Dobre vijesti iz BiH

[MOSALJOZE]

Upis na najbolju temu

[Država]

Tvornica cementa Kakanj lani sa 13,7 miliona KM dobiti

Tvornica cementa Kakanj ostvarila je u 2015. godini neto dobit od 13,7 miliona KM, nakon što je godinu ranije poslovala sa dobiti od 11,2 miliona KM



Tvornica cementa Kakanj povećala je poslovne prihode na 62,1 mil. KM nakon 61,3 mil. KM ostvarenih u 2016. godini.
Poslovni rashodi bili su 48,2 miliona KM i smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu kada su iznosili 49,7 mil. KM.

Dobit od poslovnih aktivnosti iznosila je 13,9 mil. KM za razliku od 11,5 mil. KM ostvarenih 2014. godine.

Tvornica cementa zapošljava 213 radnika, što je 29 radnika manje nego 2014. godine.
Kompanija je u većinskom vlasništvu CEEMInvestment NLD sa 93,27

[amko761]

Heh glupe bošnje. Evo da znaš. Tvornica cementa Kakanj je oteta od Hidrogradnje i tu dobit umjesto da uživaju hiljade bošnji koji su radili u istoj i država Bosna, uživa Austrija. A hiljade bošnji su na birou ili bez plate.

[Grean]

Heh glupe bošnje. Evo da znaš. Tvornica cementa Kakanj je oteta od Hidrogradnje i tu dobit umjesto da uživaju hiljade bošnji koji su radili u istoj i država Bosna, uživa Austrija. A hiljade bošnji su na birou ili bez plate.

Kao sto uzivaju oni preostali radnici Hidrogradnje? Daj uozbilji se.

[amko761]

Heh glupe bošnje. Evo da znaš. Tvornica cementa Kakanj je oteta od Hidrogradnje i tu dobit umjesto da uživaju hiljade bošnji koji su radili u istoj i država Bosna, uživa Austrija. A hiljade bošnji su na birou ili bez plate.

Kao sto uzivaju oni preostali radnici Hidrogradnje? Daj uozbilji se.

Pa da imaju cementaru koju su izgradili, imali bi 11 miliona KM dobiti godišnje. Ovako imaju k**** a 11 miliona godišnje imaju stranci

[atmel]

Austrijanci uložili milione u cementaru i ono se nadje nešto pričati.

Ovaj svjetski gigant se obavezao da će u kakanjsku cementaru i povezane djelatnosti do kraja 2010. godine uložiti 95,95 miliona KM. Do kraja 2010. godine u Tvornicu cementa Kakanj i povezane djelatnosti, odnosno proizvodnju betona, uloženo je više od 120 miliona KM, čime su investicijske obaveze ne samo ispunjene nego i premašene. Tvornica cementa Kakanj i danas važi za najbolji projekat privatizacije u Bosni i Hercegovini.

[amko761]

Moj bad što raspravljam s djecom po forumima po internetima. Ja sam bio svjedok otimanja cementare od hidrogradnje. Cementare koju je hidrogradnja namjenski izgradila pored svog kamenoloma. Sad imaju k**** od nje, milione dobiti zbog koje je i izgrađena sad kupe stranci. Never mind, vi po forumima po internetima znate bolje.

[Ci-Nick]

Da je Cementara Kakanj ostala u rukama Hidrogradnje ona ne bi ostvarila ovih 13,7 miliona dobiti.
Zašto ?
Zato što bi se u najboljim godinama 2007. i 2008. pozapošljavala familija, ljudi iz stranke, itd..., pa bi sad imali vjerovatno 700 do 800 radnika a pod upravom Heidlbergcementa je u 2008. godini upošljavala 380 radnika a sad samo 213 ljudi.
Broj radnika je prilagođavan proizvodnji, ljudi su pretpostavljam dobivali stimulativne otpremnine jer se ne sjećan da je neko štrajkovao glađu.

[Država]

Firma HIFA PETROL donirala 20 tona brašna za javnu kuhinju



Za potrebe javne kuhinje koja djeluje u okviru Centra „Feniks“ u Sanskom Mostu, domaća firma „Hifa petrol“ donirala je danas 20 tona brašna.

Rukovodstvu pomenutog centra donaciju je uručio vlasnik kompanije, Hajrudin Ahmetlić, istakavši kako je ovo samo jedna u nizu humanitarnih akcija koje realizuju širom Bosne i Hercegovine.



Direktorica „Feniksa“, Adisa Hotić, uručila je zahvalnicu Ahmetliću,istakavši kako su na ovaj način dugoročno riješeni problemi s brašnom. „Ovo nam znači mnogo, jer su donatori iz Njemačke, koji finansiraju većinu naših humanitarnih aktivnosti, umanjili pomoć koju nam pružaju.“, rekla je Hotićeva.

Prema njenim riječima, javna kuhinja trenutno ima 150 korisnika, a od ovog broja 50 obroka se dostavlja na kućne adrese korisnika.

Ahmetlić je ovom prilikom za RTV „Sana“ potvrdio kako su Sanskom Mostu u toku pripremne radnje vezane za izgradnju jednog od najvećih kompleksa za proizvodnju krupnih goveda u ovom dijelu Evrope.

Podsjećamo kako je kompanija „Hifa group“ prije godinu dana kupila imovinu Zemljoradničke zadruge „Poljoprom“, te su planirane višemilionske investicije u oblasti poljoprivredne proizvodnje na području Općine Sanski Most.

[Država]

POZITIVAN TREND: BiH smanjila trgovinski deficit za 8,7 posto


U BiH je prošle godine uvezena roba vrijedna 15,85 milijardi KM, što je za 2,75 posto manje nego 2014. godine, dok je ukupan izvoz iznosio 8,99 milijardi KM i veći je za 3,52 posto, pa je tako pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,70 posto, što je za 3,10 posto više nego godinu ranije.



