Nije poenta u vokabularu, poenta je u gramatici.
Naša gramatika odnosno način govora, kreiranja riječi, korijena riječi, padeži, rečenice, sve to vuče iz zajedničkog slavenskog jezika i zajedničko je svim slavenskim jezicima.
Naš jezik ima dosta turcizama i germanizama, ali ima ga i Poljski i Češki pa su opet slavenski, naš jezik se tvori kao i Ruski i svi ostali slavenski jezici, gramatika nam je skoro pa ista.
recimo evo rečenica:
Ja znam čitati i pisati
na Ruskom bi to bilo
Ja znaju kak čitat i pisat
Ako bi u rečenicu na Bosanskom jeziku ubacili riječ "kako" pa bi ona glasila "Ja znam kako čitati i pisati" ta rečenica bi opet ostala tačna, iako je mi ne bi baš često upotrebljavali, ali vidimo da se može zaključiti da su ove dvije rečenice proizašle iz dva jezika koja vuku isti korijen, iz protoslavenskog jezika.
Na Njemačkom bi ista rečenica zvučala.
Ich kann lesen und schreiben, prevod doslovni bi bio Ja mogu čitati i pisati, opet doslovan prevod bi i na naš imao smisao ali ova rečenica na Njemačkom nema nikakve poveznice sa Bosanskim jezikom, ni lična zamjenica Ich (kod skoro svih Slavenskih jezika lične zamjenice su skoro pa iste jer sve vuku korijen iz protoslavenskog) niti su lesen i schreiben riječi iz Bosanskog vokabulara niti korijene tih riječi, lese i schreib možemo pronaći u korijenima drugih riječi u našem jeziku i na kraju "und" naravno, to isto nije dio našeg jezika.
Ako istu rečenicu prevedemo na Turski (koristio sam google translate) dobijemo: Ben okuma yazma biliyor
Ako ovde ima išta slično našem, eto....
Druga stvar.
Njemački jezik a i Germanske jezike u pravilu karakteriše taj glagol na kraju, osim toga germanski jezici za razliku od većine slavenskih nemaju mogućnost da im riječ stoji bilo gdje kao što je slučaj kod nas, Turski jezik za razliku od našeg ima kao i Mađarski imaju sufiksno-prefiksne padeže koji se dodaju na imenicu, mi toga nemamo.
Evo recimo hajmo ovako.
Riječ "pendžer" mi znamo da je to prozor jer je to riječ koja je u Bosanski došla iz Turskog jezika, i kao takvu je drugi Slavenski jezici (osim možda Makedonskog i Bugarskog) nemaju.
I hajmo sada reći rečenicu On gleda kroz prozor koristeći umjesto prozor - pendžer.
Na Bosanskom bi to bilo.
On gleda kroz pendžer.
na turskom bi bilo.
Pencereden bakıyor (Pendžereden bakejor)
Na Ruskom bi bilo
On smotrit v okno
na Bugarskom
Toj gleda prez prozoreca
na Češkom
on se diva pres okno
na Njemačkom
Er schaut durch fenster.
I sad vidimo.
Čak i koristeći Turcizam mi Tursku rečenicu opet ne razumijemo, odnosno razumijemo objekat "prozor" ali ne razumijemo radnju, ni vršioca radnje, u slučaju Turskog čak ne možemo reći ni da li vršilac postoji ili šta se zapravo dešava (ukoliko neko ne poznaje Turski jezik a većina ne poznaje) jer Turski jezik kao i Mađarski imaju te sufiksno-prefiksne priloške odredbe, pa se kod njih kroz deklinaciju osim onih naših 7 padeža određuje i "kroz što" a to se dobije kada se na imenicu u ovom slučaju Pencer doda "den" pa to znači "kroz prozor" u svim ostalim Slavenskim jezicima to nije slučaj.
Jer kroz prozor/pendžer se na Ruskom kaže "v okno" na Bugarskom "prez prozoreca" na Češkom "pres okno"....
U slučaju Bugarskog možemo zaključiti osim objekta čak i radnju, jer je glagol isti, "gleda" u Ruskom i Češkom slučaju je malo teže jer imamo različitu imenicu a to je "okno" ali riječ okno se i kod nas može naći kao riječ koja označava prozor, no i u jednom i u drugom slučaju možemo odrediti vršioca radnje a to je "On" a u Ruskom slučaju i samu radnju, jer smotrit je riječ koja se koristi i u našem jeziku.
U Njemačkom slučaju opet, 0 poveznica.
Dakle zaključak je jednostavan, Bosanski = Slavenski jezik.
Ne znam samo zašto sam ovo pisao
