Sarajevo Construction

[nosara]

kolika bi bila prihvatljiva udaljenost od zgrade do zgrade, od prozora do prozora?
ok tibra jeste blizu, ali i kod mene na chengic vili, stare zgrade iz 60ih-70ih, nema 50 metara od prozora do prozora. mogu susjedovu televiziju gledati a ponekad mogu vidjeti i jednu malu u grudnjaku. zaboravi zaluzine spustiti ponekad. jebi ga, grad je to. to je cijena zivota u kutijama sibica.

50 metara i Tibra, nidje veze...

[karanana]

pa ok tibra je blize od 50 m. ali ni 50 m ti ne garantuje diskreciju.

[nosara]

kolika bi bila prihvatljiva udaljenost od zgrade do zgrade, od prozora do prozora?
ok tibra jeste blizu, ali i kod mene na chengic vili, stare zgrade iz 60ih-70ih, nema 50 metara od prozora do prozora. mogu susjedovu televiziju gledati a ponekad mogu vidjeti i jednu malu u grudnjaku. zaboravi zaluzine spustiti ponekad. jebi ga, grad je to. to je cijena zivota u kutijama sibica.

Pretpostavljam da postoje gradjevinski standardi za ovako nesto. Elem o mog neodera do ovog sto bi Tibra gradila nema vise od 25 metara.

Druga vrsta 'divlje' gradnje je ova koja je evidentna u samom gradu. Ona može biti planska i sa svim potrebnim dozvolama, ali bez ikakvog reda i poštovanja okoline. Nakon rata u Sarajevu su nikli brojni veliki tržni centri i privatno-poslovni objekti čija svrha je često upitna.

Docent doktor sa katedre za Urbanizam i prostorno planiranje na Arhitekstonskom fakultetu u Sarajevu, Nihad Čengić, kaže kako je evidentno da u ovom procesu tranzicije građani imaju vrlo malo uticaja na budući izgled grada.

„Ono što je paradoks današnjeg planiranja jeste da je pritisak investitora toliki da gradske vlasti potpuno zanemaruju bilo kakav dogovor sa građanima o načinu na koji će grad biti izgrađen, a planovi se u potpunosti prilagođavaju potrebama investitora“, kaže on.

I Gordana Memišević je sličnog mišljenja.

„Rijetko koji investitor pristupa gradnji bez građevinske dozvole, jer svaki od njih se želi unaprijed obezbijediti. Međutim, vrlo često oni nikako ne bi smjeli dobiti građevinsku dozvolu za takav prostor, ili taj broj kvadrata, ali zahvaljujući korupciji i svemu što se radi 'ispod ruke', oni ipak u tome uspijevaju. Takav način poslovanja je uzeo maha u ovom tranzicijskom vremenu i bez obzira na postojeće planove, gradi ko šta hoće i kako hoće“, kaže ona.

Posljedica ovakve gradnje, koji neki nazivaju i 'urbicidom', je uzurpiranje prostora u gradu koji su potrebni svim građanima i koji bi morali imati drugačiju namjenu. Uzroci problema su višestruki – od struke, koja ovome možda ne posvećuje dovoljno pažnje i čiji glas se gotovo i ne čuje, preko gradskih vlasti koje to omogućavaju, do investitora koji imaju prevelike ovlasti.

Nasiha Pozder navodi primjer sarajevskog naselja Tibra na Stupu, koje bode oči mnogim Sarajlijama. Naime, na ovom prostoru je izgrađeno previše stambenih objekata koji nisu bili predviđeni prvobitnim urbanističkim planom. Rezultat ovakve nehumane gradnje je premala udaljenost između objekata, nedovoljno svjetlosti i vrlo loš kvalitet života samih stanara.

Pozder upozorava na to da je izgradnja stambenih objekata na ovoj lokaciji bila predviđena urbanističkim planom, ali ne ovolikog broja objekata i za toliki broj stanara. Ona dodaje da su se tokom gradnje planovi mijenjali kako bi se izašlo u susret investitoru, kojeg je očigledno vodila želja za što većom zaradom.

