Pa očito je da su izbori smijurija i da će rezultati zavisiti od političke pogodbe.daddy-kool wrote:Zna li neko šta se događa u Srebrenici i šta je drugačije u odnosu na prethodno prebrojavanje?
http://www.avaz.ba/clanak/257267/novi-r ... to-glasova
sve dok se u vezi glasova ne mora sta pitati Kaplana dobro je!SEYOboy wrote:pitaj camilachannel10 wrote:Sta ima sa Srebrenicom? Vec tri dana broje 7000 glasova. Ne znaju brojati ili ?
Pa četiri mandata su, što bi kolege sa BBC-a stručno rekle, foreplay. To svako zna. Sad ide the real thing.putokaz1 wrote:Osvojio načelnik 5 ti mandat i izjavio:
''Od danas počinjemo rješavatI najveće probleme Općine''....
5 MANDAT!!!
Ima li tvoj? Koliko znam, Dževdo nemaputokaz1 wrote:DA LI VAŠ NAČELNIk DOPUŠTA PRJEDLOGE KOMENTARE,DALI IMA OTVORENU GRUPU NA NETU,ZA NAROD?
Pvak kojeg dam glasala, ima. Niksicputokaz1 wrote:DA LI VAŠ NAČELNIk DOPUŠTA PRJEDLOGE KOMENTARE,DALI IMA OTVORENU GRUPU NA NETU,ZA NAROD?
Ko šiša Dževdu,prodaje i kupuje utakmice,ima pravobranioca radi 1 sat ostalo provede uz flašu,radi samo 2 mjeseca pred izbore,sluša Tarika ko da mu je Babo,i neka je otišao u nezasluženu penziju.Laertes wrote:Ima li tvoj? Koliko znam, Dževdo nemaputokaz1 wrote:DA LI VAŠ NAČELNIk DOPUŠTA PRJEDLOGE KOMENTARE,DALI IMA OTVORENU GRUPU NA NETU,ZA NAROD?
Šta velite, jel trefio?Eric Gordy, stručnjak za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledža u Londonu, objašnjava zbog čega umjerene i građanske stranke ne mogu napraviti značajniji rezultat na izborima u Bosni i Hercegovini.
Beskrajna kampanja
Nacionalističke stranke su još od 1991. vodile stabilnu, dosljednu i beskrajnu kampanju kako bi raspirile egzistencijalne strahove, stvorile percepcioju o drugom kao neprijatelju koji prijeti i pojačale osjetljivost na nacionalne simbole etničkog pripadanja i identiteta. Prelazak ove kampanje sa nasilja na simboličku konfrontacijuje nije ostavio posljedice na njhovu sposobnost čuvanja konsenzusa.
Promjenljiva opozicija
Nije se pojavila dosljedna i prepoznatljiva koji bi ponudila alretnativni diskurs I viziju koja bi se kogla povezati sa institucionalnom bazom i koja bi mogla potrajati. Stranke su bile kratkog vijeka, u najboljme slučaju, a njihova orjentacija ne dosljedna.
Dominacija klijentilizma
Razlog zašto ljudi glasaju za jednu stranku ne sadrži uvijek i politički element, i sadrži manje političkih elemenata u uslovima kada se programi većine stranaka ne razlikuju. Većina političkih stranaka u Bosni i Hercegovini se može opisati tako da postoje samo radi dobrobiti njihovih političkih hijerarhija i radi osiguravanja njihove sposobnosti da ostvare ovu dobrobit omogućavajući materijalnu korist (posao, pristup javnim ugovorima i službama) drugim članovima i pristalicama. U političkom okruženju u kojem nema sadržaja, nema motivacije za glasanje za bilo koju partiju koja nije u prilici da obezbijedi ovu korist.
Opadajuća privlačnost građanske politike
Nenacionalne stranke imaju bazu među urbanom srednjom klasom. Ovo je mala baza iz više razloga: urbana populacije je mala i mali broj ljudi u urbanim sredinama može živjeti nezavisno od državnih institucija. Zbog toga što su ekonosmke mogućnosti smanjene i pristup njima vrlo sužen, ljudi koji su ciljna grupa za ove stranke sve češće žive izvan zemlje.
Politizirane institucije i otuđena javnost
Protesti 2014. godine kao i plenumski pokret stavljaju do znanja da su ljudi itekako svjesni karaktera političkog i društvenog sistema kao i njegove nesposobnosti da donese političku promjenu. Veliki i rastući broj ljudi bira da ovo izrazi izlaskom iz sistema. Ne glasaju za stranke koje se zovu nacionalnim. Ne glasaju za stranke koje se zovu građanskim. Ne glasaju uopšte, jer ne vide nikakvu mogućnost pozitivnog ishoda iz političkog sistema koji postoji funkcioniše samo radi sebe.
Jest trefio ali dobro bi bilo da je dao prijedlog šta uraditi da se aktivira 50 % pasivnog glasačkog tijela.VjecitiStudent wrote:Pogled sa strane,
Šta velite, jel trefio?Eric Gordy, stručnjak za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledža u Londonu, objašnjava zbog čega umjerene i građanske stranke ne mogu napraviti značajniji rezultat na izborima u Bosni i Hercegovini.
Beskrajna kampanja
Nacionalističke stranke su još od 1991. vodile stabilnu, dosljednu i beskrajnu kampanju kako bi raspirile egzistencijalne strahove, stvorile percepcioju o drugom kao neprijatelju koji prijeti i pojačale osjetljivost na nacionalne simbole etničkog pripadanja i identiteta. Prelazak ove kampanje sa nasilja na simboličku konfrontacijuje nije ostavio posljedice na njhovu sposobnost čuvanja konsenzusa.
