nekoliko je bitnih momenata u ovoj priči, stara vlada očito ne sluša gazde, sve susjedne države žele raskomadati makedoniju, makedonija je na izbjegličkoj ruti
da se podsjetimo nekih izjava:
Ivanov
"Predsjednik Ivanov je rekao da, u skladu s ustavom, neće imenovati mandatarom nekoga tko pregovara na osnovu platforme strane zemlje koja se koristi za ucjenjivanje Makedonije, ugrožavanje njezinog suvereniteta, neovisnosti i unitarnog karaktera", navodi se u priopćenju.
"Ta platforma predstavlja postizborno kršenje ustava i okvirnih sporazuma iz Ohrida i stavlja Makedoniju u subverzivnu poziciju i u položaj ovisnosti od strane zemlje. Građani su glasovali za europske reforme, a ne za stranu platformu"
Zaev
"Još jednom apeliramo na Ivanova da preispita svoju odluku zato što iza tih 67 mandata stoji blizu 700.000 glasača, a svakim prolongiranjem strah od eskalacije situacije realno je prisutan"
Mogherini
lideri imaju odgovornost da smire strasti i spriječe izbijanje "međunacionalnih ili geopolitičkih konflikata".
- Makedonija je složena zemlja, koja se nalazi u složenom regionu i požar nam nije potreban, rekla je Mogherini.
"To je osnovna poruka koju sam prenijela političarima - ne igrajte se vatrom, ne pretvarajte ovo u etnički konflikt, to će ruinirati zemlju i najvjerovatnije se proširiti van granica", naglasila je Mogerinijeva.
Osim Mogerini, poziv za preispitivanje odluke o dodjeljivanju mandata za sastav vlade makedonskom predsjedniku prethodno su uputili europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han i američki veleposlanik u Makedoniji.
tekst iz njemačkih novina
Te zemlje su ustvari "kandidati za pristup" Europskoj uniji, "ali nove krize su Zapadni Balkan stavile u vrh 'agende zabrinutosti' Europske unije", piše u svom članku pod naslovom "Zabrinutost za Balkan" Süddeutsche Zeitung (SZ). "Napetosti između Srbije i Kosova, teška unutarnjopolitička kriza u Makedoniji i jedna ne manje neugodna situacija u Crnoj Gori su regiju ponovno stavili u vrh krizne agende u Europskoj uniji. Veliki je strah od novog kaosa usred Europe. Savezna kancelarka Angela Merkel se požalila na 'kompliciranu situaciju između zemalja'. Donesena je odluka o tome da se 'tu još jače djeluje i pomogne kako bi se osnažila europska perspektiva tih zemalja'. Upravo o tome se radi.
Mnogi u zemljama Zapadnog Balkana su prestali vjerovati u maglovita obećanja o 'europskoj perspektivi'. Istovremeno Rusija i Turska odlučno rade na tome da prošire svoj utjecaj u toj regiji. Proeuropljani stoga sada žele znati mogu li ozbiljno računati na Europsku uniju i pristup", poručuje SZ ujedno navodeći da šefovi vlada i država na summitu EU-a održanom krajem prošlog tjedna na to pitanje nisu dali odgovor. Ono što je, međutim, poručeno sa summita je da će se s obzirom na "interne i eksterne izazove" i dalje promatrati "fragilno stanje" na Zapadnom Balkanu te da podrška za europsku perspektivu i dalje važi "neograničeno", prenosi SZ.
O krizama na Balkanu koje zabrinjavaju Europsku uniju piše i Spiegel Online, konkretno o krizi u Makedoniji. Spiegel Online se tako osvrće na prosvjede, koji se od proteklog tjedna održavaju u Skopju, "protiv navodno ugroženog jedinstva zemlje". No, prosvjeduje se u prvom redu protiv dalekosežnih prava albanske manjine i prije svega protiv uvođenja albanskog jezika kao mogućeg drugog službenog jezika, pojašnjava Spiegel Online:
"U svojim porukama organizatori prosvjeda sugeriraju mračne scenarije: ukoliko albanski postane službeni jezik, makedonske građane će se možda obvezati da prisilno uče albanski, glasi njihova poruka. Dodaju kako bi se morale tiskati dvojezične novčanice i da bi se na koncu područja koja su većinski naseljena Albancima mogla odcijepiti i priključiti Velikoj Albaniji. Te demonstracije su najnovija epizoda jedne državne krize u kojoj se Makedonija nalazi već skoro tri godine i koja tu zemlju sve dublje vodi u nemogućnost vladanja njome - iako EU diplomati već dugo vode istok tako intenzivne kao i očajne pokušaje posredovanja kako bi se izmirili politički konflikti. I to rade iz dobrih razloga: Makedonija bi u slučaju jedne nasilne eskalacije unutarnjopolitičkih konflikata lako mogla u sukobe uvući svoje susjede."
Mogherini: "Ne igrajte se vatrom"
Spiegel Online u svezi s tim donosi koje zemlje bi mogle biti pogođene krizom u Makedoniji ili koje prate svoje vlastite interese:
"Albanija i Kosovo: političari obiju zemalja ohrabruju albansku manjinu iz susjedstva na separatističke akcije. Kosovski predsjednik je nedavno kazao da Makedonija bez jednakopravnih Albanaca gubi svoj smisao, te zatražio od makedonskih Albanaca da 'sudbinu svojih prava uzmu u svoje ruke'.
U Bugarskoj mnogi Makedonce smatraju etničkim Bugarima i zalažu se za ujedinjenje s Makedonijom. Bugarska je u kriznim slučajevima u Makedoniji opetovano pojačavala svoju vojnu prisutnost na vlastitoj granici.
Grčka opet Makedoniji predbacuje da ima pretenzije na sjevernogrčku istoimenu provinciju, te zbog toga Atena već dugo godina blokira pristup Makedonije NATO-u i pristupne pregovore s EU-om.
Europska unija: za Bruxelles, kao i za čitavu Uniju, Makedonija je od velikog značaja, jer ta zemlja zajedno s Bugarskom služi kao bedem protiv izbjeglica na takozvanoj Balkanskoj ruti."
Osvrćući se dalje na unutarnjopolitičke probleme i napetosti u Makedoniji, Spiegel Online napominje da su sporovi oko uvođenja albanskog kao drugog službenog jezika ustvari samo povod za demonstracije koje traju danima, ali da se u pozadini radi o nečemu sasvim drugom: "Nikola Gruevski i njegova stranka VMRO-DPMNE pokušavaju da se svim sredstvima održe na vlasti. Gruevski zemljom vlada još od 2006. godine, ali se na izborima protekle godine mogao održati izgleda samo uz masivnu izbornu prijevaru. To je na vidjelo izašlo 2015. godine kada je socijaldemokratska oporba objavila brojne prisluškivane telefonske razgovore državnog vodstva čiji je izvor do danas nejasan. Ti razgovori su dokazali da su premijer i njegovi bliski suradnici zemljom vladali poput mafije - pomoću korupcije, izborne prijevare, ucjenjivanja i dalekosežnog špijuniranja protivnika. Kad su višemjesečne demonstracije protiv vlade Gruevskog Makedoniju dovele na rub nasilnih konflikata, kao posrednica se uključila Europska unija. EU se plaši da bi mogao izbiti veliki požar u Makedoniji i njezinim susjednim zemljama. Tako se, barem, neuobičajeno jasno izrazila opunomoćenica za vanjsku politiku Federica Mogherini nakon što je nedavno za vrijeme posjeta zemljama Zapadnog Balkana posjetila i makedonski glavni grad Skopje i tom prilikom poručila: 'Ne igrajte se vatrom'."