„Ako govorimo o Tibri, te zgrade nisu bespravno izgrađene, ali prvobitni plan se prilagođavao željama i potrebama investitora, što je nedopustivo, jer prateća infrastruktura – kao što su priključci za kanalizaciju, parking prostori i slično - nije prilagođena tolikom broju stanara. U tom smislu ova gradnja je bespravna.”

Uzurpacija javnih prostora i zemljišta je naročito problematična u gradu kao što je Sarajevo, koje nema dovoljno zelenih površina, kulturnih i sportskih objekata, a ni pravi gradski trg.

Betonizacija

Pozder ističe još jedan problem, a to je tzv. 'betonizacija'. „Betonizacija možda nije dovoljno prihvaćen pojam, ali to je trajna uzurpacija nekog prostora na pogrešan način. To je krenulo najprije sa Alipašinim poljem, potom Uniticom, Bosmalom, Sarajevo City Centrom i brojnim drugim visokim zgradama koje onemogućavaju slobodan protok zraka kroz Sarajevo. U kombinaciji sa bespravno izgrađenim kućama na gradskim padinama koje za zagrijevanje koriste ugalj i tako zagađuju okolinu, te ogromnim brojem automobila i neadekvatno riješenim gradskim prijevozom, ove visoke zgrade doprinose tome da u Sarajevu imamo vrlo zagađen zrak, naročito zimi.”

Na žalost, o problemu bespravne ili, stručno rečeno, neregulisane gradnje danas se malo govori, a posljedice su nesagledive. Stručnjaci i urbanisti upozoravaju da u društvu koje prolazi kroz tranziciju struka mora više ustrajavati na tome da se pronađe spona između zahtjeva investitora i graditeljskih pravila kojih bi svi trebali da se pridržavaju.

„Zadatak svih nas arhitekata i urbanista je da kada uđemo u neki prostor vodimo računa o postojećim objektima, ljudima koji tu žive i nečemu što je tu bilo i prije nas. Trenutno je to, nažalost, prepušteno svakom pojedincu koji se bavi arhitekturom i investitoru koji ima svoje zahtjeve“, zaključuje Nasiha Pozder.

Gordana Memišević je sličnog mišljenja.

„Jedini pravilan pristup je poštivanje struke. Ja ne mogu da vjerujem da ijedan arhitekt može nekome projektovati objekat koji nema građevinsku dozvolu. To je za mene isto kao i kad bi ljekar koji je položio Hipokratkovu zakletvu radio pacijentu šta god mu na um padne. Struka se mora poštovati, i tome se moraju učiti cijele generacije. O tome treba pričati studentima na fakultetu“, kaže ona.

I Nihad Čengić ističe odgovornost ljudi iz struke, koji bi, prema njegovom mišljenju, morali imati puno aktivniji pristup u rješavanju ovog problema. „Jedino što je gore od bespravne gradnje je struka koja to ignoriše“, zaključuje on.

[nosara]

pa ok tibra je blize od 50 m. ali ni 50 m ti ne garantuje diskreciju.

Ni 500 metara, jer ja imam jeben dalekozor...

Uozbilji se, 50 metara je sasvim ok, ali ako ti beljis u necije sisurine nece te sprijecit ni kilometar...

[Pryda]

Postoje godinama takvi programi koje provodi KS, zgrade su uglavnom na Dobrinji i u Vogošći. Bila je i posebna tema o tome, pokušaj je naći ako te zanima.

Ima na dobrinji u u vogosci na rosuljama. Drzava pravila zjape prazne zgrade nece niko da kupuje. Ja ne kontam ovu stanogradnju na sve strane nesto prave, pa ko to kupuje.

Na Dobrinji je izgrađeno 129 stanova i svi su prodati. Od komercijalnih stanova smo uspjeli predinvestirati i imamo još oko 40 novih jedinica, ali je i veći dio njih rezervisan. Na Rosuljama smo imali 140 stanova, ali je zbog odnosa građana prema lokaciji manji dio bio prodat.Cijene stanova ostale su iste kao i na početku realizacije ovog projekta, pa tako one iznose 1.610 KM na Dobrinji 5 i 1.635 maraka na Rosuljama po kvadratnom metru.