Rast izvoza i pad uvoza doveo je i do smanjenja trgovinskog deficita, koji je u 2015. godini iznosio 6,86 milijardi KM, što je za 8,69 posto manje nego prethodne godine, navodi se u Analizi vanjskotrgovinske razmjene BiH za 2015. godinu, koju je sačinilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na današnjoj sjednici primilo k znanju Vijeće ministara BiH.

EU je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH, tako da u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 64,81 posto, a slijede zemlje potpisnice sporazuma „Cefta 2006“ s 13,25 posto, dok ostale zemlje učestvuju s 21,94 posto.

BiH je u prošloj godini najviše izvozila u Njemačku, Italiju, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Tursku, Crnu Goru, Mađarsku i Holandiju, a istovremeno je najviše uvoženo iz Njemačke, Italije, Srbije, Hrvatske, Kine, Rusije, Slovenije, Turske, Austrije i Poljske.

Gledajući po entitetima, vidljivi su dijametralno različiti trendovi: Federacija BiH je povećala izvoz za 6 posto, dok je Republika Srpska smanjila izvoz za vrtoglavih 20 posto, što u zbiru daje mršavi rast izvoza BiH za svega 3,5 posto.

Ohrabrujuća je vijest da je BiH u protekloj godini popravila trgovinsku bilansu s najvažnijim trgovinskim partnerima iz Evropske unije. Tako je izvoz Bosne i Hercegovine u Sloveniju povećan za 6,5 posto, u Njemačku za 4,9 posto, u Srbiju za 3,4 posto, u Italiju za 2,3 posto i Austrija za 0,6 posto. No najveći rast izvoza od čak 66 posto ostvaren je na turskom tržištu, što je prvenstveno omogućeno bescarinskim izvozom mesa u tu državu.

Gledajući ukupno, BiH je u 2015. godini ostvarila najbolji vanjskotrgovinski rezultat nakon rata, uprkos činjenici da je RS osjetno podbacila, ostvarivši najlošiji skor u vanjskoj trgovini u posljednjih pet godina.

[Država]

Novi stambeni objekat sa jedinstvenim pogledom na Sarajevo



Na obroncima Trebevića, uz sami rub historijsko-memorijalnog kompleksa Vraca, kompanija „Duljević“ d.o.o. počela je izgradnju stambenog objekta.

Ovaj objekat je planiran za tržište, volumenski je sastavljen od dva pravougaona kubusa, a sadrži četiri zasebne etaže, sportsko – rekreativni centar, dječija igrališta, kvalitetno uređene zelene površine.

Za izgradnju objekta koristit će se najkvalitetniji građevinski materijali. Arhitektonsko projektovanje i oblikovanje fasade prilagođeno je postojećem ambijentalnom izrazu susjednih objekata sa upotrebom savremenih i tradicionalnih materijala.

Završetak svih radova se planira krajem ove poslovne godine.

[Država]

Uskoro gradnja 11 kilometara ceste prema Stocu



Jedini bh. grad na obali Jadranskog mora čeka završetak ceste prema Stocu već duže od 30 godina, a 2016. bi mogla biti upamćena kao godina nastavka ovog značajnog projekta.

Davne 1984. godine između Neuma i Stoca izgrađeno je tek 15 kilometara ceste, nakon čega je gradnja zaustavljena. 20 godina poslije projekat je nastavljen gradnjom koja je zaustavljena na dodatnih šest kilometara.

Vjerovatno najdugotrajnija gradnja neke ceste u historiji ove države trebala bi se nastaviti za nekoliko mjeseci u vidu izgradnje dodatnih 11,8 kilometara.

Prvi poslijeratni planovi za izgradnju ceste Stolac – Neum prezentovani su još 2004. godine, a ceste Federacije Bosne i Hercegovine tada su osigurale sredstva za izradu projektne dokumentacije i izgradnju prva tri od ukupno 37 kilometara.

Do sada je iz sredstava Cesta FBiH i Vlade Federacije BiH uloženo dvanaest miliona konvertibilnih maraka, a izgrađeno je šest kilometara ceste koja je puštena u promet.

"Urađena je komoletna investiciono tehnička dokumentacija za trasu i objekte. Trenutno se radi projekat tunela Žaba dužine 975 metara, a provedene su javne rasprave na općinama Stolac i Neum vezano za izgradnju ceste", rečeno je iz Cesta FBiH.

Iz cesta kažu da intezivno sarađuju sa općinom Neum te da rade na rješavanju imovinsko pravnih odnosa kako bi se realizovao projekat za prvu fazu izgradnje dionica Stari Neum – Broćanac u dužini 11,8 km.

"Izvjesno je da će u drugoj polovini ove godine biti intenzivirani radovi na izgradnji ove dionice", tvrde iz Cesta FBiH.

Procjenjeni rok na realizaciji projekta je 40 mjeseci , a zavisit će od dinamike rješavanja imovinsko pravnih odnosa i priliva sredstava.
Prema tvrdnjama iz Cesta FBiH za kompletiranje ceste od Stoca do Neuma procjenjena vrijednost potrebnih sredstava iznosi 87.000.000 konvertibilnih maraka.

"Sredstva za izgradnju ove ceste bit će osigurana iz kreditnih aranžmana sa Svjetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj kao i it vlastitih sredstava koja se angažuju za rješavanje imovinsko pravnih odnosa", objašnjeno je iz Cesta FBiH.

[Država]

Zgrada Predsjednistva BiH uskoro u novom ruhu



Služba za zajedničke poslove institucija BiH raspisala je javni konkurs za odabir tvrtke koja će ponuditi tehničko rješenje za restauraciju, sanaciju i konzervaciju zgrade Predsjedništva BiH, inače objekta od kulturno-povijesnog značaja. Za ove namjene iz proračuna je izdvojeno oko 355.000 KM, a projekt rekonstrukcije zgrade Predsjedništva BiH mogao bi izaći na oko šest milijuna KM, pišu Nezavisne novine.

Kako doznaju, ovo je već drugi natječaj, budući da se na prvi javila tek jedna tvrtka koja nije zadovoljavala uvjete. Jedan od ključnih uvjeta je taj da tvrtka zainteresirana za posao mora imati licencu za obnovu kulturno-povijesnih spomenika. Inače, objekt Predsjedništva BiH već godinama propada, a dodatna šteta je pričinjena u požaru prilikom prosvjeda u veljači 2014. godine.