Promjenljiva opozicija
Nije se pojavila dosljedna i prepoznatljiva koji bi ponudila alretnativni diskurs I viziju koja bi se kogla povezati sa institucionalnom bazom i koja bi mogla potrajati. Stranke su bile kratkog vijeka, u najboljme slučaju, a njihova orjentacija ne dosljedna.
Dominacija klijentilizma
Razlog zašto ljudi glasaju za jednu stranku ne sadrži uvijek i politički element, i sadrži manje političkih elemenata u uslovima kada se programi većine stranaka ne razlikuju. Većina političkih stranaka u Bosni i Hercegovini se može opisati tako da postoje samo radi dobrobiti njihovih političkih hijerarhija i radi osiguravanja njihove sposobnosti da ostvare ovu dobrobit omogućavajući materijalnu korist (posao, pristup javnim ugovorima i službama) drugim članovima i pristalicama. U političkom okruženju u kojem nema sadržaja, nema motivacije za glasanje za bilo koju partiju koja nije u prilici da obezbijedi ovu korist.
Opadajuća privlačnost građanske politike
Nenacionalne stranke imaju bazu među urbanom srednjom klasom. Ovo je mala baza iz više razloga: urbana populacije je mala i mali broj ljudi u urbanim sredinama može živjeti nezavisno od državnih institucija. Zbog toga što su ekonosmke mogućnosti smanjene i pristup njima vrlo sužen, ljudi koji su ciljna grupa za ove stranke sve češće žive izvan zemlje.
Politizirane institucije i otuđena javnost
Protesti 2014. godine kao i plenumski pokret stavljaju do znanja da su ljudi itekako svjesni karaktera političkog i društvenog sistema kao i njegove nesposobnosti da donese političku promjenu. Veliki i rastući broj ljudi bira da ovo izrazi izlaskom iz sistema. Ne glasaju za stranke koje se zovu nacionalnim. Ne glasaju za stranke koje se zovu građanskim. Ne glasaju uopšte, jer ne vide nikakvu mogućnost pozitivnog ishoda iz političkog sistema koji postoji funkcioniše samo radi sebe.
Piše ti goreNovak20 wrote:Jest trefio ali dobro bi bilo da je dao prijedlog šta uraditi da se aktivira 50 % pasivnog glasačkog tijela.VjecitiStudent wrote:Šta velite, jel trefio?Promjenljiva opozicija
Nije se pojavila dosljedna i prepoznatljiva koji bi ponudila altertnativni diskurs I viziju koja bi se kogla povezati sa institucionalnom bazom i koja bi mogla potrajati. Stranke su bile kratkog vijeka, u najboljme slučaju, a njihova orjentacija ne dosljedna.
...
Politizirane institucije i otuđena javnost
Protesti 2014. godine kao i plenumski pokret stavljaju do znanja da su ljudi itekako svjesni karaktera političkog i društvenog sistema kao i njegove nesposobnosti da donese političku promjenu. Veliki i rastući broj ljudi bira da ovo izrazi izlaskom iz sistema. Ne glasaju za stranke koje se zovu nacionalnim. Ne glasaju za stranke koje se zovu građanskim. Ne glasaju uopšte, jer ne vide nikakvu mogućnost pozitivnog ishoda iz političkog sistema koji postoji funkcioniše samo radi sebe.
Da li je izlaznost na naše izbore zaista tako loša?
Zvanična brojka izlaznosti za ove lokalne izbore je oko 54%. Ako se kao referenca uzmu rezultati popisa iz 2013., a ne CIK-ova lista živih i mrtvih, izlaznost raste na 61%.
Poređenja radi, u Velikoj Britaniji izlaz na referendum oko Brexita je bio 72%, dok je referendum za nezavisnost Škotske sa 84% imao najveći izlaz ikada zabilježen u "kolijevci demokratije".
U ovakvom kontekstu, čini se da naš plafon izlaznosti uopće nije toliko daleko.
oćel izać i sastav vijećnika poimenčno? hvalabiske wrote:još nije sve gotovo u "svetom" centru.
prema trenuntnom stanju na stranici cik-a
sda 9
ns 6
df 5
sdp 5
sbb 3
penzioneri 2
reuf 1
To mozes sam izracunati..breuer wrote:oćel izać i sastav vijećnika poimenčno? hvalabiske wrote:još nije sve gotovo u "svetom" centru.
prema trenuntnom stanju na stranici cik-a
sda 9
ns 6
df 5
sdp 5
sbb 3
penzioneri 2
reuf 1
šHo bi rekli azerbejdžanci "A u MAčku PIterinu"putokaz1 wrote:Osvojio načelnik 5 ti mandat i izjavio:
''Od danas počinjemo rješavatI najveće probleme Općine''....
5 MANDAT!!!
ovo računam uz pomoć excella i formule iz izbornog zakona. sa ovim ciframa odeš na http://izbori.ba/rezultati_izbora_2016/ ... /9/136/0/0 i otvoriš stranku, pa pogledaš imena. npr.: penzioneri - AHMED GERIN i SONJA AKŠAMIJA.breuer wrote:oćel izać i sastav vijećnika poimenčno? hvalabiske wrote:još nije sve gotovo u "svetom" centru.
prema trenuntnom stanju na stranici cik-a
sda 9
ns 6
df 5
sdp 5
sbb 3
penzioneri 2
reuf 1