Forum Klix.ba

pojedinac wrote: ↑16/04/2023 17:24 Michio Kaku: "all of a sudden we realize that we may have to
rewrite all the textbooks about the beginning of the universe."

Zaključak videa: Masoni ulupali 10 milijardi dolara da sami sebe zajebu.

The Milky Way Galaxy

Projekat ARTEMIS (više na prethodnim stranama) ima za krajni cilj slanje ljudi na Mars u narednim godinama. Za sada je pažnja na letovima ka Mjesecu kao jednoj od faza projekta.

Mars je daleko dalje, bar 150 puta, i putovanje bi trajalo najmanje 7 mjeseci u jednom pravcu, zato je sve bitno pa i pol astronauta, jedno od mišljenja:

Prva misija posade na Mars trebala bi biti samo žene

Naučnici iz tima za svemirsku medicinu u Evropskoj svemirskoj agenciji izračunali su da je prosječnom ženskom astronautu potrebno 26% manje kalorija, 29% manje kiseonika i 18% manje vode od prosječnog muškarca. To znači značajne uštede resursa. Za 1.080-dnevnu svemirsku misiju sa posadom od četiri žene bilo bi potrebno 1.695 kilograma manje hrane u odnosu na misiju koja se sastoji samo od muškaraca. To je oko 10% nosivosti rakete SpaceX Falcon Heavy na Mars

Postoje i psihološki razlozi zbog kojih bi žene mogle biti prikladnije za produžene misije daleko od Zemlje.

„Statistički podaci pokazuju da je veća vjerovatnoća da će grupe koje čine samo žene odabrati pristup nekonfrontacije za rješavanje međuljudskih problema, a sasvim je sigurno da će se lakše nositi sa situacijom bez pribjegavanja nasilju, što bi moglo biti veliki problem na putovanju na Mars, gdje posada mora živjeti u blizini 2-3 godine”, napisao je Landis. “Brojne sociološke studije su pokazale da su žene, općenito, više kooperativne i manje privržene hijerarhijskim društvenim strukturama.”

Prije nešto više od 60 godina, Program Žene u svemiru proveo je 19 avijatičarki na obuci astronauta, uz teža testiranja nego što je NASA dala originalnim astronautima Mercury 7. 13 žena koje su prošle nedvojbeno su nadmašile muškarce i fizički i psihički.
https://bigthink.com/hard-science/femal ... -missions/

@Arminovski

Ubrzo se javim sa, nadam se zadovoljavajućim odgovorom na tvoje ranije postavljeno pitanje.
Dugo sam se premišljao da malo bacim pogled na literaturu ili ne, potrajalo je.
Tu ima srećom dosta podvučenog, tako da mi je bilo lahko dostupno za prevesti.
Ako bude potrebe skratit ću post, mada on neće biti manji od dvije stranice, jer ću to prvo istipkati u wordu,
pa sada da li da formatiram da izgleda kao u časopisu i konvertujem u .jpeg.
Kako sam to ranije imao običaj da radim. VIdim, odlučim.
Namjeravao sam da uz Gutov osvrt dodam i Lindeov.e opaske i kritike iz njegovog starijeg rada (Fizika čestica i inflatorna kosmologija). To je podosta duga knjižurina i sumnjam da bi ti bilo od neke koristi da neko sad čita citate i citate.

Planeta Zemlja je veoma rijetka u svemiru, nedavno mi video o tome izbaci da su naucnici to otkrili.

Noć je, gledam prema Istoku i vidim kako se neko svjetlo diže cijelu večer..


Jel Jupiter ili Saturn u pitanju, zna li neko??

Revolucionarno otkriće: Daleka egzoplaneta mogla bi imati potencijalne tragove života

https://www.klix.ba/scitech/nauka/revol ... /230912177

studiorum_tuzlaensis wrote: ↑11/09/2023 23:02 Noć je, gledam prema Istoku i vidim kako se neko svjetlo diže cijelu večer..


Jel Jupiter ili Saturn u pitanju, zna li neko??

Jupiter i Saturn

....