"Uz to, Sarajevo Tower će promijeniti i izgled naselja Pofalići, ali i cijelog grada. Rok za izgradnju je 24 mjeseca, cijene kvadrata stanova kretat će se od 1.850 konvertibilnih maraka, a prodaja će početi vrlo brzo", rekao je Dževlan.

Uporedi ove dvije zgrade, lokaciju i sve sto dolazi uz njih pa mi reci jesu li ove od 1600 po kvadratu u Rosuljama povoljne.

[kox]

Postoje godinama takvi programi koje provodi KS, zgrade su uglavnom na Dobrinji i u Vogošći. Bila je i posebna tema o tome, pokušaj je naći ako te zanima.

Ima na dobrinji u u vogosci na rosuljama. Drzava pravila zjape prazne zgrade nece niko da kupuje. Ja ne kontam ovu stanogradnju na sve strane nesto prave, pa ko to kupuje.

Na Dobrinji je izgrađeno 129 stanova i svi su prodati. Od komercijalnih stanova smo uspjeli predinvestirati i imamo još oko 40 novih jedinica, ali je i veći dio njih rezervisan. Na Rosuljama smo imali 140 stanova, ali je zbog odnosa građana prema lokaciji manji dio bio prodat.Cijene stanova ostale su iste kao i na početku realizacije ovog projekta, pa tako one iznose 1.610 KM na Dobrinji 5 i 1.635 maraka na Rosuljama po kvadratnom metru.

"Uz to, Sarajevo Tower će promijeniti i izgled naselja Pofalići, ali i cijelog grada. Rok za izgradnju je 24 mjeseca, cijene kvadrata stanova kretat će se od 1.850 konvertibilnih maraka, a prodaja će početi vrlo brzo", rekao je Dževlan.

Uporedi ove dvije zgrade, lokaciju i sve sto dolazi uz njih pa mi reci jesu li ove od 1600 po kvadratu u Rosuljama povoljne.

Ovo u Vogošći (mislim da su to Rosulje) imaju neke dodatne pogodnosti, 10-ak godina se plaća kao mjesečna najamnina od par stotina km što se računa kao otplata u ratama i nakon toga se ostatak duga isplati u kešu. A ovo 'od 1850 km' obično znači da će lošiji stanovi (suteren, zadnji sprat ili sl.) imati tu cijenu, ili će toliko koštati u pretprodaji. Ostali će vjerovatno biti skuplji.

[nosara]

Ma nema sanse da ce kvadrat bit ispod 2500 ako se to cudo ikad sagradi... Ipak ona lokacija vrijedi para, Novo Sarajevo je centar na svoj nacin... A i parking se moze nac...

[valter.ba]

Kaze covjek lijepo da im je cilj sto prije prodati i obrnuti kapital jer imaju u planu raditi jos jednu zgradu. Na toliki broj stanova sigurno im se isplati po ovoj cijeni jer u ssuprotnom bi ih cekala sudbina Bosmala. Ovo ce razvaliti konacno cijene na trzistu nekretnina i izvrsiti korekciju bolesnika koji traze po 2200 za kvadrat stana starog 40 godina. To ce se svesti na razumnih 1200 jer ih nece niko htjeti ni pogledati pored ovakve ljepote. Zato

[karanana]

gadi mi se ono "od" kad navode cijene. cijena kvadrata od 1.850 KM. sta to znaci? koliko je onda "do"? da li je ovo cijena sa ili bez pdv-a? ovdje nema kvadrata ispod 2.500.

[maraton]

Tolike nove zgradurine u Novom Sarajevu sa hiljadama novih stanovnika a Dom zdravlja,Hitna pomoć,škole,vrtići sve predratno.Pa sad su redukcije vode a šta će tek tad biti.

[basicm]

Ja licno sumnjam u cijenu od 1850. To ce biti cijena za pretprodaju, agencije, kupovinu vise stanova. Slicno kao nova Malta, 2200+ po kvadratu ne gine.

