ETF

[purgatorio]

Koliko sam skonto situaciju najbolje bi bilo ukinuti RI na ETF(ili prenamijeniti u studij hardware-a ili nest slično) i osnovati novi fax samo informatike bez elektrotehnike uopće.

[_Ismail_]

Kolega hrasno38 odgovorit ću ti. Prije toga samo da kažem da sam i ja diplomirao na ETF-u po sistemu trimestara. Namjerno neću navesti koji smjer, odsjek. Ko ne zna - školska godina je bila podijeljena na na tri trimestra, svaki trimestar je trajao deset sedmica i imao svoje predmete. Nije bilo dvotrimestralnih ispita u smislu da se predmet sluša 2 trimestra pa polaže (parcijalno ili integralno). Kada dođeš do diplomskog index je popunjen impozantnim brojem ocjena, do kompletnog ispisa preostane svega par praznih mjesta! Sjećam se da se taj broj ocjena na mom odsjeku kretao oko broja 55 (ili 53 ili 58).
ETF je bio smješten u predivnoj zgradi u Lukavici. Prva godina (predavanja) se slušala u velikom amfitetaru u prizemlju. Na početku školske (prve) godine bilo nas je negdje oko 400! Nismo svi mogli sjesti u stolice amfiteatra pa je raja sjedila u prolazima između redova stolica. Nakon nekoliko sedmica broj studenata se počeo smanjivati pa već krajem školske godine se pojaviše i prazne stolice u zadnjim redovima amfiteatra.
Jedna od varijabli koja utiče na prolaznost na prvoj godini kao i na to da li će student uopće doći do diplomskog je studentova inteligencija. Ta varijabla nije eliminirajuća jer student prosječne inteligencije može diplomirati na ETF-u.
Druga varijabla je studentova marljivost. Ni ona nije eliminirajuća jer student sa većim IQ-om a manjom marljivošču može diplomirati na ETF-u.
Treća varijabla je roditeljska podrška. Ona je već tu negdje jako bliska granici da bude eliminirajuća. Ta varijabla se opet može rašlaniti na dvije podvarijable (kolege informatičari oprostite ako lupam, nisam informatičar): rod. podrška u financijskom i u moralnom smislu. Ako vrijednost tih podvarijabli (u neko doba, nebitno na kojoj godini studiranja) postane false onda je dotični student u gabuli (što bi rekli Dalmatinci) ali još uvijek može diplomirati na ETF-u.
Moram navesti još jednu varijablu - upornost. Ta varijabla je već eliminirajuća. Ako je na jako niskoj razini velika je vjerovatnoća da student koji je posjeduje neće nikada diplomirati na ETF-u makar mu IQ bio na razini Ajnštajnovog.
Garant ima još varijabli....
Da li sada na ETF-u postoji u nekoj matematici numerička analiza, tako smo zvali matematiku 5 (ako se dobro sjećam)? U numeričkoj analizi se proučavala kombinatorika, vjerovatnoća i slično.

[Euridika]

Drage i uvažene kolege inženjeri, ova diskusija je skrenula u domen vrijeđanja na ličnoj osnovi (i, donekle, izboru odsjeka), potpuno bespotrebno...
Dajte da se vratimo u granice struke i otvorene, konstruktivne diskusije, tu smo da mlađim naraštajima damo svijetao primjer, a ne da se prikazujemo u najlošijem izdanju...

Euridika, ta posljednja rečenica je definicija standardnog 'bošnje'. Pljuj po svemu, po onom što je na neki način tvoje - najviše.

Želio bih postaviti jedno pitanje kolegama inženjerima koji rade u struci vezanoj za AiE/EE/TK. Recimo da ste na fakultetu puno toga naučili raditi uz korištenje raznoraznih programskih paketa ili inženjerskih alata (npr. Matlab), a dobro znamo na koji način dolazimo do 'licenci'. Kakva je situacija na poslu, kad nešto slično zatreba? Koristite 'pirateriju' na svoju ruku, ili to firma ne dozvoljava pa se uglavnom koriste opensource stvari? Čisto sumnjam da firma kupuje.

