Forum Klix.ba

Hoće li se drug Petrol oglasiti povodom ovoga. Ni njihova nabavna cijena nije viša od 1,85 KM. On kao prati forum.

Nije ti on Drug, sad smo svi Gospoda !

Juče sipao dizel četvorku u Banjoj Luci po 2.05 KM, Nestro Petrol.

Znam da je malo off topic,ali sta je stvarni razlog ovolikom pojeftinjenju nafte na svjetskoj berzi? Jel to neki iznenadni pad potraznje, neki novi revolucionarni izvor otkriven ili....?

SimkeA wrote:Znam da je malo off topic,ali sta je stvarni razlog ovolikom pojeftinjenju nafte na svjetskoj berzi? Jel to neki iznenadni pad potraznje, neki novi revolucionarni izvor otkriven ili....?

Hladni rat protiv Rusije.

quarterback wrote:otisao danas do banja luke, u sarajevu je najskuplje, u regiji oko kiseljaka i viteza 95ica je od 2.25 (hifa) do 2.15 na ti oil, td i slicnim pumpama (ne ulazim u kvalitet), u banjaluci nestro 2.18, u sarajevu nestro 2.26 (s tim da je vikend cijena -5 feninga, dakle 2.31 je radnim danima)

Za raju koja dolazi u BL, najjeftinije gorivo je na Gazprom i Nestro pumpama na tranzitu - poslije kružnog toka kad se dolazi iz pravca Jajca. Gazprom je lani preuzeo OMV pumpu koja je bila na toj lokaciji i od preuzimanja išao sa damping cijenama, znam da je obični dizel svo vrijeme bio zakucan na 2.25 KM dok je drugdje išao i po 2.40. E sad, budući da Nestro Petrol ima pumpu odmah do ove, nije im se isplatilo držati više cijene goriva pa su i oni davali dobre ponude. Znam da im je Dizel EURO 4 na toj pumpi bio 2.24 KM dok je na drugim pumpama iste kompanije u istoj toj BL bio desetak i više kf skuplji.

Možda nekad bude na drugim pumpama nekih popusta ali ovo je u pravilu ovako. Naravno, govorim o "jačim" distributerima, na manjim divljim pumpama se može možda bolje proći ali kvalitet onda dolazi u pitanje. Nešković isto važi za krupnijeg distributera ali ja mogu posvjedočiti da mu gorivo nije kvalitetno i u načelu ga je dobro izbjegavati.


@simke, evo jedan dosta dobar tekst: http://pescanik.net/iracionalna-prinuda/ Ide u širinu priče ali daje objašnjenje.

SimkeA wrote:Znam da je malo off topic,ali sta je stvarni razlog ovolikom pojeftinjenju nafte na svjetskoj berzi? Jel to neki iznenadni pad potraznje, neki novi revolucionarni izvor otkriven ili....?

1. Kanadjani i Amerikanci ispumpavaju ogromne kolicine nafte putem razbijanja skriljca. Znalo se odavno da ce doci do poremecaja trzista zbog ovoga, samo se to desilo poprilicno naglo.
2. Saudijska Arabija mora zadrzati svoj dio trzista, i njima je vaznije zaradjivati manje ali imati taj svoj dio nego drzati cijenu na 116 doalra da bi Venecuela davala besplatno gorivo Kubi i slicno. Takodje, ovo usporava i vadjenje nafte u SAD i Kanadi jer je nafta iz skriljca skuplja nego ona dobivena klasicnom metodom vadjenja.
3. Kina usporava i to dobro. Pocinju izlaziti na vidjlo slabosti kineske ekonomije koja se bazirala na stranim investicijama koje vrlo lako mogu da odu iz Kine u jeftinije zemlje (konkretno Meksiko koji ce od 2015 biti jeftiniji za proizvoditi nego Kina).
4. Kada sve uzmes u obzir, to sto je jeftinija dobro dodje i SAD da pritisne Rusiju. Glavn razlog je taj sto ima oko 2-3 miliona barela viska na trzistu, a cijena dodje samo kao kec na desetku da se Rusi zajebu, sto vise govori o Rusiji koliko je ustvari jaka nego o onima koji su sankcije nametnuli. Rusi nista nisu naucili iz 1979 godine.

dupli

jefferson wrote:

SimkeA wrote:Znam da je malo off topic,ali sta je stvarni razlog ovolikom pojeftinjenju nafte na svjetskoj berzi? Jel to neki iznenadni pad potraznje, neki novi revolucionarni izvor otkriven ili....?

