Spasimo teren
Danas je u Nionu bilo izvlačenje tj ždrijeb za Play-off fazu UEFA Youth League. Malo ko u Bosni može da povjeruje da će nakon Belgije naša Grbavica dočekati nekog od divova evropskog fudbala. U ovom slučaju to je Atletiko Madrid. Mi Bosanci, kao poznati domaćini ili se barem volimo takvima smatrati jedva čekamo da ih ugostimo. Gdje?
Gdje da ih dočekamo i pobjedimo sa Božijom pomoći Inšallah.
Da posjetim na post od 02.11. a na strani14. podforuma FKŽ –mlađe selekcije i strogu regulativu Youth League
[
http://www.uefa.com/MultimediaFiles/Dow ... WNLOAD.pdf*]
IV – Stadium Infrastructure
The home club must make every reasonable effort to ensure that the pitch (teren op.a.)is in the best possible condition for play. If the pitch is not fit for play, the home club is requested to propose an alternative solution to allow the match to be played in accordance with UEFA’s requirements.
Doslovno u prevodu ako ne omogućimo teren uslovan za igru a u skladu sa UEFA zahtjevima e onda raja pravac Bilino Polje i rezervišite karte za Talgo voz(ove) na vrijeme. Da li ćemo to sebi dozvoliti da igramo van Sarajeva? Hoćemo Dolinu ćupova. Koliko će nam Zenica naplatiti za ovu utakmicu? UEFA dodjeljuje 20.000 Eura timovima po nastupu. Dovoljno?
Da ostanemo na Grbavici?
Sjetimo se Grbavice i terena pred Belgiju;
Nema potrebe za postavljanjem slika trenutnog stanja terena. Bogu plakat.
Ima li šansi da se išta postigne u sanaciji terena za nekih 55 dana do utakmice? Nisam baš siguran da se trava može revitalizirati do tada, nikad čuo da trava zeleni u Decembru.
Pođimo od uzroka ovakvog stanja terena. Zašto je ovoliko blata? Pa valjda zato što se voda zadržava na površini i ne prodire dovoljno brzo do drenaže. Znači, onaj prvi sloj zemlje ispod same trave i drenaža su najbitnije stavke za koliko toliko osposobljavanje ili sanaciju terena.
Šta je drenaža?
Drenaža ili drenažni sistem predstavlja sistem kanala, koji ima funkciju da izvede suvišnu vodu sa zelene površine, koja najčešće nastaje nakon obilne kiše. U suprotnom slučaju, ako zemljište upije veliku količinu vode doći će do prezasićenja zemljišnih pora vodom i do truljenja korena biljka usled nedostatka vazduha. Voda se drenažom odvodi do kišne kanalizacione mreže u najboljem slučaju, septičke kanalizacione mreže ili drenažnu jamu.
I može biti razvrstana u tri kategorije a ovo bi moglo karakterisati trenutnu na Grbavici;
Evo slike sa Grbavice iz 60/70-tih godina kada je i bila neka zadnja veća rekonstrukcija stadiona a trajala je godinama.
Ako je drenaža zbilja ovakva onda je ovo pristup koji se koristio i za vrijeme starog Rima.
Drugi problem je taj navedeni sloj zemlje neposredno ispod travnatog dijela-busena koji se vremenom a najviše zbog slabog procenta pijeska u njemu pretvorio faktički u glinu i kao takav ne propušta vodu ka drenaži. Hajde što ne propušta vodu već što tako dolazi i do tru(h)ljenja korijena trave. Dodatni krivac je i konstantno ravnanje terena (sjetite se onog našeg ekonoma prije svake utakmice sa valjkom) bolje reči nabijanje. Efekat..
Ne vidim razloga pisati tekst i ukazivati na opšte poznati problem a ne iznijeti barem neki ili nekakav prijedlog. Naravno sve korisne primjedbe i nadogradnja ove problematike su dobro došli.
Faktor vrijeme je ovdje krucijalan jer je veoma malo vremena do utakmice. Najgore je ništa ne uraditi i moliti se Bogu da će sve biti dobro do 6/7 februara. Sjetimo se komentara na organizaciju meča derbija nedavno održanog.
Kako poboljšati Drenažni sistem?
Kako to uopće izgleda na fudbalskom terenu
Pa uporedite sa ovom gore sa Grbavice.