Upravo takve stvari su, po mom mišljenju, još jedan od razloga zašto nam 'jaka matematika' ipak treba. Za mnoge probleme se može reći 'znam riješiti, ako imam Matlab na raspolaganju'. Mislim da je pravo opasno da se inženjer dovede u situaciju da ovisi o nekom konkretnom alatu..

Ja ti mogu odgovoriti samo za slučaj svoje firme. U mojoj firmi (gdje radim, nisam vlasnik ), softverske licence se kupuju, bez obzira koliko su skupe - ali, ja radim u "jakoj" firmi. Ne znam kako je u firmama čiji su budžeti ograničeni. Pretpostavljam da nešto kombiniraju, nešto kupe, nešto "prisvoje legalno"...

[kolektor]

Evo ja cu namjerno poceti sa tim da sam zavrsio RI i to poslije ratna generacija. Zavrsio u roku, i onda zavrsio magistariski van BiH. Mali uvod radi dalje diskusije.
Izgleda da se dosta ove diskusije posljednjih dana vrti oko matematike. Pa da se dotaknemo malo i nje sa ove male historijske distance kako sam zavrsio ETF, ali opet dovoljno da se izvuku neki zakljucci, tj. neko svoje misljenje.

Da li bih smanjivao gradivo matematike? Apsolutno ne, sta vise cak bi je i povecao u nekim oblastima. Da li bih smanjivao teoretsko tumacenje iste? Da. Nema potrebe a se izvode kilometri i kilometri dokaza... Ali npr. da se ne spomene Turing masina na RI smjeru je ipak veliki propust.
Neko je govorio da bi trebalo uvesti vise statistike i vjerovatnoce, tj. citav jedan predmet. Slazem se sa tim.

Da li bih smanjio broj predmeta iz oblasti elektrotehnike? Ne. Mislim da znanje iz tih oblasti na jedan indiretan nacin dosta pozitivno utice na rjesavanje problema sa kojim se kasnije srece u profesionalnog karijeri.

Ono sto je bitno mora se naci sinergija izmedju poslovne i edukacijske zajednice. Bez toga nema puno price i napredka, jedna drugu mora pratiti.

Ostavljam da mogu biti ispravljen, jer mozda se dosta toga promjenilo kako sam zavrsio.

[Euridika]

Prema trenutnom stanju da. Samo je fazon u tome što prvobitno Odsjek za računarstvo i informatiku nije bio zamišljen kao 'hiperprodukcija developera' nego nešto sasavim drugo - bazno elektroinženjersko znanje usmjereno ka informatici. Da je to zaživjelo mislim da bi bila dobitna kombinacija i da bi se 'proizvodio' jako tražen i kvalitetan kadar.

Da, to bi bio odlican odsjek. Ali nazalost, izgleda da se nas RI sve vise udaljava od elektrotehnike.

Po meni RI i ovako proizvodi najbolji kadar od svih odsjeka, bar sto se tice prakticnog znanja. Moguce da grijesim, al eto

Da, najbolji pokazatelj toga je ukidanje baznih predmeta iz oblasti elektrotehnike na tom predmetu. To može rezultirati pozitivnom promjenom, ali po mom mišljenju samo u slučaju da 'potpuno odbace' sve dodirne tačke sa elektrotehnikom. Jer, kad si 'ni tamo ni vamo' teško da može valjati.

Ostaje mi nejasno kako onda očekuju da studenti na RI (bez tih baznih predmeta) uopće slušaju predmete koji se na bilo koji način dotiču hardvera.. Bilo kakvi kursevi u vezi arhitekture računara, ili kursevi tipa Logički dizajn (nešto blaži oblik Projektovanja logičkih sistema sa AiE) su nekako 'nemogući' za nekoga ko nikad nije eto barem čuo za tranzistor, osnovne memorijske elemente i slično.

Po meni je poražavajuće da su sa RI izbačene elektronike (u širem smislu, da ne navodim konkretne predmete). Bez njih se zaista ne može shvatiti funkcioniranje modernih IT sistema, ne može se uklopiti cijela slika, jednostavno postoji jedna ogromna rupa. Isto tako, ako se već to ne uči, onda skoro da i nema smisla učiti osnove elektrotehnike . Ali, onda cijeli odsjek ne treba biti RI, već samo informatika. Za onu R komponentu već trebaju i bazni predmeti iz oblasti elektrotehnike i elektronike.