[valter.ba]

Pa hajde da sacekamo i da vidimo da li su skeptici u pravu. Inace moje osobno misljenje je da Sarajevu trebajuovakva zdanja. Konkretno recimo cijela Grbavica ili CVila su prava rugla koja treba porusiti, napraviti moderna zdanja, dati stanarima stanove iste kvadrature a ostalih 20 spratova na trziste. Pa grad nam vecim dijelom izgleda kao zaustavljen u vremenu a da ne spominjem bespravne urbicidne deponije na gradskim uzvisenjima. Hocemoo moderno Sarajevo jer metropolu pored ljudi cini i arhitektura. Do Marin Dvora treba sve restaurirati i odrzavati izvorni izgled a ostalo postepeno mijenjati jer Sarajevo zasluzuje izgled metropole.

[Dzontra_Volta]

Vala ja se uopšte ne kajem što sam kupio stan u 4-spratnici staroj 40 g. za skoro 2000 KM/m2 (toliko ispalo s radovima).
Pa ko je lud da živi u neboderu od 26 spratova u današnje vrijeme? Može on biti "moderan" koliko hoće, to je svejedno neboder.
Stanovanje u visokim zgradama je prevaziđeno 70-tih i 80-tih.
Danas u svijetu u takvim zdanjima žive samo oni koji sebi ne mogu priuštiti niša bolje, a kod nas se to prodaje kao ekskluziva.
Grbavica je u svoje vrijeme proglašena najbolje urbaniziranim naseljem i još uvijek je jedno od rijetkih naselja gdje možeš dijete pustiti vani da se igra, a da ga ne zgazi kakva budala s autom.

Nisam ja protiv novih zgrada, čak u stvari podupirem tako nešto, ali ovdje se uvijek usvajaju planovi koji bukvalno odražavaju nezajažljivi apetit investitora, bez imalo poštovanja urbanističkih standarda.
Zar normalnije ne bi bilo da se na prostoru VMC igradi planski uređeno stambeno naselje, sa zgradama do 6-8 spratova, u svu popratnu infrastrukturu? A ne graditi stambene nebodere, uz nekakve sumnjive korekcije planova (zna se kako se radi korekcija plana: odvede investitor načelnika općine, gradonačelnika i ministra prostornog uređenja na "kafu" i prođe korekcija, bez vijeća i ostalih smetala).

[valter.ba]

Ma da, zato glupi Japanci, Malajci, Ameri i Arapi idu kilometar u nebo. Jbg. nisu ni svjesni da je to isfurani fazon iz 80-tih. Loze se na kolektivno stanovanje a jos nisu skontali da je to za bijedu. Ne znaju cjeniti starinu sa oronulom fasadom, trulim instalacijama i zivot bez lifta ali kada dodju do love skontace, nadam se samo da nece biti prekasno.

[Ripicipi]

Razmak izmedju zgrada na Dobrinji kada ih dijeli ulica nema ni 25 metara

[Dzontra_Volta]

Ma da, zato glupi Japanci, Malajci, Ameri i Arapi idu kilometar u nebo. Jbg. nisu ni svjesni da je to isfurani fazon iz 80-tih. Loze se na kolektivno stanovanje a jos nisu skontali da je to za bijedu. Ne znaju cjeniti starinu sa oronulom fasadom, trulim instalacijama i zivot bez lifta ali kada dodju do love skontace, nadam se samo da nece biti prekasno.

Idu kilometar u nebo sa poslovnim objektima.
Idu i sa stambenim, ali tu stan ne prodaju kao luksuz, nego za "malu raju", dok dobrostojeći Ameri i Arapi sigurno tu ne žive (ne pričam o milionerima, nego o ljudima koji relativno prosječno zarađuju). Japance tu ne računam, totalno drugačija kultura, njima je dosta 20 m2 za 4-članu familiju.

[neki]

Grbavica je u svoje vrijeme proglašena najbolje urbaniziranim naseljem...

Ne znam ko ti je ovo rekao ali te je dobro slagao... Grbavica je u svoje vrijeme upravo bila suprotno, primjer loše planiranog naselja. Ovdje mislim na Grbavicu 1, na 2 su već uvidjeli greške i sve puno bolje izveli

[neki]

Razmak izmedju zgrada na Dobrinji kada ih dijeli ulica nema ni 25 metara

velika je razlika kad je razmak 25 metara izmedju zgrada sa 4 sprata kao na Dobrinji i zgrada sa 13 spratova kao u Tibri...