1. Kanadjani i Amerikanci ispumpavaju ogromne kolicine nafte putem razbijanja skriljca. Znalo se odavno da ce doci do poremecaja trzista zbog ovoga, samo se to desilo poprilicno naglo.
2. Saudijska Arabija mora zadrzati svoj dio trzista, i njima je vaznije zaradjivati manje ali imati taj svoj dio nego drzati cijenu na 116 doalra da bi Venecuela davala besplatno gorivo Kubi i slicno. Takodje, ovo usporava i vadjenje nafte u SAD i Kanadi jer je nafta iz skriljca skuplja nego ona dobivena klasicnom metodom vadjenja.
3. Kina usporava i to dobro. Pocinju izlaziti na vidjlo slabosti kineske ekonomije koja se bazirala na stranim investicijama koje vrlo lako mogu da odu iz Kine u jeftinije zemlje (konkretno Meksiko koji ce od 2015 biti jeftiniji za proizvoditi nego Kina).
4. Kada sve uzmes u obzir, to sto je jeftinija dobro dodje i SAD da pritisne Rusiju. Glavn razlog je taj sto ima oko 2-3 miliona barela viska na trzistu, a cijena dodje samo kao kec na desetku da se Rusi zajebu, sto vise govori o Rusiji koliko je ustvari jaka nego o onima koji su sankcije nametnuli. Rusi nista nisu naucili iz 1979 godine.

super objasnjeno..nebi ni ja bolje

Hvala, sad mi je mnogo jasnije, iako je bilo logicno ocekivati neku blago opadajucu funkciju a ne tako naglo srozavanje cijena. Ako su ovo zaista primarni razlozi, onda ne bi trebali ocekivati novi strmi rast vec stagnaciju ovih cijena.

nama svejedno

Black swan wrote: nama svejedno

Pa i jeste - mi taj pad zbog prepucavanja i ne osjetimo, kod nas cijene stoje nepromjenjene

kakve su cjene nafte u Istočnom Sarajevu?

esso_sa wrote:

Black swan wrote: nama svejedno

Pa i jeste - mi taj pad zbog prepucavanja i ne osjetimo, kod nas cijene stoje nepromjenjene

Vidio bi sto bi ostale nepromjenjene da je se kojim slucajem desilo poskupljenje .

Tesko nama kad barel opet dodje na ovu cijenu od oko 120 dolara, ne gine nam cijena litre od preko 3 KM... Podignute su marze zestoko (vise nego duplo u nekim slucajevima), a vlada to tolerise jer se i njima isplati. Sve po dzepu gradjana. U pitanju je klasicni kriminal.

Da li će padati cijene još na pumpama ?

Imali šanse da ode ispod 2 KM po 1l

Ima jedino ako barel padne na 1-2 dolara pa ce im mozda i ofirno biti da nas toliko kradu.

makse seljanko makse wrote:Ima jedino ako barel padne na 1-2 dolara pa ce im mozda i ofirno biti da nas toliko kradu.

Misliš?

Amerika je zahvaljujući nafti iz škriljaca /izvlačenju nafte razbijanjem stijena/ postala najveći proizvođač "crnog zlata" na svijetu, ali bi odluke OPEK-a mogle da zadaju ozbiljan udarac američkom "naftnom snu".

Zahvaljujući povećanoj proizvodnji nafte, u Americi je došlo do stvaranja više miliona novih radnih mjesta i to je razlog zašto su statistički podaci o stopi zaposlenosti ostali stabilni.

Međutim, bliži se kraj "buma" u američkoj proizvodnji nafte, jer je nedavno OPEK najavio rat oko cijena nafte sa proizvođačima u SAD.

Rat oko cijena pokazaće da je mnogo jeftinije ispumpavati naftu u zemljama poput Saudijske Arabije i Kuvajta, a mnogo skuplje izvlačiti "crno zlato" ispod stijena u Teksasu ili Sjevernoj Dakoti.

Kako cijena nafte bude padala tako će američki proizvođači biti sve neprofitabilniji i propadaće.

Cijena nafte će se stabilizovati i OPEK će zadržati svoju poziciju na tržištu, piše Majkl Snajder na portalu "Global riserč".

Američki energetski "bum" je u proteklih nekoliko godina rijetka svijetla tačka u ekonomiji SAD i, ako ovaj sektor počne da propada, to bi imalo veoma negativan uticaj na ekonomsku situaciju.

"Biznis insajder" navodi da u slučaju preniske cijene nafte energetske kompanije neće moći da pokriju troškove proizvodnje u SAD, a smanjenje troškova podrazumjeva i ukidanje mnogih radnih mjesta.