U međuvremenu je započet i projekt sanacije krova koji prokišnjava (projekt je upravo u tijeku), a ovaj aktualni bi podrazumijevao potpunu rekonstrukciju zgrade. Naime, bile bi zamijenjene elektroinstalacije, vodovodna mreža, obnovljena fasada, zamijenjeni svi prozori i vrata, itd.

Dženan Selimbegović, zamjenik generalnog tajnika Predsjedništva BiH, podsjeća da je projekt rekonstrukcije zgrade pokrenut još prošle godine, kada je Vijeće ministara usvojilo program višegodišnjih kapitalnih ulaganja u zgradu Predsjedništva, a na prijedlog Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

"Ove godine očekujemo izradu projektne dokumentacije sanacije zgrade Predsjedništva, što je samo po sebi zahtjevan i važan poduhvat, kao i realizaciju rekonstrukcije krova zgrade. Također, na našu inicijativu ove godine je planirana rekonstrukcija prostora ispred svečanog ulaza u zgradu Predsjedništva, a nju će u jednakim omjerima financirati općina Centar i Direkcija za ceste Sarajevske županije", kaže Selimbegović.

Izražava nadu da bi ove godine mogla biti urađena i projektna dokumentacija za vanjsko uređenje okoline Predsjedništva BiH.

"Tako bi u narednih nekoliko godina ova zgrada, kao i čitav prostor koji joj gravitira, mogli dobiti izgled kakav sigurno po svojoj državnoj, ali i kulturno-povijesti važnosti i zaslužuju", zaključuje Selimbegović.

[Država]

Pocetak izgradnje istocne tribine Stadiona Grbavica



Fudbalski klub Željezničar obavještava navijače, članove Kluba, sponzore i prijatelje Kluba da će, nakon što se obezbijede formalno pravne pretpostavke, u mjesecu aprilu započeti i do kraja ove godine završiti prvu fazu gradnje istočne tribine Stadiona Grbavica.

Javni oglas za prikupljanje ponuda biće objavljen na službenoj stranici Kluba do 10. aprila 2016. godine. Druga faza gradnje istočne tribine podrazumijeva dodatnu etažnu tribinu istog kapaciteta i pokrivanje tribine.

Projekat idejnog rješenja rekonstrukcije i dogradnje stadiona Grbavica urađen je u 2013. godini od strane projektantske kuće IDEA. Projekat je finansirala Opština Novo Sarajevo. FK Željezničar će koristiti ovaj projekat u svim fazama gradnje i biće osnova za izvedbene projekte.

Na ovaj način, FK Željezničar zvanično počinje gradnju novog stadiona, jer će izgrađena tribina biti kompatibilna i u skladu sa već izrađenim idejnim rješenjem novog Stadiona Grbavica. Po završetku prve faze gradnje, kapacitet tribine će biti 2850 sjedećih mjesta. Nakon završetka gradnje istočne tribine, ukupan kapacitet stadiona Grbavica biće 11 995 sjedećih mjesta.

Izvori finansiranja su vlastita sredstva Kluba, sredstva sponzora i podrška navijača kroz različite projekte.

Projekat ”Kupi stolicu za evropsku Grbavicu” pokazao je istinski potencijal navijača najtrofejnijeg kluba u BiH i ta činjenica je osnovni razlog zašto Klub želi napraviti dodatni korak naprijed. Članovi Upravnog i Nadzornog odbora Kluba se još jednom zahvaljuju navijačima FK Željezničar u BiH i svijetu, navijačima drugih klubova, kao i svim građanima koji su prepoznali i podržali ovaj projekat.

Izgradnjom istočne tribine osiguraće se uslovi za igranje reprezentativnih utakmica svih selekcija na Stadionu Grbavica. Na taj način, planirana investicija prevazilazi okvire potreba FK Željezničar i kao takva postaje opšti interes, jer se radi o društveno odgovornoj inicijativi. Nema sumnje da je želja svih ljubitelja fudbala u BiH i svijetu da se neke utakmice svih reprezentativnih selekcija igraju na Stadionu Grbavica.

U tom kontekstu, administracija Kluba će uputiti pismo namjere za sufinansiranje gradnje Službi za oblast privrede i finansija Opštine Novo Sarajevo, Vladi kantona, Gradskom vijeću, Ministarstvu kulture i sporta i Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo.

Na liniji vizije razvoja infrastrukture, FK Željezničar sa navijačima želi podijeliti ekskluzivnu vijest da će u 2017. godini biti započeta i završena i izgradnja prve faze južne tribine Stadiona Grbavica. Tribina će biti locirana neposredno iza gola, po uzoru na sjevernu tribinu.

[Država]

Sarajevo: U krugu Kampusa postavljeno solarno drvo za punjenje mobitela i laptopa



U krugu Kampusa Univerziteta u Sarajevu u ponedjeljak je instalirano i pušteno u funkciju solarno drvo uz pomoć kojeg će studenti, ali i građani moći puniti svoje mobilne telefone i laptope, na bazi solarne energije, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovaj projekt su realizirali studenti Elektrotehničkog fakuteta u Sarajevu, članovi Udruženja studenata i inženjera elektrotehnike IEEE BS. “Riječ je o je metalnoj konstrukciji koja izgledom podsjeća na drvo, visine 4,5 metara, na čijem se vrhu nalazi 10 solarnih ploča. Snaga svake ploče iznosi po 80 W, dakle ukupna instalisana snaga ovog autonomnog foto-naponskog sistema je 800 W", rekao je Almedin Kavaz, predsjednik Udruženja i voditelj projekta.

Po njegovim riječima, ovo nije prvi projekt ovog tipa u svijetu i BiH, ali je ovo solarno drvo po svom dizajnu jedinstveno, izgleda "futuristički", a studenti su vodili računa i da bude simetrično. "Posjedujemo svu dodatnu opremu koja je potrebna za direktno iskorištavanje proizvedene energije za potrebe punjenja mobitela i prenosnih računara", dodao je Kavaz.