Pokušao sam je fotografisati ali sam dosta zakasnio sa terminom. Shodno kako je na putanji preživjela solarnu oluju, za što je malo ko očekivao da će se i desiti, moguće ju je i dalje promatrati (samo pod idealnim uslovima), i to još do 10 Oktobra.

Andromeda, najbliža galaksija, udaljenost nekih 2,5 miliona svjetlosnih godina, približavamo se susretu 300km/s (jedna od procjena).
slika je montaža, ali tačna kad bi Andromeda bila svjetlija:



The caption varies from site to site, but generally says that this is how big the Andromeda galaxy would actually look in our sky if it were brighter.

And I have to say, that looks about right to me! Andromeda is one of the very few galaxies you can see with your naked eye from a dark site. It’s easy in binoculars, and if you use a small telescope, the galaxy fills the eyepiece.

Prvi tačan odgovor dobija noć na opservatoriji ako je izgrade ikad

H323 wrote: ↑05/11/2023 22:17

Prvi tačan odgovor dobija noć na opservatoriji ako je izgrade ikad

mogu li ja probati lupiti?

kako je planeta zemlja pod ostrijim uglom, znaci nije 90,° u odnosu na sunce, sjeverni ili juzni pol su uvijek najblizi suncu (ovisno o dobu godine) i tako ih najvise pogadjaju solarne oluje te su aurore zato najcesce vidljive na polovima... zato ih zovemo polarnim svjetlostima... ali ako bude bas jaka posljedica solarne oluje onda se moze vidjeti i nize od polarnih regija...

koliko sam blizu sa pogadjanjem?

H323 wrote: ↑05/11/2023 22:17
Prvi tačan odgovor dobija noć na opservatoriji ako je izgrade ikad

-----------------------------------
Usput i mala korekcija gornjeg posta o Andromedi, ispravno bi bilo "najbliža spiralna galaksija", "najbliža velika galaksija" ili "najbliža potpuna galaksija" jer postoje patuljaste koje su bliže i uglavnom sateliti našeg Mlječnog puta.

H323 wrote: ↑05/11/2023 22:17

Prvi tačan odgovor dobija noć na opservatoriji ako je izgrade ikad

znaci castis ga sa nocenjem u visokom jer se u njemu uskoro otvara opservatorija

To je ta priča.

https://eos.org/research-spotlights/fro ... -evolution

toska wrote: ↑08/11/2023 13:01

H323 wrote: ↑05/11/2023 22:17
Prvi tačan odgovor dobija noć na opservatoriji ako je izgrade ikad

-----------------------------------
Usput i mala korekcija gornjeg posta o Andromedi, ispravno bi bilo "najbliža spiralna galaksija", "najbliža velika galaksija" ili "najbliža potpuna galaksija" jer postoje patuljaste koje su bliže i uglavnom sateliti našeg Mlječnog puta.

Sudarit ce se s nasom nekad u buducnosti. Ko zna kad? Tako ja gledao u jednom dokumentarcu ili emisiji. To se zove kanibalizam galaksija. Valjda. Neka zena astronom i matematicarka iz DE smislila to, u vrijeme kad sam i ja na slicno nadolazio kao ideju.

Njeno priznato i objavljanjo, moje ne.

"RENOVIRANA VEMA
Visoko: Nova astronomska opservatorija u BiH s hotelom otvara svoja vrata

Teleskop ima prečnik 35,5 cm, fokusno rastojanje od 284,5 cm. Maksimalno korisno uvećanje teleskopa je 710 puta".

Konačno nešto inovativno u sferi ulaganja i otvaranja hotela i što može poslužiti svim zaljubljenicima u astronomiju
Vrijedi obići

https://www.klix.ba/scitech/nauka/visok ... /231108172

splinter wrote: ↑14/11/2023 18:05 "RENOVIRANA VEMA
Visoko: Nova astronomska opservatorija u BiH s hotelom otvara svoja vrata

Teleskop ima prečnik 35,5 cm, fokusno rastojanje od 284,5 cm. Maksimalno korisno uvećanje teleskopa je 710 puta".