[hrasno38]

Kolega hrasno38 odgovorit ću ti. Prije toga samo da kažem da sam i ja diplomirao na ETF-u po sistemu trimestara. Namjerno neću navesti koji smjer, odsjek. Ko ne zna - školska godina je bila podijeljena na na tri trimestra, svaki trimestar je trajao deset sedmica i imao svoje predmete. Nije bilo dvotrimestralnih ispita u smislu da se predmet sluša 2 trimestra pa polaže (parcijalno ili integralno). Kada dođeš do diplomskog index je popunjen impozantnim brojem ocjena, do kompletnog ispisa preostane svega par praznih mjesta! Sjećam se da se taj broj ocjena na mom odsjeku kretao oko broja 55 (ili 53 ili 58).
ETF je bio smješten u predivnoj zgradi u Lukavici. Prva godina (predavanja) se slušala u velikom amfitetaru u prizemlju. Na početku školske (prve) godine bilo nas je negdje oko 400! Nismo svi mogli sjesti u stolice amfiteatra pa je raja sjedila u prolazima između redova stolica. Nakon nekoliko sedmica broj studenata se počeo smanjivati pa već krajem školske godine se pojaviše i prazne stolice u zadnjim redovima amfiteatra.
Jedna od varijabli koja utiče na prolaznost na prvoj godini kao i na to da li će student uopće doći do diplomskog je studentova inteligencija. Ta varijabla nije eliminirajuća jer student prosječne inteligencije može diplomirati na ETF-u.
Druga varijabla je studentova marljivost. Ni ona nije eliminirajuća jer student sa većim IQ-om a manjom marljivošču može diplomirati na ETF-u.
Treća varijabla je roditeljska podrška. Ona je već tu negdje jako bliska granici da bude eliminirajuća. Ta varijabla se opet može rašlaniti na dvije podvarijable (kolege informatičari oprostite ako lupam, nisam informatičar): rod. podrška u financijskom i u moralnom smislu. Ako vrijednost tih podvarijabli (u neko doba, nebitno na kojoj godini studiranja) postane false onda je dotični student u gabuli (što bi rekli Dalmatinci) ali još uvijek može diplomirati na ETF-u.
Moram navesti još jednu varijablu - upornost. Ta varijabla je već eliminirajuća. Ako je na jako niskoj razini velika je vjerovatnoća da student koji je posjeduje neće nikada diplomirati na ETF-u makar mu IQ bio na razini Ajnštajnovog.
Garant ima još varijabli....
Da li sada na ETF-u postoji u nekoj matematici numerička analiza, tako smo zvali matematiku 5 (ako se dobro sjećam)? U numeričkoj analizi se proučavala kombinatorika, vjerovatnoća i slično.

Da bravo to je to.... puno toga utice na studentski uspjeh i ja bih jos samo dodao jednu stavku koja nije odlucujuca ali nije ni nebitna a to je SRECA.

[Tesla10]

Koliko po vama ima studenata na ETF-u koji imaju inteligenciju iznad prosjeka? Koliko ste ih upoznali?

[nargila.ba]

-

[nargila.ba]

-

[hrasno38]

Koliko po vama ima studenata na ETF-u koji imaju inteligenciju iznad prosjeka? Koliko ste ih upoznali?

Evo npr. od ove ekipe ko je upisao ETF?? Samo da produzim tvoje pitanje ako nemas nista protiv.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=11992

[numizmatic]

Evo ja cu namjerno poceti sa tim da sam zavrsio RI i to poslije ratna generacija. Zavrsio u roku, i onda zavrsio magistariski van BiH. Mali uvod radi dalje diskusije.
Izgleda da se dosta ove diskusije posljednjih dana vrti oko matematike. Pa da se dotaknemo malo i nje sa ove male historijske distance kako sam zavrsio ETF, ali opet dovoljno da se izvuku neki zakljucci, tj. neko svoje misljenje.