Realizaciju ovog projekta odobrilo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS početkom 2015. godine u sklopu Javnog poziva za odabir korisnika sredstava Federalnog fonda za zaštitu okoliša, koja se doznačavaju Kantonu Sarajevo za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša. Ukupna vrijednost Projekta je iznosila 22.754,61 KM. Od toga je Ministarstvo odobrilo sredstva u ukupnom iznosu od 18.203,79 KM, dok je preostala sredstva obezbijedilo Udruženje studenata i inženjera elektrotehnike.

Solarno drvo služi i kao element javne rasvjete, jer su na njemu instalisane štedljive led sijalice koje u različitim bojama svijetle u mraku.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Čedomir Lukić je istakao da projekt izgradnje i instalacije solarnog drveta predstavlja jedan vid promocije korištenja ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora energije u Kantonu Sarajevo i BiH.

"Siguran sam da će ovo dovesti do podizanja svijesti društva, u ekološkom smislu, o važnosti korištenja takve energije sa aspekta zaštite okoliša, a posebno zraka kao njegovog sastavnog dijela. Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno, između ostalog, doprinosi i diverzifikaciji proizvodnje energije, povećanju konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta, poticaju razvoja novih tehnologija i domaće ekonomije", istakao je Lukić.

[Država]

Fenomenalni Džumhur savladao Kukuškina i plasirao se u četvrto kolo Miamija


Damir Džumhur nastavlja nizati uspjehe na Mastersu u Miamiju.



U trećem kolu naš najbolji teniser je savladao Mihaila Kukuškina sa 2:1 u setovima nakon skoro dva sata igre. Već u trećem gemu prvog seta Kazahstanac je došao do breaka, no Džumhur u šestom stiže do izjednačenja (3:3). No, već u narednom servis-gemu ponovo gubi svoj servis, što je Kukuškin znao iskoristiti i nakon 46 minuta igre dobio prvi set sa 6:4.

U drugom setu uloge su bile obrnute. Damir je igrao na visokom nivou, dok je Kukuškin griješio. Damir je osvojio prvih pet gemova i bilo je jasno da će drugi set pripasti njemu. Nakon samo 30 minuta igre Džumhur je riješio drugi set u svoju korist sa 6:1.

Na početku trećeg seta Damir pravi break, no odmah Kukuškin uzvraća i poravnava rezultat na 1:1. Odlučujući break u trećem setu desio se u petom gemu, kada Kukuškin igra na svoj servis užasno i Damir dolazi do, ispostavit će se, ključne prednosti u meču. Do kraja je naš najbolji teniser sačuvao svoje servise, napravio još jedan break i došao nakorak do pobjede (5:2). Potom je Kukuškin, kao i Nadal u prošlom kolu, zatražio pomoć ljekara. Ipak, Kazahstanac je nakon ljekarske intervencije nastavio igrati, a Džumhur je bio siguran na svom servisu i slavio sa 6:2 nakon 43 minute igre.

U međusobnim dvobojima ove dvojice tenisera sada je 1-1. U četvrtom kolu Džumhur će igrati protiv boljeg iz duela Miloš Raonić - Jack Sock.

[Država]

BiH dominirala u Cirihu: Zmajevi savladali Švicarsku 2:0 golovima Džeke i Pjanića


Reprezentacija Bosne i Hercegovine je u prijateljskom susretu savladala Švicarsku u Cirihu rezultatom 2:0.





Naša reprezentacija je na Letzigrundu dominirala tokom čitavog susreta.

Već u prvih osam minuta Zmajevi su izveli osam kornera, no mreža Sommera se nije tresla.

U 14. minuti Edin Džeko je doveo našu reprezentaciju u vodstvo.

Švicarci su izgubili loptu na centru, Senad Lulić je proigrao Džeku, koji šutira kroz noge Scharu, što je iznenadilo Sommera i lopta je završila u mreži za veliko slavlje naših reprezentativaca, ali i desetak hiljada naših navijača na tribinama.

Naša reprezentacija je mogla povesti u 24. minuti. Pjanić je sjajno centrirao iz kornera, Zukanović je ostao sam i sa devet metara šutirao tačno u Sommera.

Švicarci su u narednom napadu mogli doći do izjednačenja, no Seferović šutira po sredini gola, što je bio lak plijen za Begovića. Do kraja poluvremena nije bilo većih prilika.

Na početku drugog poluvremena naša reprezentacija je prva zaprijetila. U 51. minuti Zukanović je šutirao, a Sommer lagano brani.

Na drugoj strani Steffen je izašao iskosa sa lijeve strane sam na Begovića, a naš čuvar mreže fantastično brani njegov šut.

U 57. minuti Edin Džeko je izborio slobodan udarac na dvadesetak metara od Sommerovog gola. Loptu je namjestio Miralem Pjanić i postigao fenomenalan pogodak za vodstvo naše selekcije od 2:0. Šutirao je u Sommerovu stranu, no golman Švicarske je mogao samo paradom uljepšati pogodak.

Haris Seferović je imao stopostotnu šansu u 83. minuti. Izašao je jedan na jedan na Burića koji je 20 minuta ranije zamijenio Begovića, ali je šutirao preko gola.

Četiri minute prije kraja meča za Zmajeve je debitovao Daniel Graovac, koji je zamijenio Zukanovića.

Posljednju priliku na meču imao je Muhamed Bešić, koji je izašao sam na Sommera, no golman domaće ekipe je odbranio i lopta je završila u korneru.

Ovo je bila sedma pobjeda za Mehmeda Baždarevića na klupi naše reprezentacije u 11. meču. Popularni Meša je na klupi Zmajeva ostvario i dva neriješena rezultata i isto toliko poraza.

