Biznis kablovskih operatera visi u zraku
Slobodna Bosna u novom broju piše kako doslovno u jednom danu više od 100.000 korisnika kablovske televizije širom BiH može ostati bez televizijskog signala. Cijela šuma kablova nelegalno je nakačena na stubove gradske rasvjete i to je već godinama jedan od najizdašnijih izvora korupcije u kojoj izravno sudjeluju vlasnici stubova i kablovski operateri, piše SB.
U nekim slučajevima kao vlasnici stubova pojavljuju se opštine, a u nekim lokalna elektrodistribucija. Međutim, i u jednom i u drugom slučaju radi se o potpuno nelegalnom aranžmanu koji se svjesno zataškava jer predstavlja izdašan izvor zarade na crno, piše SB.
"Kablovski operateri prisiljeni su plaćati reket općinskim moćnicima ili šefovima elektrodistribucije jer izravno zavise od njihove dobre volje: kao što su dopustili da se kablovi nelegalno nakače na stubove gradske rasvjete, jednako tako oni mogu narediti da se kablovi poskidaju, a kablovski operateri ostave bez prihoda. To se naravno ne dešava, osim u rijetkim slučajevima kada kablovski operateri "zaborave" platiti reket ili kada se promijene nadčežni šefovi pa više nisu sigurni kome trebaju plaćati ili pak, u još rjeđem slučaju, kada jedan od kablovskih operatera pokušava osigurati monopolsku poziciju i spriječiti konkurenciju da pod jednakim, dakle ilegalnim i nezakonitim uslovima, koriste stubove javne rasvjete", navodi SB.
To se svojevremeno na pomalo karikaturalan način desilo u Mrkonjić Gradu, kada je jedan od dva kablovska operatera u tom gradu, kome nije bilo dozvoljeno da koristi stubove javne rasvjete, postavio veliki plakat ispred Općine s natpisom "STOP KORUPCIJI". U toj općini korupcija je otišla predaleko jer se ispostavilo da je povlašteni operater plaćao dvostruki reket. "Najprije je podmitio općinske službenike da svoje kablove nelegalno nakači na stubove javne rasvjete, a onda je platio i dodatni reket kako općinski službenici nikom osim njemu ne bi dozvolili istu nelegalnu privilegiju", piše SB.
Sličan problem iskrsnuo je ne tako davno i u Sarajevu, kada je Telemach kupio nekoliko lokalnih operatera i krenuo u ozbiljno širenje biznisa u BiH. Iz Telemacha su tada tvrdili da su Elektroprivredi BiH ponudili fer ugovor, navodno milion KM godišnje kojim bi se legaliziralo korištenje stubova javne rasvjete.
"Godinama unazad internim dogovorom s malim kablovskim operaterima Elektroprivreda BiH dozvolila im je da na stubovima postave kablove za telekomunikacijske usluge. Kada smo se pojavili na bh. tržištu, kupili smo te male kablovske operatere i sada želimo legalno koristiti državnu imovinu te za to platiti naknadu", izjavio je svojevremeno Željko Batistić, direktor Telemacha u BiH.
No, s druge strane, iz Elektroprivrede BiH kategorički su negirali ove tvrdnje ističući da su Telemachu oni ponudili ugovor kojim se obavezuju da plate najamninu. "Oni tvrde da im je to skupo, ne računajući da su deset godina bez ikakvog troška koristili tuđu imovinu. Ako ne budu sarađivali, skinut ćemo s naših stubova nelegalne kablove. Sve ono što se koristi, a daje tuđa imovina, treba se platiti. Insistiramo na tome da naše komisije procijene koja infrastruktura smeta našoj i ona će biti uklonjena zbog sigurnosti naše mreže", izjavio je tada Elvedin Grabovica, direktor Elektroprivrede BiH.
Međutim, Telemach nije jedini u zoni odgovornosti Elektroprivrede BiH, piše SB, nego tek jedan od dvadesetak kablovskih operatera koji nelegalno koriste državnu imovinu i pune privatne đepove općinskih čelnika. Kako ovaj list saznaje, niti jedan kablovski operater, računajući i one najveće, nema potpisan ugovor sa Elektroprivredom BiH o korištenju stubova javne rasvjete.
"Taj problem nije uspio riješiti ni najveći među njima, Telemach, koji je u međuvremenu promijenio vlasnika i posredstvom srbijanskog tajkuna Dragana Šolaka, dospio pod kontrolu moćnog američkog investicijskog fonda KKR. Amerikanci su se našli u čudu kada su shvatili da cijeli njihov biznis doslovno visi u zraku", piše Slobodna Bosna.
Za pomoće se KKR svojevremeno obraćao i američkoj ambasadi u Sarajevu, no ni njihova intervencija nije urodila plodom jer naprosto ne postoji ni tehnički, a ni zakonski osnov da se legalizira višegodišnji haos u ovoj oblasti.
"Ukoliko bi Elektroprivreda BiH izašla u susret Telemachu, morala bi jednako tako izaći u susret i svim ostalim kablovskim operaterima kojih danas u BiH ima više od 50. Tako je cijeli biznis kablovskih operatera, u kome se godišnje vrti oko 100 miliona KM, postao krajnje nesiguran, a na nešto dulje staze i neodrživ jer se ova oblast prije ili kasnije mora zakonski urediti u skladu s evropskim standardima. A to praktično znači da će kablovski operateri na koncu ipak morati odriješiti kesu i investirati ozbiljan novac u izgradnju vlastite infrastrukture", piše novi broj Slobodne Bosne.