[nosara]

Pa hajde da sacekamo i da vidimo da li su skeptici u pravu. Inace moje osobno misljenje je da Sarajevu trebajuovakva zdanja. Konkretno recimo cijela Grbavica ili CVila su prava rugla koja treba porusiti, napraviti moderna zdanja, dati stanarima stanove iste kvadrature a ostalih 20 spratova na trziste. Pa grad nam vecim dijelom izgleda kao zaustavljen u vremenu a da ne spominjem bespravne urbicidne deponije na gradskim uzvisenjima. Hocemoo moderno Sarajevo jer metropolu pored ljudi cini i arhitektura. Do Marin Dvora treba sve restaurirati i odrzavati izvorni izgled a ostalo postepeno mijenjati jer Sarajevo zasluzuje izgled metropole.

Jebo te izgled i oblakoderi od 20+ spratova u halecoj rupi 2x3 kilometra ZRACNE linije, bez zraka, vode, uredjene osnovne infrastrukture, mrtvih gradskih sluzbi, polukrepanih javnih preduzeca koje na zivotu odrzava samo inercija...

Sarajevo pored ovako bistrih sarajlija zasluzuje da propadne...

Glede cijene kvadrata u onom cudu, za primjer pogledati cijene u uniprometovoj kasarni i dodat 25%...

[The BEN10]

Razmak izmedju zgrada na Dobrinji kada ih dijeli ulica nema ni 25 metara

velika je razlika kad je razmak 25 metara izmedju zgrada sa 4 sprata kao na Dobrinji i zgrada sa 13 spratova kao u Tibri...

I vidiš samo dulum neba ako si na nižim spratovima od 8-9...

[nosara]

Razmak izmedju zgrada na Dobrinji kada ih dijeli ulica nema ni 25 metara

velika je razlika kad je razmak 25 metara izmedju zgrada sa 4 sprata kao na Dobrinji i zgrada sa 13 spratova kao u Tibri...

I vidiš samo dulum neba ako si na nižim spratovima od 8-9...

Prije jedno 2 i po kvadratna metra...

[Dzontra_Volta]

Grbavica je u svoje vrijeme proglašena najbolje urbaniziranim naseljem...

Ne znam ko ti je ovo rekao ali te je dobro slagao... Grbavica je u svoje vrijeme upravo bila suprotno, primjer loše planiranog naselja. Ovdje mislim na Grbavicu 1, na 2 su već uvidjeli greške i sve puno bolje izveli

Grbavica je 60-tih bila prvo naselje koje je planski građeno i plan uopšte nije bio loš, nego je na žalost i u to vrijeme bilo "stručnjaka" ala Nedžad Koldžo koji su odlučili da usred lijepo osmišljenog naselja tutnu nebodere od 20 spratova.
Ali i to mogu razumjeti, tad je država gradila stanove i dijelila ih, pa se radili neboderi da bi se uštedjelo. A sad za stan u zgradi od 26 spratova moram platiti preko 2000 KM/m2. Hau jes no!

[nosara]

Stvarno, zasto je Grbavica proglasena urbanistickim promasajem...? Ima li neko strucan da pojasni...?

[valter.ba]

Treba ti neko "strucan" da ti pojasni zasto je ruglo ruglo. Pa dva su moguca pojasnjenja. Prvo je nedostatak inteligencije a drugo vjerovatno imate stanove na Grbavici, treceg nema .

[_BataZiv_0809]

Prije jedno 2 i po kvadratna metra...

Bjezi ba nosara, samo nek se gradi. Kako rekose ljudi, zivimo u gradu, ko smo mi da trazimo dnevno svjetlo i nezaklonjen pogled

Non sequitur: Sto se tice hargalja, doseljavali su se isti i 1946, kao i 1996, samo se nekad znao zavesti red, a sad vise ili ne zna ili ga nema ko zavesti

Gradsko celjade je naviklo zivjeti u zajednici sa drugima, ne otimati niti grabiti sve samo za sebe.