[Država]

U tuzlanskoj Diti uskoro počinje proizvodnja omekšivača, šampona i tečnog sapuna


U tuzlanskoj Diti uskoro počinje proizvodnja omekšivača, šampona i tečnog sapuna 431
S ciljem širenja proizvodnog asortimana, u tuzlanskoj fabrici deterdženata Dita uskoro će početi proizvodnja omekšivača za veš, šampona za kosu i tečnog sapuna za ruke. U toku je nabavka sirovina i ambalaže, a nakon čega će se pristupiti proizvodnom procesu.



Shodno pomenutom, u narednom periodu počet će proizvodnja Monia šampona za kosu od koprive, kamilice i kajsije, ali i onog protiv peruti, u pakovanju od jednog litra.

U proizvodnom procesu naći će se i istoimeni tečni sapun za ruke u pakovanju od pola i pet litara, u boci sa pumpicom.

Također, najavljeno je i pokretanje proizvodnje Softly omekšivača za veš sa tri mirisne note u pakovanjima od jednog i dva litra.

Kako je za Klix.ba kazao menadžer marketinga i komercijalnih poslova u tuzlanskoj Diti Nedžad Gavranović, u proizvodni proces pomenutog omekšivača predviđeno je uvođenje novih tehnologija.

"Ovdje se radi o takozvanom 'inkapsuliranom mirisu' koji se ugrađuje u omekšivač. To je nešto najnovije u procesu proizvodnje mirisa, kako u francuskoj fabrici mirisa 'Givaudan', tako i u njemačkoj 'Curt Georgi', a od kojih i nabavljamo mirise. Oni se prilikom pranja ugrade u tkaninu, a nakon što istu uzmete iz ormara, kapsule puknu i iz njih se oslobodi miris. Na taj način imate produženo vrijeme trajanja mirisne note", pojašnjava za Klix.ba Gavranović.

Inače, proteklih dana u tuzlanskoj fabrici u stečaju došlo je do obustave procesa proizvodnje praškastih deterdženata Arix Tenzo i Ida orange zbog kvara na mašini za pakovanje plastičnih vrećica.

Kako saznajemo, kvar je uspješno otklonjen, a proizvodni proces jučer je nastavljen. Time je omogućen nastanak novih količina ovih deterdženata.

Klinički centar u Sarajevu i Univerzitetsko-klinički centar u Tuzli nedavno su testirali Ditine praškaste deterdžente, a kako ističe naš sagovornik, Arix Tenzo i Ida orange zadovoljili su kriterije.

Međutim, trenutno problem predstavlja nemogućnosti plasmana proizvoda prema ovim centrima u zakonskom okviru.

"Javne ustanove robu moraju kupovati putem tendera. S obzirom da je Dita u stečaju, mi ne možemo učestvovati na tenderima. Sada pokušavamo da idemo preko neke firme koja može aplicirati na tendere. Međutim, time se u startu dobija da smo skuplji od konkurencije za proviziju koju mora da uračuna posrednička firma", ističe Gavranović.

Kada je u pitanju izvoz Ditinih proizvoda izvan granica Bosne i Hercegovine, prva količina praškastog deterdženta Arix Tenzo već je u Kosovu.

Vrše se i razgovori za izvoz u Crnu Goru i Srbiju, ali još uvijek ništa konkretno nije dogovoreno.

[Država]

UPRKOS KRIZI: Federalne banke ostvarile rekordan profit od 149 miliona KM

Prema nerevidiranim podacima, banke u Federaciji BiH u 2015.godini ostvarile su dobit u iznosu od 149 miliona KM, što je najpozitivniji finansijski rezultat nakon rata.



- Bankarski sektor Federacije BiH dostigao je zavidan nivo i predstavlja najrazvijeniji i najsnažniji dio finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema F BiH, navela je Agencija.

Bilansna suma bankarskog sektora sa 31. 12. 2015. godine iznosila je 17,2 milijarde KM i za jednu milijardu KM ili 6,5% je veća nego na kraju 2014. godine.

Krediti, u 2015. godini zabilježili su rast od 3,9% ili 440 miliona KM i na kraju godine iznose 11,6 milijardi KM.

Krediti stanovništvu iznose 5,7 milijardi KM i zabilježili su rast od 5% ili 257 miliona KM, dok krediti pravnim licima iznose 5,9 milijardi KM, zabilježili su rast od 3,2% ili 183 miliona KM.

Nešto veći rast kreditnog portfolia, smanjenje priliva novih nekvalitetnih kredita, kao i trajni otpisi, imali su pozitivan efekat na koeficijent učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima, koji je sa 14,1% koliko je iznosio na kraju 2014. godine, smanjen na 12,9% koliko iznosi sa 31. 12. 2015. godine. Novčana sredstava iznose 4,86 milijardi KM ili 28,3% od bilansne sume banaka u F BiH i zabilježila su rast od 6,5% ili 297 miliona KM u odnosu na kraj 2014. godine.

U strukturi izvora finansiranja banaka depoziti u iznosu od 13,1 milijardu KM i s učešćem od 76,2% i dalje su najznačajniji izvor finansiranja kreditnih aktivnosti banaka u F BiH, a u 2015. godini porasli su za 8% ili 968 miliona KM. Štedni depoziti, zadržali su pozitivan trend rasta i na kraju 2015. godine iznosili su 7,2 milijarde KM, što je za 8% ili 543 miliona KM više nego na kraju 2014. godine. Štedni depoziti, u odnosu na kraj 2008. godine kada su iznosili četiri milijarde KM, u proteklom periodu povećani su za 79,3% ili 3,2 milijarde KM.

Ukupni kapital banaka sa 31. 12. 2015. godine iznosi 2,6 milijardi KM, što je za 7,5% ili 182 miliona KM više nego na kraju 2014. godine. Regulatorni kapital iznosi 2,2 milijarde KM i neznatno je povećan (za pet miliona KM) u odnosu na kraj 2014. godine.

U 2015.godini u F BiH poslovalo je 17 banaka, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH.

[Država]

Javnosti predstavljen Kongresni centar Sarajeva



Usvojen je Urbanistički projekat "Kongresni Centar Sarajeva”, i javnosti je predstavljen ovaj jedinstveni kapitalni projekat Opštine Novi Grad Sarajevo.

