Uloga i brojnost ruskih i drugih dragovoljaca iz pravoslavnih zemalja koji su se borili u redovima Vojske Republike Srpske tijekom proteklog rata u BiH nikada nisu do kraja istraženi, ali se procjenjuje da je njih više od 600 početkom devedesetih godina ratovalo u Bosni i Hercegovini.
Jedan od njih je i Igor Girkin (Strelkov), vođa separatista u Ukrajini kojeg smatraju odgovornim za rušenje malezijskog zrakoplova, pri čemu je ubijeno 295 osoba. Girkin je poznat i po imenu Igor Ivanovič Strelkov i veteran je ruskih ratova na Kavkazu. Borio se i u ratu u BiH, i to na strani Vojske RS.
Od studenog 1992. do ožujka 1993. bio je pripadnik Drugog ruskog dobrovoljačkog odreda, a prema neslužbenim informacijama, posjeduje i državljanstvo BiH.
Konkretni dokazi prisutnosti ruskih dragovoljaca u BiH u vrijeme rata danas su tek grobovi poginulih u Istočnom Sarajevu, Višegradu, Loparama i Bileći. Najviše od oko 50 grobova ruskih dragovoljaca nalazi se na vojnom groblju u selu Miljevići u Istočnom Sarajevu, udaljenom samo jedan do dva kilometra zračne linije od središta glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Jurij Petraš, Roman Mališev, Aleksej Tamilin, Bočkarev Jurjevič... samo su neka od ruskih imena koja se mogu vidjeti ispisana ćiriličnim pismom na bijelim nadgrobnim križevima u Miljevićima.
Uglavnom su bili pripadnici novosarajevskog četničkog odreda. Bili su na položajima na Grbavici i kod židovskog groblja iznad Sarajeva, ali su ginuli i na drugim ratištima. Iako se tvrdilo da su ruski dragovoljci dolazili organizirano u BiH, njihovi nekadašnji suborci u Istočnom Sarajevu tvrde da su dolasci Rusa, Grka, Rumunja i Ukrajinaca bili isključivo individualni i motivirani borbom za vjeru, za pravoslavlje. Nijedan od njih, kažu, nije došao radi novca. Gotovo su svi imali zavidna vojna znanja stečena u sovjetskoj i ruskoj vojsci te bogato ratno iskustvo iz Afganistana. Zanimljivo je da posmrtni ostaci nijednog od poginulih ruskih dragovoljaca nisu prebačeni u Rusiju. Naprotiv, njihove supruge i roditelji svake godine u skupinama posjećuju Miljeviće i obilaze grobove.
Nadgrobni spomenici Girkinovih ruskih suboraca u Miljevićima gotovo se uopće ne razlikuju od onih podignutih poginulim srpskim vojnicima. Jedina razlika je u tome što se na poleđini ruskih spomenika nalazi natpis “dobrovoljac”.
I to je, kažu danas u Istočnom Sarajevu, dokaz da su Srbi Ruse prihvatili kao pravu braću. No, i uz takav “bratski” odnos samo je jedan preživjeli ruski dragovoljac ostao živjeti u Istočnom Sarajevu. Svi ostali napustili su Bosnu i Hercegovinu odmah nakon završetka rata i,
poput Girkina, otišli drugdje “braniti pravoslavlje”.
kao i one u BiH 