Konačno nešto inovativno u sferi ulaganja i otvaranja hotela i što može poslužiti svim zaljubljenicima u astronomiju
Vrijedi obići

https://www.klix.ba/scitech/nauka/visok ... /231108172

Planiram ici u Visoko u subotu.

Dobra vijest, još ako opremu mnognem koristi za snimanje nekih nebeskih objekata dubinskog neba, koje ne mogu sa trenutnom opremom.

Nedavno, sa balkona, na žalost nešto kraća ekpozicija 70 min u totalu, i gradska svjelost umanjila je malo količinu detalja i jači kontrast. Mislim da sam vam i ostao dužan, nekada od prije 2 godine. Malo sam podcijenio to da se čitav proces može raditi iz grada, pa sam dosta kasno počeo sa snimanjem, tek krajem ljeta. Tek sada osjećam žal. :/

Post procesing je nimalo jednostavan, jer počinje se od gotovo tamnog kadra, peglanja color balansa, thresholda, curves i levelsa, pa malo raw camera, pa malo maskiranja. Jeste na početku komoplikovano, ali ponavljanjem procesa, postaje postepeno jerdnostavnije.

Ako bude sreće, pošto je sada zima Orionova maglica se može fotografisati netom iza zalaska sunca, a li je najbolje objekte fotografisati kada su gotovo vertikalno iznad nas. Napravio sam spisak objekata koji su najbliži, pa ću vidjeti šta može da ispadne.

NGC 7000 i IC 5070 , poznate emisione maglice u sazviježđu labuda (Cygnus)

Crvenkasta nijansa je spektralna linija vodika (H-alpha), koja prevladava unutar ovoh kompleksa. Na žalost, kako nemam multibandpass filer, samo je moguće zabilježiti ovakav signal, no sasvim dovoljno.

SmokingMan wrote: ↑15/11/2023 12:53 Nedavno, sa balkona, na žalost nešto kraća ekpozicija 70 min u totalu, i gradska svjelost umanjila je malo količinu detalja i jači kontrast. Mislim da sam vam i ostao dužan, nekada od prije 2 godine. Malo sam podcijenio to da se čitav proces može raditi iz grada, pa sam dosta kasno počeo sa snimanjem, tek krajem ljeta. Tek sada osjećam žal. :/

Post procesing je nimalo jednostavan, jer počinje se od gotovo tamnog kadra, peglanja color balansa, thresholda, curves i levelsa, pa malo raw camera, pa malo maskiranja. Jeste na početku komoplikovano, ali ponavljanjem procesa, postaje postepeno jerdnostavnije.

Ako bude sreće, pošto je sada zima Orionova maglica se može fotografisati netom iza zalaska sunca, a li je najbolje objekte fotografisati kada su gotovo vertikalno iznad nas. Napravio sam spisak objekata koji su najbliži, pa ću vidjeti šta može da ispadne.

NGC 7000 i IC 5070 , poznate emisione maglice u sazviježđu labuda (Cygnus)

Crvenkasta nijansa je spektralna linija vodika (H-alpha), koja prevladava unutar ovoh kompleksa. Na žalost, kako nemam multibandpass filer, samo je moguće zabilježiti ovakav signal, no sasvim dovoljno.

Stvarno prelijepa fotka. Svaka čast. Puno sreće, mada znaš i sam kako je zimi u gradu obzirom na smog i maglu pod uslovom da planiraš pravit slike iz grada, a ne sa nekog od okolinih uzvišenja.

Kako radiš ovaj post procesing ? Je li to proeces koji radiš nakon fotkanja kao i svaka standarna obrada slika ili je postupak koji se radi u toku slikanja. Jbg laik sam za ovu vrstu fotografije ali sam dobar u obradi fotografija inače

@splinter


Nisam neki ekspert, trebat ce vremena da se naviknem na rayne postavke, jer sve ovisi o objektivu, fotoaparatu. Idealno bi bilo da imam para za Color camera ZWO Asi, ;ije cijene variraju ovisno o preformansama, plus neki solidan teleskok tipa, Svbony ili ASKAR, etc. Da ne pri;amo o filterima, kojiu isto tako nisu jeftini. Elem.