Ima nešto što se zove Horizontalno usmjereno bušenje sa radijskim upravljanjem i izvodi se mašinski. Vjerovatno ste to i sami vidjeli negdje kada je trebalo bušiti teren ispod saobračajnica a Bogami i objekata. Veoma korisno i svrsishodno.
Dakle. Bušiti kanale promjera do 50mm i to što učestalije, svakih 3-4 metra ali na dubini postoječe drenaže i po mogučnosti između ovih postoječih redova stare drenaže a sve da se odvede što više vode naniže tj sa same trave. Kroz ovakav kanal/tunel ide standardna drenažna cijev Ø50mm. Svi ovi kanali bi se spajali u jedan kolektor kanal (duž tribine Istok i odvodili na postojeću kanalizacionu mrežu a ispod otvora „zdenke“ Sjeveroistok.
Koliko je ovo lucidno ili očajnički ostavljam vama a možda i Upravi na razmatranje. Napomene radi, najprostiji Planovi su i najuspješniji.
Solucija za Drugi problem.
Kako dostići da je ovaj sloj zemlje dovoljno rastresit i prozraćen. Rastresit da propušta vodu a prozraćen da korijen „diše“ i „hrani“ travu. (Ako ima neki agrobotaničar ili šta već neka odmah dopiše primjedbe i sugestije).
Procesi se zovu
aerifikacija (čepovanje) i
aerizacija(bušenje) terena i u nekoj mjeri (prostije) je rađen na Grbavici a pred susret reprezentacije sa Belgijom. Plaćeno je cirka 20.000 KM a završeno za par dana. Bitno je i posipanje pijeskom/tresetom u dovoljnim količinama.
Ostale procese dosijavanja terena, prihranjivanje, skidanje i vražanje busenja sa ravnanjem podloge bi ostavili za neki drugi put.
Aerifikacija terena ili kako je popularnije nazivaju “čepovanje” je veoma koristan zahvat. Jedan od ključnih problema na većini fudbalskih terena je sama priprema podloge koja je odrađena prije postavke samog busena prirodne trave. Pošto u sebi sadrži veliku količinu supstanci, koje su vremenom humusnu zemlju pretvorili u glinu, dolazi do problema dreniranja vode, korjenov sistem ne može dalje da se razvija na pravilan način. Upravo čepovanje terena ima za cilj da provjetrava zonu korjenovog sistema, razrahljuje supstrat, drenira teren, produbljuje korjen.
Što su čepovi dublji (8 – 10 cm) to je za teren bolje. Najbolji rezultati postižu se uz prethodno kvašenje terena.
A naš je šućur Allahu baš onako dobro natopljen.
Koristi se jež valjak sa šiljcima od 5 cm, te vertidrain s klinovima Ø12 mm i Ø18 mm kojim se može bušiti do dubine 40 cm. Ono što ja jako važno je da se s ovom mašinom mogu iz terena vaditi čepovi Ø2,5 cm i dubine 20 cm. Ukoliko je teren slabo propusan najčešće se primjenjuje vađenje čepova, skupljanje i odvoz, a nakon toga nabava i rasipavanje riječnog ili kvarcnog pijeska Ø 0-4 mm.
Nakon rasipavanja pijeska provodi se bušenje terena odgovarajućim klinovima. Prozračivanje terena je radnja koja se praktično treba obavljati svaki mjesec, a ponekad i češće.
Aeracija terena ili bušenje je operacija koja je veoma slična aerifikaciji. Aeracija terena je bušenje rupa po terenu čime se provjetrava i produbljuje zona korjenovog sistema. Takođe se ovom operacijom obezbeđuje bolja drenaža terena. Terene teškog mehaničkog sastava bolje je u toku vegetacije ,,bušiti” više puta (3-4) sa recimo 100 rupa/m2, nego jednom sa 400 rupa. Klasičnim bušenjem sa više rupa, zabranjuje se izlazak na teren po mesec dana, a modernim aerifikatorom već sutra možete ekipu izvesti na teren.
Koliko ovo košta?
Sigurno manje od rekonstrukcije kompletnog terena sa grijanjem ( a svašta se napisalo ovih dana za sistem Bilinog Polja) i ovo shvatiti kao privremeno rješenje.
Ako sami vremenski uslovi ne zadovoljavaju ovaj zahvat ili ako cijena znatno prelazi prohode od ove utakmice, zaboravite sve.
By the way. A kakvi ćemo ispasti domaćini?