Uz uvodno obraćanje opštinskog načelnika mr. Semira Efendića, projekat je prezentirao Sakib Oković, arhitekta firme I.D.E.A., čije idejno rješenje je pobijedilo na međunarodnom takmičenju. Bilo je ovo prvo javno prezentovanje u okviru kojeg je prikazana video prezentacija sa fotografijama. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Vlade Kantona Sarajevo, sa premijerom Elmedinom Konakovićem, javnih preduzeća koja su bila uključena u pripremu projekta, privrednici, predstavnici kuvajtskih kompanija, koje su spremne za investiranje u izgradnju Kongresnog centra Sarajeva, poslanici u Skupštini Kantona Sarajevo, vijećnici Opštinskog vijeća Novi Grad Sarajevo, sa predsjedavajućom Edinom Gabela i drugi gosti.

Vrijednost projekat izgradnje “Kongresnog centra Sarajeva” je oko 300 miliona KM. Radi se o do sada najvećem projektu Opštine Novi Grad, koji je od velikog značaja za Kanton Sarajevo i državu BiH. Ovim projektom urbanistički se rješeva centralna zona opštine Novi Grad, a njegovim usvajanjem stekli su se uslovi za provođenje procedure odabira investitora, kao i izdavanje potrebnih dozvola za gradnju.

“Ovo je jedan od glavnih projekata našeg programa „Pokrenimo Novi Grad zajedno“, na čijoj realizaciji zajedno sa općinskom administracijom, radimo aktivno već četvrtu godinu. Želja nam je da izgradnjom ovog kompleksa, prije svega ovaj dio Sarajeva približimo Sarajlijama sadržajima kao što su centralni trg, kina, ipješačka zona.Također, naš cilj je da izgradnjom kongresnog centra uvrstimo Sarajevo na mapu kongresnih gradova Evrope, ali i svijeta. U zemljama gdje je kongresni turizam popularan, on već pokazuje višestruke ekonomske efekte, a sa jednim ovakvim kongresnim centrom Sarajevo će postati ozbiljna konkurencija na ovom tržištu. Zašto baš Sarajevo? Ovaj grad je dio svjetske kulturno – povijesne baštine, u srcu Evrope, i mjesto susreta različitosti. Orijent i Oksident su se bukvalno pronašli u Sarajevu, i ponudili čitavom svijetu u ovom našem lijepom gradu jednu novu vrijednost – ljepotu u različitosti. Zato je Sarajevo zanimljivo i posebno”, kazao je u svom obraćanju načelnik Efendić.

Prisutnima se obratio i premijer Kantona Elmedin Konaković, koji je čestitao rukovodstvu i administraciji Opštine Novi Grad na ovom grandioznom projektu. „Zahvaljujući efikasnom radu Općine Novi Grad, u zadnje četiri godine težište dešavanja prebačeno je u ovaj dio Sarajeva. Sarajevo je kičma ekonomskih procesa u državi BiH, a kičma naših ekonomskih procesa je sasvim sigurno Općina Novi Grad Sarajevo“, istakao je Konaković. Direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Hamdija Efendić rekao je da se prilikom izrade projekta vodilo računa o svim urbanističko-arhitektonskim aspektima, tako da će ovim projektom Novi Grad i Sarajevo dobiti jedan kvalitetno iskorišten prostor, koji će poboljšati kvalitet življenja stanovnika Sarajeva.

Budući „Kongresni Centar Sarajeva“ bit će smješten u neposrednoj blizini Opštine Novi Grad, pored zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, na površini od 5.77 hektara. Riječ je o jedinstvenom projektu, tako da ćemo prvi put u Sarajevu imati toranj koji prelaziti 40 spratova, a poseban značaj ima kongresni dio koji će imati više različitih multifunkcionalnih dvorana, među kojima je i koncertna dvorana sa binom koja može da primi 100 ljudi sa 734 mjesta, zatim multipleks kino, te više različitih dvorana na spratovima u kojima će se moći održavati centralni kulturni i poslovni događaji u BiH, kao i press centar. Na jednom mjestu će biti cijeli servis za održavanje različitih kongresa na najvećem svjetskom nivou. Sve će biti povezano sa hotelom sa pet zvjezdica, sa 300 soba i 34 apartmana.

U sklopu kompleksa gradit će se i šoping-centar, velike garaže sa oko 1.500 parking mjesta, te veliki dio poslovnih sadržaja, a nakon trećeg sprata poslovno-trgovačkog centra idejnim projektom je planirano formiranje pet međuetaža, koje su na sjevernoj strani predviđene za formiranje stambenog prostora.

Izgradnjom ovog projekta Opština Novi Grad će dobiti i centralni trg, koji osim što je u funkciji arhitektonskih objekata koji su na njega orjentisani, predstavlja pješačku vezu sa područjem južne i sjeverne strane ovog dijela Sarajeva. Stoga je predviđeno da se glavni saobraćaj spusti jedan nivo ispod, s tim da nivo tramvajskog saobraćaja ostaje na koti nula, čime će se dobiti prostor za izgradnju trga veličine dva fudbalska stadiona.

Između pješačke zone i saobraćajnice predviđeno je formiranje drvoreda, dok će na krovu "Kongresnog centra Sarajevo" biti ozelenjena površina, opremljena urbanom opremom i sportskim terenima. Ovakve krovne i fasadne površine planirane su i na objektu hotela.

[Država]

Za izgradnju skole na Aneksu osigurano jos 1.490.000 KM



Opština Novi Grad Sarajevo zajedno sa Opštinom Novo Sarajevo i Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo osigurali su još 1.490.000 konvertibilnih maraka za nastavak izgradnje škole na Aneksu, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata koji se realizira na području Novog Grada.

Tim povodom u Opštini Novi Grad je potpisan sporazum o sufinansiranju, kojeg su potpisali v.d pomoćnik načelnika Opštine Novi Grad za obrazovanje, kulturu i sport Tajib Delalić, kantonalni ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović, načelnik Opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo i direktorica Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Ljiljana Pelidija. Nakon potpisivanja sporazuma upriličen je i zajednički obilazak gradilišta.