Kada odradim 2.satne ekspzicije, tipa 120 fotografija po 60 sekudi (Light frames) onda uradim stacking sa nekim od programa, zadnji sa kojim sam to radio je ASTAP. Trudim se da isprobam sto je vise moguce tih besplatnih softwarea, kao sto su Deep Sky Stacker ili Sequator, ili Siril. Svaki tu i tamo zna dati blago razlicite rezutate. Naravno, prije spajanja, treba podesiti neke od opcija kako bi stackim bio sto bolji.

Postavke aparata ovise o uslovima, iz svog naselja sam morao spustiti ISO na 100 jer je minuta neki minimalni prag da senzor pokupi sto vise podataka. White balance AUTO, i koristim za sada stari manuelac Nikkor 135 mm f/2.8, i kod njega je baš pa skoro savršena blenda za tu žižnu duljinu. Bio bi mislim poprilično dobar i onaj Samyangov 135mm f/2.0. Što veći otvor, više fotona, detalja, i ne moraš raditi preduge ekpozicije. Čitav proes se svodi na eksperimentisanje sa različitim objkeitivma. Slijedeći kojeg ću probati je posuđeni Zuiko 50-200.mm f/2.8-3-5. Sa njime sa fotografisao mineralni mejsec, i jako sam zadovoljan oštrinom.

Uradio mi je od loleginice muž na 3D printeru za četiri različta objektiva Bahtinov maske, pa sa njima vršim fokusiranje, koje je daaaaleeeko lakše nego da ti sada na live wiev se patiš koliko ti je recimo zvijeda koja je u fokusU oštra. Znale su me oči zaboliti samo tako. Ovo mi je skratilo posao za najmanje 5 minuta kalibracije fokusa.

Čitav proces obrade ide preko Fotoshopa, i sključivo u. TIFF formatu, stacking sotware ga izbaci u 32.bitnom channel.u, pa u fotoshopu kasnije samo konvertujem na 16.

Dešava se da moram iz jednog programa prebacivatu u drugi, jer oni imaju puno veću paletu opcija za dublju obradu, kao što je Siril ili puno bolji Pixilnsight, kojeg srećim moreš skinuti krekovanog, ali stariju verziju, sa manje alata. Pixlnsight je fantastičan po pitaju strechinga, kalivracije boja i ostalog. Možeš po potrebi izolovati pozadinu od zvijezda u dva kadra, sve obraditi posebno, pa na kraju opet sklopiti u kadar.

Sreća pa imaju vagoni i vagoni tutorijala na YT.u, tako da se lakše uči.

Općenito, poređenje sa opremom od nekoliko hiljada KM.ova, koliko može io koštati, moja da premašuje tek 1.000 KM, i to je neka donja granica za početak. Skup je ovo sport, i rezultati u 60% slučajeva ovise i o setup.u kojeg imaš. Nekada i sa malo slabijim post procesingom fotografija može izgledati fantastično. Stav je imati što više frejmova, podataka, kako bi dobio puno kvalitetniji kadar.

U jednoj FB grupi koju pratim ima likova koji recimo koriste posebne trackere sa podešenim koordinatama nebeskih objekata pa tako mogu u više navrata raditi tone i tone ekspozicija jednog objekta. Recimo da sam neki dan naišao na to da je x,y osoba radila galaksiju Andromeda u nekih 40.tak sati ekspozicije. Ne mogu ti reći kakve je rezultate dobio, to je naprosto da ne povjeruješ, kao da je koristio Hubble teleskop.

SmokingMan wrote: ↑15/11/2023 17:27 @splinter

Spoiler

Show

Nisam neki ekspert, trebat ce vremena da se naviknem na rayne postavke, jer sve ovisi o objektivu, fotoaparatu. Idealno bi bilo da imam para za Color camera ZWO Asi, ;ije cijene variraju ovisno o preformansama, plus neki solidan teleskok tipa, Svbony ili ASKAR, etc. Da ne pri;amo o filterima, kojiu isto tako nisu jeftini. Elem.

