#1608 Re: Okupatorske zastave na Bobovcu
Posted: 24/10/2018 23:20
by hAZNADAR
155_mm wrote:zalosno je to sto o bosanskom kraljevstvu vecinom znamo iz istrazivanja iz perioda prije rata. poslije rata je veoma malo ucinjeno.
niko i ne pokusava da pokusa da potrazi bilo sta od onoga sta su turci odnijeli sa sobom od dokumenta nakon pada bosne.
ali kako to ocekivati od nekog ko slavi poraze svoje kraljevske vojske od osmanlija.
Ko to slavi poraz bosanske vojske od osmanlija? Ako mislis na konacni pad Bosne - tada i nije bilo vece makljaze, par opsada i to je sve. Imas li konkretan primjer ko to slavi poraz bosanske vojske, neka manifestacija, neko bitan,.... ? A sam kralj je znao pozvati Turke u pomoc u dinastickim borbama. Osmanlije su duuugo prisutne i u Bosni i u bosanskoj politici prije konacnog pada. Necemo se sutati stereotipnim prikazima drug - ima svako pravo da je vise musliman nego Bosnjak ili Bosanac - i tu ne treba dodavati ekstra.
Dalje - Turci niti su nosili neka dokumenta niti su ih interesovali. 99% napisanog u Bosni je bilo vjerskog tipa i baska su osvajaci tog vremena brizljivo cuvali i konzervirali bosanska dokumenta. Logika. Turci pokrecu skroz novi sistem, okrecu novi list, zapocinje nova era po njihovim pravilima i sve staro su brisali. Nisu ni mnoge gradove nastavili gdje su bili vec pravili nove - a kamoli cuvali prijasnja dokumenta.
A sto se tice perioda kraljeva - tu je manje vise sve jasno vise od 100 god. Nema se sta puno novog tu otkriti. Ostaju samo neki dogadjaji sa vise teprija poput krunisanja gdje i kako, ili tumacenja politicke pozadine tadasnje diplomatije. I naravno CB. 99% izvora je poznato 100 god. i naravno da se za sve silne decenije napisalo vise o tome prije nego poslije rata. I opetjjeste dosta istrazivano, napisano, ucinjeno,.. i poslije rata o cemu ocigledno nisi puno citao. Mada i to sto je napisano nije donijelo nista novo jer kao sto rekoh istim izvorima raspolazemo i danas i prije rata.
#1609 Re: Okupatorske zastave na Bobovcu
Posted: 25/10/2018 00:40
by klosar pravi
155_mm wrote:ovdje neki vjeruju u guslarske verzije historije "danas dosli turci i srbi/hrvati sutra postali muslimani"

Nisu to guslarske verzije to su cinjenice koje da znaš bilo šta o historiji bio bi ih sam svjestan.
Znaš li pravo ime Mehmeda paše Sokolovića?
Problem dolazi do toga što su srbi sami napravili neprijatelje od nas da su prihvatili da budu 2 vjere tako bi ih isto mali dio i dalje mrzio..
Al' jebo ba ime previše se gluposti oko toga piše njima je to bilo ko promjeniti čarape ocigledno baš kao i vjeru o kojoj nisu imali blage veze i vjerovatno ih je 10 posto prakticiralo ( BAŠ KAO ŠTO I DANAS PRAKTICIRA ).
Da ne pricamo o tome koliko je malo ljudi uopšte bilo u državi koliko nepismenih koliko SVEGA ostalog.
Al' da ako gledamo striktno porijeklo prije pazi sad 500+ godina jesmo srbi sve ostalo je bježanje od realnosti.
Eh sad koliko je cinjenica da smo srbi toliko je isto cinjenica da smo najudaljeniji od toga da budemo srbi.

#1614 Re: Okupatorske zastave na Bobovcu
Posted: 25/10/2018 08:43
by hAZNADAR
klosar pravi wrote:155_mm wrote:ovdje neki vjeruju u guslarske verzije historije "danas dosli turci i srbi/hrvati sutra postali muslimani"

Nisu to guslarske verzije to su cinjenice koje da znaš bilo šta o historiji bio bi ih sam svjestan.
Znaš li pravo ime Mehmeda paše Sokolovića?
Problem dolazi do toga što su srbi sami napravili neprijatelje od nas da su prihvatili da budu 2 vjere tako bi ih isto mali dio i dalje mrzio..