Uznemirujuća je projekcija posljedica niske cijene nafte na finansijskim tržištima.

Energetske kompanije na svjetskim berzama imaju oko 20 odsto takozvanih "džank" akcija, a implozija /unutrašnja eksplozija/ te vrste akcija obično ukazuje na to da je na pomolu veliki krah na berzama.

Propadanje kompanija sa ovim akcijama imalo bi razoran uticaj po banke i time bi se svi našli na udaru.

Prema raznim izvorima, energetske kompanije čine od 15 do 20 odsto cjelokupnog američkog "džank" dugovanja i veoma je teško predvidjeti ozbiljnost onoga sa čime bi se tržišta mogla suočiti.

U predstojećim sedmicama pažnju treba obratiti na cijenu nafte, na "džank akcije" na berzama i ponašanje većih banaka.

"Novi problemi su u začetku i niko ne može sa sigurnošću govoriti šta će se desiti", navodi Snajder.

Ned071 wrote:Amerika je zahvaljujući nafti iz škriljaca /izvlačenju nafte razbijanjem stijena/ postala najveći proizvođač "crnog zlata" na svijetu, ali bi odluke OPEK-a mogle da zadaju ozbiljan udarac američkom "naftnom snu".

Zahvaljujući povećanoj proizvodnji nafte, u Americi je došlo do stvaranja više miliona novih radnih mjesta i to je razlog zašto su statistički podaci o stopi zaposlenosti ostali stabilni.

Međutim, bliži se kraj "buma" u američkoj proizvodnji nafte, jer je nedavno OPEK najavio rat oko cijena nafte sa proizvođačima u SAD.

Rat oko cijena pokazaće da je mnogo jeftinije ispumpavati naftu u zemljama poput Saudijske Arabije i Kuvajta, a mnogo skuplje izvlačiti "crno zlato" ispod stijena u Teksasu ili Sjevernoj Dakoti.

Kako cijena nafte bude padala tako će američki proizvođači biti sve neprofitabilniji i propadaće.

Cijena nafte će se stabilizovati i OPEK će zadržati svoju poziciju na tržištu, piše Majkl Snajder na portalu "Global riserč".

Američki energetski "bum" je u proteklih nekoliko godina rijetka svijetla tačka u ekonomiji SAD i, ako ovaj sektor počne da propada, to bi imalo veoma negativan uticaj na ekonomsku situaciju.

"Biznis insajder" navodi da u slučaju preniske cijene nafte energetske kompanije neće moći da pokriju troškove proizvodnje u SAD, a smanjenje troškova podrazumjeva i ukidanje mnogih radnih mjesta.

Uznemirujuća je projekcija posljedica niske cijene nafte na finansijskim tržištima.

Energetske kompanije na svjetskim berzama imaju oko 20 odsto takozvanih "džank" akcija, a implozija /unutrašnja eksplozija/ te vrste akcija obično ukazuje na to da je na pomolu veliki krah na berzama.

Propadanje kompanija sa ovim akcijama imalo bi razoran uticaj po banke i time bi se svi našli na udaru.

Prema raznim izvorima, energetske kompanije čine od 15 do 20 odsto cjelokupnog američkog "džank" dugovanja i veoma je teško predvidjeti ozbiljnost onoga sa čime bi se tržišta mogla suočiti.

U predstojećim sedmicama pažnju treba obratiti na cijenu nafte, na "džank akcije" na berzama i ponašanje većih banaka.

"Novi problemi su u začetku i niko ne može sa sigurnošću govoriti šta će se desiti", navodi Snajder.

Znaci, da uskoro ocekujemo novi "rat protiv terorizma" ali ovaj put, teroristi su "slucajno" u Saudiji i Kuvajtu

Ma svima je jasno da je ovo umjetno nametnuta cijena, da se sjebu Rusi u Ukrajini. I ona će se vratiti na neku razumnu cijenu, gdje će i američki proizvođači imati koristi. A sad očekivati cjenovni rat od strane Saudije i Kuvajta, ko što taj gore spominje je smiješno, pa nema većih saveznika Amerike od te dvije zemlje, odnosno većih pijuna na bliskom istoku.

p206 wrote:Ma svima je jasno da je ovo umjetno nametnuta cijena, da se sjebu Rusi u Ukrajini. I ona će se vratiti na neku razumnu cijenu, gdje će i američki proizvođači imati koristi. A sad očekivati cjenovni rat od strane Saudije i Kuvajta, ko što taj gore spominje je smiješno, pa nema većih saveznika Amerike od te dvije zemlje, odnosno većih pijuna na bliskom istoku.