Da li bih smanjivao gradivo matematike? Apsolutno ne, sta vise cak bi je i povecao u nekim oblastima. Da li bih smanjivao teoretsko tumacenje iste? Da. Nema potrebe a se izvode kilometri i kilometri dokaza... Ali npr. da se ne spomene Turing masina na RI smjeru je ipak veliki propust.
Neko je govorio da bi trebalo uvesti vise statistike i vjerovatnoce, tj. citav jedan predmet. Slazem se sa tim.

Da li bih smanjio broj predmeta iz oblasti elektrotehnike? Ne. Mislim da znanje iz tih oblasti na jedan indiretan nacin dosta pozitivno utice na rjesavanje problema sa kojim se kasnije srece u profesionalnog karijeri.

Ono sto je bitno mora se naci sinergija izmedju poslovne i edukacijske zajednice. Bez toga nema puno price i napredka, jedna drugu mora pratiti.

Ostavljam da mogu biti ispravljen, jer mozda se dosta toga promjenilo kako sam zavrsio.

Kako mislis da se ne spominje Turing masina na RI? Spominje se i to ne samo spominje nego detaljno dizajnira i to na dva predmeta, DM i AFJ.
Vjerovatnoca i kombinatorika se takodje rade na DM-u, s tim da sam ja imala DM prije nego sto je razdvojen na MLTI i DM. Ima i predmet ViS (vjerovatnoca i statistika, nedavno uveden) obavezan za RI. Ima i NA (numericki algoritmi), izborni predmet na RI-ju, drzi ga (takodje) prof. Juric.

[mirza_15]

Statistika i vjerovatnoca su se izucavali u okviru matematike 2, ali po meni je gradivo matematike 2 bilo preobimno za 2 semestra. Da je ovaj dio izdvojen kao poseban predmet (jednosemestralni) bilo bi bolje. Ne znam kako je sada. Ne sjecam se dobro, ali cini mi se da RI nije slusao M2 s nama, a imali su poseban predmet. Moguce da grijesim.

Inace, na TK bez toga ne mozes zavrsiti. Pa citav predmet se zvao Statisticka Teorija Telekomunikacija (dvosemestralni), a provlaci se i u svim drugim predmetima visih godina. Gdje god maknes izracunavas neke vjerovatnoce, raspodjele i sl.

[numizmatic]

Pa kazem ti, i jeste izdvojen Predmet ViS (vjerovatnoca i statistika), na drugom semestru. Cak je i prije postojao ali kao izborni na 3. semestru RI-ja i niko ga nije uzimao Svi bi uzeli sistemsko programiranje

[_Ismail_]

Koliko po vama ima studenata na ETF-u koji imaju inteligenciju iznad prosjeka? Koliko ste ih upoznali?

Evo npr. od ove ekipe ko je upisao ETF?? Samo da produzim tvoje pitanje ako nemas nista protiv.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=11992

Naravno da je i sreća važna varijabla. Doživljeno. Na ispitu imao više sreće a manje znanja - položio. Ili na drugom, imao više znanja (ali ne dovoljno) i manje sreće - pao....
Da probam definisati prosječnu inteligenciju na mom primjeru. Srednja škola - gimnazija. Istina, bio odlikaš ali ništa specijalno, kroz srednju se hodalo po diskaćima, ganjalo djevojke, išlo na more preko ljeta itd. Na ETF-u smo raju iznad prosječno inteligentnu zvali fantomima. Oni su prosjek imali između 9 i 10 (tada se ocjenjivalo na skali 5-10) i bukvalno su protutnjali kroz ETF, baš kao uragan Za njima smo "kaskali" mi prosječne inteligencije te diplomirali koju godinicu iza njih. Konkretno na tvoje pitanje Tesla10 je teško dati precizan odgovor. Jer u "paketu" sa inteligencijom ide i marljivost, a koliki je procenat inteligencije a koliki marljivosti kod nekog studenta - teško je to procijeniti. Možda se može ovako reći: iznad prosječno inteligentnoj osobi je potrebno manje marljivosti (manje vremena) da spremi ispit i uspješno položi....
Kompleksna analiza-MM2 (ili MM4, davno je to bilo ) - Laplasove transformacije, vježbe održavao Azem - jesu li ikada ikome zatrebale u praksi?
Ili MM3, profa bio Galić (da li je on živ?), dif. jednačine, sistemi dif. jednačina, redovi. Dif. jed i sistemi dif.jed mi nikada nisu zatrebali u praksi ali jesu u elektrotehnici.
Nešto se ne sjećam da smo redove igdje primjenjivali kod rješavanja zadataka u elektrotehnici itd. itd.
Kao što već rekoh, imam osjećaj da je obimnost MM-a po Bolonji reducirana u odnosu na obimnost MM-a prije Bolonje i meni se to sviđa ali u nekim realnim granicama da je to urađeno.
Ako je to tako onda nisam za povećanje gradiva iz MM-a, ali sam uvijek za povećanje gradiva iz stručnih ispita i da stručni ispiti obavezno prate moderne tehnologije.
Kada imaš kvalitetno predznanje sa faxa jako lako se ufuraš u aktuelne tehnologije iz oblasti koja ti zatreba u praksi.
Oduljih, oprostite.
Malo humora nije na odmet.
Dipl.el.ing-u (smjer-nebitan ) zvoni neko na vratima.
- Ko je?
- Policija.
- Šta hoćete?
- Da malo popričamo.
- Koliko vas je?
- Dvojica.
- Pa popričajte.