„Izgradnja škole u naselju Aneks, jedan je od najvećih i najznačajnijih infrastrukturnih projekata koje realiziramo, zajedno sa Opštinom Novo Sarajevo i Ministarstvom za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Škola se nalazi na području, gdje se spajaju dvije opštine. Više godina je na ovom području prisutan problem odlaska djece u školu. Ulica Vrbovska je u toku zime veoma neprohodna, nema ni trotoara, pa je bilo i nesreća, tako da je izgradnja škole vrlo značajna za naše stanovnike“, izjavio je načelnik Semir Efendić.

On je podsjetio da je urađeno dosta posla da bi se došlo do početka izgradnje. „Ovdje se nalazio devastirani objekat nekadašnjeg ženskog zatvora, kojeg smo srušili i uklonili. Također, Opština je uradila kanalizacionu mrežu u Vrbovskoj ulici nakon čega je krenula izgradnja objekta.U sklopu školskog objekta gradi se i sportska dvorana, tako da će djeca imati i prostor za tjelesni odgoj. Planirano je da se u ovoj godini završi građevinski dio objekta, a očekuje se da u narednoj godini ova škola bude stavljena u funkciju".

Nakon ovog projekta planirana je izgradnja spomen-obilježja šehidima i poginulim borcima koje će biti postavljeno u blizini škole, tako da naselje poprima sasvim drugačiji izgled, odnosno dobija jednu vrstu centra.

Ministar Kazazović je kazao da resorno ministarstvo nije u mogućnosti da samo realizira kapitalne projekte, tako da opštine Novi Grad i Novo Sarajevo pomažu u skladu sa svojim mogućnostima da riješimo problem infrastrukture za našu djecu. Dodao je da će Vlada KS nastaviti sufinansirati projekat.
Koldžo je podsjetio da ideja za gradnjom škole datira još od 2007. godine, ali da je dolaskom načelnika Efendića na čelo Opštine, projekat pokrenut, a sama izgradnja škole počela u maju 2014. godine.

Kako je kazala Ljiljana Pelidija radi se o modernoj školi sa fiskulturnom salom, koja će imati teleskopske tribine. „Školu će moći pohađati više od 850 učenika, a pored učionica i kabineta planiran je poseban prostor za cjelodnevni i produženi boravak djece. Nakon što se završe ovi radovi, ostaće da se urade fini građevinsko-zanatski radovi“, rekla je Pelidija.

Za nastavak radova, u ovoj godini Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS izdvojilo je 500.000 KM, Opština Novo Sarajevo 550.000 KM, a Opština Novi Grad 440.000 KM. Implementator projekta je Zavod za izgradnju KS.

[Država]

Kroz Lasvansku dolinu prolazit ce 24 kilometra brze ceste



Dugo najavljivana izgradnja brze ceste kroz središnju Bosnu blizu je provedbe. Ova prometnica predmet je odluka Vlade Federacije još od 2007. godine te su tako za brzu cestu Lašva - Donji Vakuf donesene tri odluke o utvrđivanju javnog interesa i jedna odluka o pristupanju dodjeli koncesije, od kojih ni jedna nije realizirana, piše Večernji list BiH

Realizacija projekta

JP Autoceste FBiH, Ministarstvo prometa i veza te Vlada Federacije pokreću proceduru koja bi trebala rezultirati izgradnjom moderne ceste Lašva - Nević Polje, koja je inače dio nove proširene europske mreže brzih cesta, tzv. rute 2A Okučani (HR) - Banja Luka - Jajce - Travnik - Lašva i kao vrlo frekventna prometna ruta predstavlja odličnu prilku za dodjelu prve koncesije u oblasti izgradnje prometnica na federalnoj razini. Osim zaključka Vlade kojim se iskazuje opredijeljenost za realizaciju projekta brze ceste Lašva - Nević Polje, određene pripremne aktivnosti već su završene. Glavni projekt izrađen je i revidiran u svibnju 2013. godine.

Navedena dionica s objektima i infrastrukturom podijeljena je u tri poddionice, navodi se u dokumentu u čijem smo posjedu, i to Lašva - Kaonik u dužini 5,356 km, Kaonik - Vitez u dužini 8,175 km i Vitez - Nević Polje u dužini 10,854 km, što ukupno iznosi 24,385 km brze ceste. Brza cesta Lašva - Nević Polje prilično je zahtjevna jer je potrebno izgraditi 4 petlje, 18 mostova, 3 tunela, 4 centra za naplatu i odmorište.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi 217 milijuna eura. Kako bi se odobrio koncesijski projekt za navedenu dionicu, potrebno je izraditi studiju ekonomske opravdanosti, a po odobravanju istoga pristupiti izradi natječajne dokumentacije.

Budući da JP Autoceste FBiH nema ranijeg iskustva u oblasti koncesija, stava smo da je ovdje nužan angažman stručnog i iskusnog vanjskog konzultanta, navodi se u inicijativi za provedbu ovog projekta, koju je resornom ministarstvu dostavio JP Autoceste FBiH. Uvjet za dodjelu koncesije su riješeni imovinsko-pravni odnosi na nekretninama potrebnim za izgradnju brze ceste, kao i pribavljena urbanistička suglasnost. Temeljem revidiranog glavnog projekta izrađeni su elaborati eksproprijacije koja je nužna za izgradnju brze ceste.

Vanjski konzultant

JP Autoceste FBiH je podnio zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za dionicu brze ceste Lašva - Nević Polje, ali je postupak izdavanja Ministarstva prostornog uređenja prekinut do okončanja postupka usuglašavanja prostornog plana Srednjobosanske županije s nacrtom prostornog plana Federacije BiH. Trasa projektirane dionice brze ceste je u potpunosti usklađena sa zahtjevima lokalnih zajednica , nacrtom prostornog plana FBiH i prednacrtom prostornog plana posebnih obilježja od značaja za Federaciju “Autocesta na koridoru Vc”, ali nije usuglašena s prostornim planom SBŽ-a.

