadatak olimpijske tezine. Pravo je zafrkan za srednjoskolce koji ipak nemaju toliko znanja i iskustva.