Al' jebo ba ime previše se gluposti oko toga piše njima je to bilo ko promjeniti čarape ocigledno baš kao i vjeru o kojoj nisu imali blage veze i vjerovatno ih je 10 posto prakticiralo ( BAŠ KAO ŠTO I DANAS PRAKTICIRA ).
Da ne pricamo o tome koliko je malo ljudi uopšte bilo u državi koliko nepismenih koliko SVEGA ostalog.
Al' da ako gledamo striktno porijeklo prije pazi sad 500+ godina jesmo srbi sve ostalo je bježanje od realnosti.
Eh sad koliko je cinjenica da smo srbi toliko je isto cinjenica da smo najudaljeniji od toga da budemo srbi.

OK, pasha,... po cemu se u srednjem vijeku zna da je neko ime samo srpsko ili samo hrvatsko? Procitao si rodjeno ime Mehmed pase i skontao da zvuci srpski u svjetlu danasnjih obicaja - ko da gledam? Ono,... stari Bosnjani imali neka drugacija imena drugacija od imena u Srbiji i Hrvatskoj,... imena koja nisu eto bila biblijskog ili slavenskog korijena? Znaci Bajo iz okoline Visokog u 15-om vijeku je po tebi samo mogao biti Srbin.
Zaboli nas kolektivno cuna kako srpski mitomani tumace ovo ili ono ili ako sebi stvaraju neprijatelje. Ali nazalost neki padaju na to pa se maltene pravdaju zbog islama u Bosni. Hebote cijeli svijet ima danas vjeru koja je dosla nekada davno od osvajaca, cijela Juzna Amerika je i katolicka i pricaju spanski, portugalski,... pa opet slave i Azteke, Maje,.. - samo kod nas se unosi u to neki dramatican ton izdaje, prevjere,... ili se jednostavno precutno prihvata srpska mitomanija. Naravno da nasi preci nisu bili samo Bosnjani. Bilo je tu naravno i Srba, Hrvata, Vlaha, Sasa(njemacki rudari), Cincara, Arbanasa,... ali posto niko nema rodoslov - kako se susjedi pozivaju na stare Srbe i Hrvate - mozemo i mi na Bosnjane.
u nastavku par dokumenata o narodu u Bosni u srednjem vijeku.
#1615 Re: Okupatorske zastave na Bobovcu
Posted: 25/10/2018 08:44
by hAZNADAR
sprava Rajkovicima najvjerovatnije pisana 1366 god.
Va ime oca i sina i Svetoga duha, amin. Az rab bozji i svetoga Grgure, a zovom gospodin ban Tvrtko, po milosti bozjoj gospodin mnogim ZEMLJAM BOSANSKIM, GOSPODIN BOSANSKI, I SRBSKI, I SOLSKI I PODRINSKI, I MNOGIM STRANAM BOSANSKIM.
Pravi gospodon bzan Tvrtko: kada se behmo svadili, tada nas Stipan Rajkovic umiri i da nam nas grad Bobovac, a neda ga dati Ugrom. I za tu sluzbu dasmo mu Cuklje u Lasve, i dasmo mu Klopc u Brode i dasmo mu Brlosnik na Uzore Vlsi. I hvala njinju, stavlajemo u veki amen. I s timi vasemi predasmo ga u VERU DEDINJU I VSE CRKVE BOSANSKE. I vse krstjane da mu je ruka. I da mu se ne more svrci vera krstjanska ni za jedin uzrok...........
I da mu se tam njegov dlg nepohudobi nikadar. I sto ga ne SUDI DID I DVA STROJNIKA s njim. .....
I da ne suzanj nikadar dokle je korien u Bosne crkve bozje. Da o tom ima crkva stati.
A tomu svidoci dobri Bosnjane :vojvoda Vlkac, zupan Crnul, knez Bogad, tepcic Belhan, knez Branko Prinic, knez Sladoje,....
*********************************************
Stjepan Kotromanic
(15. avgust 1332)
AKO BOSHNJANIN BUDE DUZAN I POBJEGNE - DA MU NIJE VJERE NI RUKE OD GOSPODINA BANA
Utvrdi zakon ko je prvi bio medju Bosnom i Dubrovnikom, da zna vsaki chlovjek, koji je zakon bil:
Ako ima Dubrovchanin koju pravdu na Boshnjaninu - da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca - roka da mu ne bude odgovoriti.
Ako Boshnjanin zapshi da nije duzhan - da mu nareche prisechi samoshestu, koje ljubo postavi banj rod.
Ako bude podoban od banova roda tko - da mu su porotnici od njegova plemena, koga mu hotenje.