Kada odradim 2.satne ekspzicije, tipa 120 fotografija po 60 sekudi (Light frames) onda uradim stacking sa nekim od programa, zadnji sa kojim sam to radio je ASTAP. Trudim se da isprobam sto je vise moguce tih besplatnih softwarea, kao sto su Deep Sky Stacker ili Sequator, ili Siril. Svaki tu i tamo zna dati blago razlicite rezutate. Naravno, prije spajanja, treba podesiti neke od opcija kako bi stackim bio sto bolji.

Postavke aparata ovise o uslovima, iz svog naselja sam morao spustiti ISO na 100 jer je minuta neki minimalni prag da senzor pokupi sto vise podataka. White balance AUTO, i koristim za sada stari manuelac Nikkor 135 mm f/2.8, i kod njega je baš pa skoro savršena blenda za tu žižnu duljinu. Bio bi mislim poprilično dobar i onaj Samyangov 135mm f/2.0. Što veći otvor, više fotona, detalja, i ne moraš raditi preduge ekpozicije. Čitav proes se svodi na eksperimentisanje sa različitim objkeitivma. Slijedeći kojeg ću probati je posuđeni Zuiko 50-200.mm f/2.8-3-5. Sa njime sa fotografisao mineralni mejsec, i jako sam zadovoljan oštrinom.

Uradio mi je od loleginice muž na 3D printeru za četiri različta objektiva Bahtinov maske, pa sa njima vršim fokusiranje, koje je daaaaleeeko lakše nego da ti sada na live wiev se patiš koliko ti je recimo zvijeda koja je u fokusU oštra. Znale su me oči zaboliti samo tako. Ovo mi je skratilo posao za najmanje 5 minuta kalibracije fokusa.

Čitav proces obrade ide preko Fotoshopa, i sključivo u. TIFF formatu, stacking sotware ga izbaci u 32.bitnom channel.u, pa u fotoshopu kasnije samo konvertujem na 16.

Dešava se da moram iz jednog programa prebacivatu u drugi, jer oni imaju puno veću paletu opcija za dublju obradu, kao što je Siril ili puno bolji Pixilnsight, kojeg srećim moreš skinuti krekovanog, ali stariju verziju, sa manje alata. Pixlnsight je fantastičan po pitaju strechinga, kalivracije boja i ostalog. Možeš po potrebi izolovati pozadinu od zvijezda u dva kadra, sve obraditi posebno, pa na kraju opet sklopiti u kadar.

Sreća pa imaju vagoni i vagoni tutorijala na YT.u, tako da se lakše uči.

Općenito, poređenje sa opremom od nekoliko hiljada KM.ova, koliko može io koštati, moja da premašuje tek 1.000 KM, i to je neka donja granica za početak. Skup je ovo sport, i rezultati u 60% slučajeva ovise i o setup.u kojeg imaš. Nekada i sa malo slabijim post procesingom fotografija može izgledati fantastično. Stav je imati što više frejmova, podataka, kako bi dobio puno kvalitetniji kadar.

U jednoj FB grupi koju pratim ima likova koji recimo koriste posebne trackere sa podešenim koordinatama nebeskih objekata pa tako mogu u više navrata raditi tone i tone ekspozicija jednog objekta. Recimo da sam neki dan naišao na to da je x,y osoba radila galaksiju Andromeda u nekih 40.tak sati ekspozicije. Ne mogu ti reći kakve je rezultate dobio, to je naprosto da ne povjeruješ, kao da je koristio Hubble teleskop.

Hvala na iscrpnom odgovoru. Puno sreće u daljem radu. Puno korisnih podataka.
Da, kao što kažeš, vrlo skup i zahtijevn sport, zapravo hobi ili strast za koji moraš imati barem osnovno predzanje, dovoljno slobodnog vremena ali i odgovarajući budžet.
Zimsko nebo je veoma zanimljivo, ali fakat u gradu uz svo svjetlosno zagađenje te maglu i smog ne preostaje puno dana za lov na dobre slike. Zato treba koristiti svaki momenat.
Postavljaj nam ovdje sve zanimljive fotke koje napraviš mada ne znam imaš li neki blog il nešto tako pa ako ima može link, jer je barem meni ovo super i svakako podržavam ovaj ameteriski rad i entuzijazam na današnjme vaktu.