[nargila.ba]

-

[The BEN10]

Vidite gospodo, neko je spomenuo slučaj svršenika ETF-a, utičnicu i +-. Znate, ljudi uglavnom nisu glupi, naročito pojedinci koji uspiju završiti faks pa makar i prepisivanjem nekih predmeta (što oštro osuđujem). Međutim, nedostatak prakse i forsiranje sporednih stvari dovede do toga da nam je obrazovanje u banani, da se naši univerziteti ZAJEDNO SA STUDENTIMA ne bave istraživanjem, već tabirenjem teorije. Uglavnom. Koliko BH inžinjera objavljuje radove na MIPRO - da ne spominjem niišta ozbiljnije...
Koliko vas zna prepoznati šta je trafoćelija, sabirnica, šta je zaštita, kako se ispituje zaštita, koliko puta ste bili u termoelektrani, znate li kako izgleda TS110 kV postrojenje itd? Koliko inžinjera nakon faksa zna raspoznati otpornik od kondenzatora na ploči? Kako funkcioniše dispečerski centar, da vidite kako funkcioniše upravljanje proizvodnjom blokova. Vidjeli biste gospodo da su pokazatelji katastrofalni. Govorim o PROSJEKU, ne o briljantnim pojedincima...
Lani sam kupio djeci set elektronskih sklopova za spajanje - ne biste vjerovali kako mala djeca shvate šta je otpornik, izvor, dioda, koju funkciju ima prekidač i gdje je njegova primjena u kući. Malo prakse, malo teorije - i imate malog istraživača koji samostalno, na osnovu šeme, sklapa krugove.
Tu se vraćam na priču od @hrasno - desetina studenata je bilo obeshrabreno i odustalo zbog forsiranja nekih totalno nepotrebnih stvari. Tu prije svega mislim na teoretski dio matematike - koliko vremena se ostavi na spremanje usmenog dijela ispita (ako nećete da prepišete baš ništa)!? Nije li umjesto toga bolje vrijeme provesti u laboratoriji?

[Euridika]

Koliko vas zna prepoznati šta je trafoćelija, sabirnica, šta je zaštita, kako se ispituje zaštita, koliko puta ste bili u termoelektrani, znate li kako izgleda TS110 kV postrojenje itd? Koliko inžinjera nakon faksa zna raspoznati otpornik od kondenzatora na ploči? Kako funkcioniše dispečerski centar, da vidite kako funkcioniše upravljanje proizvodnjom blokova. ...

Previše... (Sorry, morala sam. )

Upoznata sam sa manje - više svim dijelovima EE sistema, iako sam ja s RI...