A toj da se zna - da ne mozhe tehej pobjegnuti, a veche ne mozhe pred nikoga mu narechi.
A kto Dubrovchanin ubije ali posjeche u Bosni ili Boshnjanin Dubrovchana - taj pravda da je pred gospodinom banom, a osud da grede banu na njih.
Ako bude svada Boshnjanina z Dubrovchaninom u Dubrovnici - da sudi knez dubrovachki i sudje, a globa opchini.
Ako Boshnjanin uhiti Dubrovchanina za konja, a on bude ukraden ili uhushen, a pravi Dubrovchanin: "Moj je konj vlashti" volja: "Ja sam ga kupio, ne znam od koga", volja povije od koga je kupljen, volja prisezhe samoshest - chist duga da bude.
I ako Boshnjanin bude duzhan, a pobjegne iz Bosne z dugom - da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana
I ako Boshnjanin izme dobitak dubrovachki na vjeru, i knjiga bude u Dubrovnici, ako knez i sudje poshlju da je knjiga prava - da je vjerovana, da plati Dubrovchaninu i bez prestavshtine.
Ako li tat ili husar uzme Dubrovchaninu u banovu vladanju, tko se uvje - da plati Dubrovchaninu i bez prostavshtine, a gospodinu banu vsaki shest volova na svoju glavu - i da se ne vrate
Ako rat bude, chesa Bog ulishi, medju Bosnom i Dubrovnikom, da gospodin ban da rok Dubrovchanom shest mjeseca, da si podju u Dubrovnik slobodno - na to im je vjera gospodina bana Stjepana
A Dubrovchane da zhivu Humskom zemljom u njih" zakonu - u prvom
A ovomuj pisanju svjedok:
zhupan Krksha i veliki vojevoda Vladisav Galeshich i Vukosav Tepchich, Radosav Hlapenovich, Stjepko Radosalich, Milosh Vukasich, Stjepan Druzhchich, Budisav Gojsalich, Vladisav Vukasich, Mioten Drazhivojevich, Pribisav Milibratich
A od Zavrshja:
zhupan Ivahan Pribilovich, Vlatko Dobrovojevich, cheonih Hlap, Ivan Budisalich, Divosh Tihoradovich, Gojsav Vojsilovich, Branosh Cheprnjich, knez Pavao Hrvatinich, Stanac Vojsalich
A siju knjigu pisa Priboje, dijak veliki slavnoga gospodina bana Stjepana, gospodina svem zemljam bosancem i humscem" i Donjem" krajem" gospodin
********************************************
Vladislav Stjepanovic
(Oko 1353. godine)
Az rab Bozji i svetoga Grgura, a zovom gospodin knez Vladislav, i gospoja kneginja Jelena, i niju gospodin ban Tvrtko, i njegov brat knez Vlk - dali su vjeru svoju gospodsku i prisegli su dumanadesete dobrijeh Bosnjana knezu Vlatku Vlkosalicu i njegovu djetetovi, da nije u njih svezanik ni taljenik ni porucenik, ni njegovo dijete. I da mu se ne moze svrci vjera, cesa ne ogledala ona dvanadesete, koja sta s njimi prisegla.
...........................
I da ne moze prijeti nitkore u nasem gospodstvije Vlatkova cloveka - ni sam ban Tvrtko, ni njegov brat knez Vlk, - bez volje kneza Vlatka. Na to su mu vjeru dali i prisegli! A tojzi vjeri i prisesi svjedoci - dobri Bosnjani ...........
*******************************************
Jelena Kotromanic
(Godine 1354)
V" ono vrijeme, kada pride gospoja bana mati s Ugra i s svojim sinom, s knezom s Vlkom, i kada bi stanak na Milah vse zemlje Bosne i Dolnjih kraji i Zagorja i Hlmske zemlje - prisegla je gospoja, bana mati, i njen sin, gospodin ban Tvrtko dumanadesete dobrih Bosnjane knezu Vlatku Vlkoslavicu, a sizi su prisegli: ..............................
I volja koja bi kleveta, a ili obada ulizla na kneza na Vlatka, a ili u koju zavjeru zasal knez Vlatko - d amu nisu voljni uciniti nijednoga hudoga, dokole ga nije ogledala Bosna.....
*******************************************
Tvrtko Tvrtkovic
(24. juna 1405)
U OVU NEPRAVEDNU RAT
Uchinih s gospodinom hercegom i po svitu s vlasteli bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome:
Tko godi je Boshnjanin ali Kraljstva bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovchaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a mozhe Dubrovhcanin tozi istinom pokazati - da se ima Dubrovchaninu vratiti i platiti.
