Chmoljo wrote:Novak20 wrote:Hrvati su potpisali da hoće da žive u miru sa Bošnjacima u F BiH i sa svima u BiH.
kada je nosač aviona uplovio u Jadran.
Nosač aviona u Jadran nije uplovio samo radi Hrvata. Kako god, potpisano je jedno, a danas je okrenuto naopako i skroz nepovoljno po Hrvate u BiH.
Novak20 wrote:Zauzvrat su dobili anekse na Ustav, tužbe tipa Sejdić-Finci (zašto Jevreja i Roma nema u Parlamentu i Domu naroda ?) izborni inženjering zbog neprovedbe Aneksa 7, manipulacije sa izjašnjavanjem radi prevage u zakonodavnoj vlasti, presude za ratne zločine i UZP (s pravom da se razumijemo), predstavnike birane bošnjačkim glasovima.
Chmoljo wrote:hercegovačku banku i pokušaj državnog udara smo sanjali, vjerovatno.
Naravno da se nije sanjalo ali vrijeme prolazi pa se malo zaboravlja. Koji su to propusti pronađeni u radu Hercegovačke banke ? Jesu li štedišama Banke vraćene pare pod prinudnom upravom ili ovo hrvatska politika laže ?
U Federaciji BiH, 2001. godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a, 6. travnja 2001. godine, su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke. Snage SFOR-a i federalne policije tenkom su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Nezamislivo je da se tako u demokratskom svijetu uništi jedna banka, da se imovina banke, nekih 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac jednostavno odnese. Visoki dužnosnici SFOR-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo. Državna agencija za bankarstvo Bosne i Hercegovine je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Kako povici na banku nisu prestajali, angažirana je i jedna ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta. Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj. Banka koja je bila srce hrvatskog gospodarstva i napretka u BiH otišla je u stečaj, a 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji.[
Pokušaj "državnog udara" valjda ima nekakve uzroke i povode. Mjesec dana prije izbora drastično mijenjati izborna pravila u svrhu dekonstituiranja Hrvata, gdje to ima ?
Dana 11. listopada 2000. godine, samo jedan mjesec prije općih parlamentarnih izbora, OESS je pod vodstvom Kare Vollana promijenio Pravila i Propise. Izmjenjenom odredbom, Bošnjaci mogu glasovati za hrvatske kandidate i obratno dok je ranije svaki konstitutivni narod glasovao samo za svoje predstavnike. Učinak ove promjene jednostavno omogućava da hrvatski predstavnici budu izabrani od strane stranke koje nemaju potporu hrvatskog biračkog tijela. Drugim riječima, glavni smisao Doma naroda FBiH - predstavljati kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, je poništen ovom mjerom. Dom naroda time postaje samo još jedna verzija Zastupniškog doma, kojeg bira cijela Federacija Bosne i Hercegovine. Promjene u pravilima načina na koji se biraju same županije također je značilo, potvrdili su Hrvati, da hrvatski političari mogu biti izabrani u visoka zakonodavna tijela bez da imaju stvarnu potporu biračkog tijela. Na taj način na funkcije mogu biti postavljeni podobni političari koji ne bi koristili ovlasti koje im je Ustav dao.
Ovo su, valjda, službeni stavovi Venecijanske komisije. Podsjeća li ova situacija danas na provociranje "državnog udara" ? Hrvatska politika, kakva je da je valjda je nešto naučila iz svojih grešaka jer je očito da bošnjačka politika nije nego ide utabanom stazom.
2. Nivo propisa i stabilnost izbornog zakona
a. Osim pravila o tehničkim stvarima i pojedinostima – koja mogu biti dio propisa koje donosi izvršna vlast –propisi o izborima moraju imati nivo zakona.
b. Osnovni elementi izbornog zakona, naročito sam izborni sistem, sastav izbornih komisija i utvrđivanje granica izbornih jedinica, smiju se mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora, ili morajubiti utvrđeni ustavom ili zakonom višeg nivoa od običnog zakona.