[The BEN10]

I još jedno neugodno pitanje - gdje je Bosni Končar, kad imamo stručnjaka na sve strane?
Gdje su proizvodi tih silnih bosanskih stručnjaka, energetičara i automatičara, na svjetskoj sceni? Nema ih. Kao što nema baš nešto ni stručnjaka. A da ia stručnjaka bilo bi i proizvoda. Simple as that.
Sve ostalo je šuplja, sve ostalo su pusta opravdanja. I naša sumorna stvarnost. A vi sad opletite kako mislite da je matematika (u obimu u kojem se nekad radila) izuzetno važna. Slobodno si dajte oduška, podignite jedni drugima ego. Pričajte o slavi i uspjesima koje naši pojedinci pronesoše vascijelim svijetom.
Vidiš kolegice Euridika - tvoj spuštanje meni nije smiješno, već žalosno. Zato što sine dragi ne razumiješ šta znači prosjek, koji definiše stanje privrede neke države. Nije sporno da ima pojedinaca koji ove stvari znaju, pa ča i sa RI odsjeka - ali da li znaju svi? NE bih baš rekao. To bih čak ustvrdio i za kolege sa EE. Ali hajde de, neka vam bude.

[mirza_15]

Inace je za razvoj privrede i pokretanje proizvodnje dovoljno da izbacis par strucnjaka sa fakulteta, a strucnjake ces napraviti tako sto ces im smanjiti gradivo. Nista resursi, kapital, trziste. Mi nemamo Koncar samo zato sto nam je kadar los. Pri tome, ja nisam procitao da je neko tvrsio da su nasi inzinjeri neki strucnjaci vec da, neces vjerovati, trebaju i integrali i diferencijalne jednacine i da ih ti uspjesni strucnjaci (koje isto tako ceka neki siemens i sl.) takodjer uce. Sada se prica svela na teoriju matematike. Prije par strana su visak bile diferencijalne jednacine i visestruki integrali. Dobro je. Napredujemo.

[numizmatic]

Na predmetu Paralelni racunarski sistemi se pise naucni rad koji ide na mipro u slucaju da zadovolji kriterij profesora.

[_Ismail_]

I još jedno neugodno pitanje - gdje je Bosni Končar, kad imamo stručnjaka na sve strane?
Gdje su proizvodi tih silnih bosanskih stručnjaka, energetičara i automatičara, na svjetskoj sceni? Nema ih. Kao što nema baš nešto ni stručnjaka. A da ia stručnjaka bilo bi i proizvoda. Simple as that.
Sve ostalo je šuplja, sve ostalo su pusta opravdanja. I naša sumorna stvarnost. A vi sad opletite kako mislite da je matematika (u obimu u kojem se nekad radila) izuzetno važna. Slobodno si dajte oduška, podignite jedni drugima ego. Pričajte o slavi i uspjesima koje naši pojedinci pronesoše vascijelim svijetom.
Vidiš kolegice Euridika - tvoj spuštanje meni nije smiješno, već žalosno. Zato što sine dragi ne razumiješ šta znači prosjek, koji definiše stanje privrede neke države. Nije sporno da ima pojedinaca koji ove stvari znaju, pa ča i sa RI odsjeka - ali da li znaju svi? NE bih baš rekao. To bih čak ustvrdio i za kolege sa EE. Ali hajde de, neka vam bude.

Pitanje uopće nije neugodno, a odgovor je da je "BH Končar" ostao u Lukavici.
U sklopu tog "BH Končara" su bili: IRCE - istraživačko razvojni centar za energetiku, Mjerni sistemi (to je ona Energoinvestova zgrada odmah do faxa u Lukavici), zatim do IRCE-a čitav niz malih pogona za proizvodnju raznih uređaja (iz oblasti elektroenergetike) koji su se instalirali i prodavali maltene po cijelom svijetu. Koliko se sjećam na Stupu su bili pogoni za proizvodnju, ispitivanje uređaja kako iz elektroenergetike tako i iz AiE.
Vjerujem da sada ima stručnjaka u BiH ali privreda je loša, devastirana...

[smijesni_ste]

Na predmetu Paralelni racunarski sistemi se pise naucni rad koji ide na mipro u slucaju da zadovolji kriterij profesora.