I vsakoje ubistvo chlovichje, krviprolitje, koji su u ovuj i nepravednu rat uchinjena, i vsakoje rane i ubijenja i zle richi i hotinja zla, koja su bila meju bosanscimi ljudmi i dubrovchcimi, oboji obljubismo... i jednosrdno prostismo i blagoslovismo
I takozi pravimo i povelivamo:
Da nitko ne uzmozhe, niti smiti bude uspomenuti ni iskati krvi, ni ine osvete, ni vrazhde, ni u jedno vrime - dokoli stoji svit
Tko li se obrite, potvoriv se - da je gospodstvu mi neviran, i da se raspe.
***********************************************""
SHTO SUDIJE ODLUCHE NITKO NE MOZHE POTVORITI
A shto je uzel vojevoda Sandalj i knez Paval Radinovich, volja ini Boshnjanin, ljubo Kraljstva bosanskoga, komu godi Dubrovchaninu dobitak, volja ine richi u siju rat, tomuj uzetju da je sudja knez Vukac Hranich i sh njim vlastelin drugi bosanski, koga sh njim kraljevstvu mi poshlje.
***********************************************
Stjepan Tomashevich
I MOJA CE PROPAST POVUCI ZA SOBOM I MNOGE DRUGE
(1461. godine)
Dojde glas kraljevstvu mi kako car turski Muhamed namjerava dojduceg ljeta udariti s vojskom na mene i da je zato sve potrebito prigotovio. Tolkoj sili turackoj ja sam ne mogu odoljeti. Umiljeno sam molio ugarsku i bnetachku gospodu i Jurija Kastriota jeda bi mi u ovoj nevolji pohitali u pomoch, shto molim i tebe, svepochtenog, uzmozhnog i presvijetlog gospodina i oca. Ja ne ishtem zlatnih brda, ali bih bio rad da moji neprijatelji kao i ljudi u mojoj zemlji uznaju kako mi tvoja pomoch neche uzmanjkati. Jere, ako Boshnjani budu vidjeli da u ovoj rati neche biti sami i da che im mnogi ini pomiochi - hrabrije che u rat iti i vojevati, a tagdi i turachka vojska neche bez straha u moje vladanje naprasno ulisti. Prilazi u moju zemlju su veoma teshki, a tvrde na mnogim mjestima nedobitne, tere ne dopushtaju da se prodre u moje kraljevstvo.
**********************************************************
ZA MILOST NJEGOVE STARE GOSPODE I ZA SPOMEN I SLAVU BOSANSKU
Petar, istije Ohmuchevicha, po starini Boshnjanin, a radi nepovoljnog razumirja i pogube bosanske, prishashchah njegovijeh starijeh - sad je Dubrovchanin, koji za milost njegove stare gospode slozhi i postavi ovo rodoslovlje, za slavu bosansku i svakoga vridnoga Boshnjanina, dokole Bog dopusti i njegova sveta volja izvrshi
Pisano lita Hristova na 1482.
**************************************************"
-Dominikanac Matija iz Zagreba pise 1327 god. o inkvizitorskoj sluzbi u Slavoniji i da bi se trebao podici krizarski rat protiv Bosnjana i Sklavena u Ugarskoj i Bosni.
-1334 papa Ivan XXII pise kako mu je stalo da vuci vise ne razdiru ovce u stadu Gospodnjem i zeli iskorijeniti hereticku zlocu te nalaze provincialu dominikanaca u Ugarskoj, da posalje svu svoju bracu protiv svih onih Transilvanaca, Bosnjana i Slavena koji su heretici.
- papa Inocentije VI salje 30.03.1356 skoro identican sadrzaj mletackom duzdu Ivanu Gradoniku i naravno opet Bosnjani i Sklaveni odvojeno.
- 1347 biskup Pelegrin pise da franjevci mogu djeliti sakramente po Bosni iako su Bosnjani izopceni.
- U biljeskama sa Bazelovskog koncila 1432 god. termopilski biskup Nikola pise:
"Bosnjani, koi su zarazeni manihejskom zabludom mogu se vratiti u krilo katolicke crkve."
- Borelli-vukasovicev grbovnik - kraj XVII vijeka
"Poslije nesretnog sloma bosanskog kraljevstva mnogi Bosnjani spasili su se bijegom u Dalamciju, na njezina ostrva, Dubrovnik, Napulj, Apuliju, Istru i Vatikan.