Ja smatram da je ona cijena od 2.5KM bila vještačka te da je realno da gorivo bude ispod psihološke granice od 2KM (1.95KM). Od neki dan na Energopetrolu Benzin95 2.26KM.

Evo i karta ko najviše izvozi i ko uvozi... znači sve što Saudijci ili Rusi proizvedu, Amerikanci mogu kupiti i još im treba...koja je to sila i ekonomija.
Ova sad niska cijena ne odgovara SAD proizvođačima, al odgovara Američkoj ekonomiji u cjelini, da se oporave od one krize i pravo sjebu Ruse, pa i Irance indirektno. Tako da onaj američki upad u Ukrajinu nije baš bio grlom u jagode kako se činilo na početku.

O'zone wrote:

makse seljanko makse wrote:Ima jedino ako barel padne na 1-2 dolara pa ce im mozda i ofirno biti da nas toliko kradu.

Misliš?

Tinja nada neka

Ned071 wrote:Amerika je zahvaljujući nafti iz škriljaca /izvlačenju nafte razbijanjem stijena/ postala najveći proizvođač "crnog zlata" na svijetu, ali bi odluke OPEK-a mogle da zadaju ozbiljan udarac američkom "naftnom snu".

Zahvaljujući povećanoj proizvodnji nafte, u Americi je došlo do stvaranja više miliona novih radnih mjesta i to je razlog zašto su statistički podaci o stopi zaposlenosti ostali stabilni.

Međutim, bliži se kraj "buma" u američkoj proizvodnji nafte, jer je nedavno OPEK najavio rat oko cijena nafte sa proizvođačima u SAD.

Rat oko cijena pokazaće da je mnogo jeftinije ispumpavati naftu u zemljama poput Saudijske Arabije i Kuvajta, a mnogo skuplje izvlačiti "crno zlato" ispod stijena u Teksasu ili Sjevernoj Dakoti.

Kako cijena nafte bude padala tako će američki proizvođači biti sve neprofitabilniji i propadaće.

Cijena nafte će se stabilizovati i OPEK će zadržati svoju poziciju na tržištu, piše Majkl Snajder na portalu "Global riserč".

Američki energetski "bum" je u proteklih nekoliko godina rijetka svijetla tačka u ekonomiji SAD i, ako ovaj sektor počne da propada, to bi imalo veoma negativan uticaj na ekonomsku situaciju.

"Biznis insajder" navodi da u slučaju preniske cijene nafte energetske kompanije neće moći da pokriju troškove proizvodnje u SAD, a smanjenje troškova podrazumjeva i ukidanje mnogih radnih mjesta.

Uznemirujuća je projekcija posljedica niske cijene nafte na finansijskim tržištima.

Energetske kompanije na svjetskim berzama imaju oko 20 odsto takozvanih "džank" akcija, a implozija /unutrašnja eksplozija/ te vrste akcija obično ukazuje na to da je na pomolu veliki krah na berzama.

Propadanje kompanija sa ovim akcijama imalo bi razoran uticaj po banke i time bi se svi našli na udaru.

Prema raznim izvorima, energetske kompanije čine od 15 do 20 odsto cjelokupnog američkog "džank" dugovanja i veoma je teško predvidjeti ozbiljnost onoga sa čime bi se tržišta mogla suočiti.

U predstojećim sedmicama pažnju treba obratiti na cijenu nafte, na "džank akcije" na berzama i ponašanje većih banaka.

"Novi problemi su u začetku i niko ne može sa sigurnošću govoriti šta će se desiti", navodi Snajder.

Bombastican clanak ali vise vodjen ideologijom nego cinjenicama.
1. Ekonomija SAD ima daleko vise pozitivnih primjera nego samo naftu. Kalifornija je u strasnom usponu nakon recesije a to nije jedna od "naftnih" drzava.
2. Prije 3 godine da bi se ispumpavala nafta iz skriljca bila je potrebna cijena od 80 dolara, danas Continental (najveci proizvodjac sirove nafte u SAD) tvrdi da mogu biti profitabilni sa cijenom od 42.5 dolara po barelu. To govori o ubrzanom tehnoloskom razovoju nacina busenja i opreme, sto smanjuje cijenu.
3. SAD su smanjile potrosnju nafte sa 22 miliona barela u 2008 godini na 17.5 u 2013 godini, najvise zbog poostrenih ekoloskih standarda i cijene nafte koja je ljude odvela prema stedljivijim vozilima.