..i na koji se dotični potpiše iako nije učestvovao u izradi istog ni 1 %. Ovo više ljudi može potvrditi

[numizmatic]

Ljudi ganjaju da se potpise

[The BEN10]

I još jedno neugodno pitanje - gdje je Bosni Končar, kad imamo stručnjaka na sve strane?
Gdje su proizvodi tih silnih bosanskih stručnjaka, energetičara i automatičara, na svjetskoj sceni? Nema ih. Kao što nema baš nešto ni stručnjaka. A da ia stručnjaka bilo bi i proizvoda. Simple as that.
Sve ostalo je šuplja, sve ostalo su pusta opravdanja. I naša sumorna stvarnost. A vi sad opletite kako mislite da je matematika (u obimu u kojem se nekad radila) izuzetno važna. Slobodno si dajte oduška, podignite jedni drugima ego. Pričajte o slavi i uspjesima koje naši pojedinci pronesoše vascijelim svijetom.
Vidiš kolegice Euridika - tvoj spuštanje meni nije smiješno, već žalosno. Zato što sine dragi ne razumiješ šta znači prosjek, koji definiše stanje privrede neke države. Nije sporno da ima pojedinaca koji ove stvari znaju, pa ča i sa RI odsjeka - ali da li znaju svi? NE bih baš rekao. To bih čak ustvrdio i za kolege sa EE. Ali hajde de, neka vam bude.

Pitanje uopće nije neugodno, a odgovor je da je "BH Končar" ostao u Lukavici.
U sklopu tog "BH Končara" su bili: IRCE - istraživačko razvojni centar za energetiku, Mjerni sistemi (to je ona Energoinvestova zgrada odmah do faxa u Lukavici), zatim do IRCE-a čitav niz malih pogona za proizvodnju raznih uređaja (iz oblasti elektroenergetike) koji su se instalirali i prodavali maltene po cijelom svijetu. Koliko se sjećam na Stupu su bili pogoni za proizvodnju, ispitivanje uređaja kako iz elektroenergetike tako i iz AiE.
Vjerujem da sada ima stručnjaka u BiH ali privreda je loša, devastirana...

Joj, pa stvarno ovdje nekim ljudima treba crtati.
Končar = pogoni za istraživanja i proizvodnju. Zovi ga kako hoćeš, bitna je suština.
Ne kolega, razrušena BH privreda nije jedini, pa čak ni najveći razlog zašto "končara" nema među nama. Uostalom, zašto MI ne bismo dizali privredu!? Ko će je podići ako neće stručnjaci? Ne misliš li da ovi prostore vrve stručnjacima da Siemens, ABB, Alstom i druge kompanije ne bi otvarale pogone, kako bi bosansi genijalci usavršavali prekidače, pretvarače i ostalu skalameriju? Ili, kao što to biva - prepoznavale male napredne kompanije i kupovale njihovo znanje!?
Ili - zašto grupe profesora zajedno sa studentima sa ETF-a ne bi aplicirale na poslove u distribuciji, Elektroprenosu, termolektranama, Telekomu, rudnicima..., na kojekakvim studijama unapređenja i optimizacije? Kao što se radi vani? Ima ba para, samo NEMA KO URADITI POSAO. A i moraš priznati - lakše je mlatit praznu slamu (čitaj bistrit ispraznu teoriju).
Mi ne da smo prosjek, nego i ispod toga. A ono malo kvalitetnog kadra ode vani (halalite vi ekstra sposobni pojedinci koji nas ovdje na forumu prosvjetljavate). To je suština priče.
PS - stop bukvalci. Na ovakav način pišem ne što volim pljuvati po svom narodu, nego što je to haman jedini način da nam se kolektivno otvore oči

[kolektor]

Kako mislis da se ne spominje Turing masina na RI? Spominje se i to ne samo spominje nego detaljno dizajnira i to na dva predmeta, DM i AFJ.
Vjerovatnoca i kombinatorika se takodje rade na DM-u, s tim da sam ja imala DM prije nego sto je razdvojen na MLTI i DM. Ima i predmet ViS (vjerovatnoca i statistika, nedavno uveden) obavezan za RI. Ima i NA (numericki algoritmi), izborni predmet na RI-ju, drzi ga (takodje) prof. Juric.

Da se malo ipak detaljnije procitalo, moglo se doci do zakljucka da se Turing masina nije spominjana kad sam ja studirao, a ne kakva je trenutna situacija.