**********************************************
Stjepan Ostoja
(6. januara 1404)
DASMO MU SVE ONO STO JE NJEGOVO BILO
Dajemo viditi vsakomu cloviku komu se dostoji - da mi prizvasmo k sebi vojevodu Pavla Klesica.
..............
I s timi ga s vsim pridasmo gospodinu didu i njegovim strojnikom i vsoj Crkvi bosanskoj, u njih obarovanije.
I da mu se ne ucini nikdare nijedno hudo - sto ga ne bi ogledala Crkve bosanske i vlastele bosansci.
**********************************************
Radosav Pavlovich
(25 oktobra 1432)
I zato... dajemo na vidjenje vsakomu chlovjeku komu se podoba i pred koga lice ov list nash otvoren dojde, a ili bi pred gopsodina cara turskoga, a ili pred gospodina kralja ugarskoga, a ili pred gospodina krlaj Tvrtka bosanskoga, ILI INOGA BOSNJANINA, A ILI GOSPODINA SRBSKOGA A ILI LATININA, a ili ine vrste chlovjeka:
Uchinih dobri i pochteni mir i pravo, milostivo i ljubovno bractvo i srdchane prijateljstvo s knezom i vlasteli i sa vsom opchinom grada Dubrovnika, onakoj na vse - kakoto je bilo medju nami i prvo rati... takoj da je i sada, i bolje, u vijeki vjekoma, amin
*************************************"
Vladislav Hercegovich
(15 avgusta 1451)
I joshte... zapisuju, hochu i tvrdju, da - dopustiv mani Gospod Bog gospoctva - da nisam voljan, ni da mogu, nikadare zabraniti ni zaustaviti ni jedne moje ljudi, ni Vlahe ni Srblje, slobodno hoditi u Dubrovnik, trgovati tako soli kako ine trge i vse ine svoje posle slobodno opraljati; pache, ni ine gospode ljudi da nisam voljan priko nashega kotara ustaviti, ni braniti hoditi slobodno svojimi trzi i s inimi svojim opravami u Dubrovnik
Obituju i zapisuju... da nisam voljan, ni da mogu uchiiniti gabelu od prodaje soli nigdir u vsem nashemu kotaru, razma od onih gde su naredila gospoda stara prva, bosanska i srpska , a toj jest: jedno u Drivih, a drugo u Dubrovniku, tretje u Kotoru, chetvrto u Zeti, u svetoga Srdja na Bojani
*****************************************""
Sandalj Hranich
(4. marta 1410. godine)
Ni nje kuche, ni nje opchine, ni nje udrzhanije, doma nje i nashega, kako pristoji sinu u matere svoje, do lahka i do teshka vremena i do vsega stho prihodi...
...dokoli bi ne bilo matere mi, rechene gospoje banice Anke, suprochu meni takovo uchinjenije kako bi mogli rechi dobri ljudije ki se imenuju od Bosne i od Hrvat" i od Bnetka i opchine dubrovachke - da je za to podobno ostaviti sinu mater svoju
...
******************************************
Stjepan Tomas
(22. avgusta 1446)
PRIDASMO IH DIDU MILOJU I DIDU KON DIDA
........da im se toj ne ima poreci ni potvoriti ni na manje donesti, ni za jednu neviru ni zgrihu kraljevstvu nasemu, sto ne bi ogledano gospodinom didom i Crkvom bosanskom i dobrimi Bosnjani.
*********************************
Stjepan Kotromanic
BI MILIOST NASA GOSPODINU JERE OSTAVI HRVATSKOGA GOSPODINA
Az sveti Grgur, a zovom ban Stjepan, sin gospodina bana Stjepana, po milosti Bozijej gospodin vsim zemljam bosanskm, i Soli i Usori i Dolnjim krajem, i Humske zemlje gospodin, i brat moj knez Vladislav:
Bi milost naju knezu Vlkoslav, sinu kneza Hrvatina Kljuckog, jere ostavi hrvatskog gospodina i Bapsice, - naju milost djela.
I dasva knezu Vlkoslavu za jegovu vjernu sluzbu dvije zupe: Banice i Vrabnju, od meje do meje, i u niju dva grada: Kljuc i Kotor.
....................
I zato, dasva knezu Vlkoslavu one zupe za jegovu vjeru - a one zupe bista nevjerne i stasta naprotivu nam polog Hrvata.
A tomu daru bise svjedoci dobri Bosnjane.....