Nakon “zelenog svjetla” Vlade, slijedi predstavljanje projekta izgradnje brze ceste Lašva - Nević Polje potencijalnim investitorima i objava javnog poziva za iskazivanje interesa. Potom će biti angažiran vanjski konzultant koji će pripremiti studiju ekonomske opravdanosti, predložiti model koncesije i pripremiti natječajnu dokumentaciju.

[Država]

Pogledajte kako ce izgledati luksuzni kompleks Green Valley City u Vogosci



Kompanija Green Valley International Real Estate sa sjedištem u Abu Dhabiju najavljuje u Bosni i Hercegovini i Maroku dva projekta u vrijednosti od 620 miliona dirhama, odnosno 168,7 miliona američkih dolara.

Kako pišu arapski mediji, ova kompanija je blizu završetka građevinskih projekata u Turskoj, UAE i drugim dijelovima Bliskog istoka, a u našoj zemlji izabrali su Vogošću gdje će na jednom od najviših vrhova iznad Sarajeva graditi Green Valley City.

Bit će to kompleks na 73.000 m2 sa 106 vila i 224 apartmana (studio, jednosobni i dvosobni), koji će uključivati i brojne ekskluzivne objekte, usluge i zabavne sadržaje kao što su bazeni, klub zdravlja, šetalište, igralište za košarku, dvoranu, supermarket, restorani, kafići i drugo.

Projekti u BiH i Maroku, baš kao i oni u Turskoj, dio su strategije kompanije Green Valley koja državljanima zemalja Golfske unije (GCC) želi ponuditi priliku da ulažu u imovinu van regije.

Vlasnik ove kompanije Ali Saeed Al Salami kazao je kako su privilegovani što mogu objaviti dva nova velika projekta u Marakešu i Sarajevu.
"Oba su luksuzni projekti koji nude sjajne mogućnosti ulaganja u gradove koji se smatraju savršenim turističkim destinacijama", istakao je dodavši da očekuju kako će potražnja za ovim nekretninama biti fenomenalna.


https://www.youtube.com/watch?v=AAA43kNZyVU

[Država]

Počeli radovi na izgradnji javne rasvjete na šetalištu u Goraždu



Nakon što je potpisan Ugovor o ustupanju radova na izgradnji javne rasvjete na šetalištu ''Mustafe Muratspahića'' sa firmom ''BAHEN – GRADNJA'' d.o.o. Sarajevo u toku su radovi na pomenutom šetalištu. Riječ je o projektu izgradnje javne rasvjete na šetalištu od Gun-Gor parka nizvodno uz obalu rijeke Drine u dužini od jednog kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 110.000,00 KM, za koji su sredstva zajednički obezbijedili Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Općina Goražde.

Tim povodom, radove koji se izvode na pomenutoj lokaciji danas je posjetio načelnik Općine Goražde Muahmed Ramović sa saradnicima koji je pritom istakao veliki značaj implementacije ovog projekta kojim će se osvijetliti šetalište koje koristi veliki broj građana, a završetkom Projekta dodatno će se uljepšati ovaj dio grada – ''Na prijedlog građana i savjeta mjesnih zajednica Goražde I i II koji su također ovaj projekat predlagali kao prioritet, odlučili smo da u ovoj godini uradimo rasvjetu na šetalištu ''Mustafe Muratspahića''.

Ukupna vrijednost Projekta je oko 110.000,00 KM od čega smo dobili 45.000,00 KM od Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, a ostalih 65.000,00 KM finansirat će Općina kroz budžet za 2016. godinu.

Mislim da je projekat naišao na veliko razumijevanje građana i svih jer veliki broj građana šeta ovim šetalištem i biciklisti ga također koriste, a posebno u noćim satima, tako da je sigurno postavljanje ove rasvjete i ovaj projekat opravdan.

Ono što nas dodatno raduje jeste da će se u okviru ovog projekta ugraditi štedne LED sijalice koje se proizvode u Goraždu i to je još jedan dodatni motiv da i dalje radimo na ovakvim i sličnim projektima. Za mjesec dana očekujemo završetak radova i nakon toga planiramo još neke aktivnosti prema Programu koje je usvojilo Općinsko vijeće Općine Goražde.''

[Država]

Bravo Ledeni zmajevi: Prva pobjeda bh. hokejaša na Svjetskom prvenstvu!

Hokejaška reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je historijski uspjeh.



Hokejaška reprezentacija Bosne i Hercegovine danas je odigrala svoj prvi susret na Svjetskom prvenstvu III divizije, koje se od 31. marta, do 9. aprila igra u Istanbulu. Naš najbolji tim u prvom susretu slavio je protiv Hong Konga rezultatom 5:4.

Hong Kong sredinom prvog perioda igre dolazi do vodstva. Nekoliko minuta kasnije ekipa iz Azije postiže i svoj drugi pogodak i dolazi do dva gola prednosti. Bosna i Hercegovina se vratila u završnici prve trećine. Pogodak za naš najbolji tim postigao je Dino Čordalija. Ostalo je nakon prvih 20 minuta igre 2:1 za Hong Kong.

U drugoj trećini naša reprezentacija dolazi do preokreta. Prvo je Lemeš izjednačio rezultat na samom početku drugog perioda igre. Hong Kong je vratio vodstvo, a onda smo golovima Hadžihasanovića i Čordalije došli do prvog vodstva na današnjem susretu.

Početkom treće trećine naš tim dolazi do dva gola prednosti, mrežu Hong Konga zatresao je kapiten naše reprezentacije, Mirzet Hodžić. Do kraja susreta Hong Kong je uspio samo smanjiti rezultat. Naša reprezentacija upisala je prvu, historijsku pobjedu na Svjetskom prvenstvu, rezultatom 5:4.
Treba reći da je naša reprezentacija u prethodnom susretu s Hong Kongom na prošlom prvenstvu izgubila rezultatom 8:0. Ovo dovoljno govori o tome kakav su fantastičan napredak ostvarili naši ledeni zmajevi.

Bravo Ledeni zmajevi!