Iz masovne grobnice reekshumirano 10 tijela
Članovi Instituta za nestale osobe BiH izvršili su danas reekshumaciju 10 tijela iz masovne grobnice kod Glogove u općini Bratunac.
Pretpostavlja se da se radi o Bošnjacima ubijenim 1992.godine saopćeno je iz Pres-centra Instituta.
Ovih dana na lokaciji Glogove izvršit će se sakupljanje skeletnih ostataka koji se nalaze na površini tla.
Ove poslove vodi Kantonalno tužilaštvo Tuzla.
(FENA)
Obilježena 17. godišnjica stradanja Bošnjaka
Obilaskom nekadašnjih logora kao mjesta tortura i ubijanja na području opštine Kalinovik, polaganjem cvijeća te učenjem Fatihe, članovi porodica danas su obilježili 17. godišnjicu stradanja bošnjačkog stanovništva te opštine.
Porodice su prvo posjetile Osnovnu školu Kalinovik, nekadašnji logor kroz koji je tokom rata prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U njemu je ubijeno 14 osoba, dok je 30 žena silovano.
Cvijeće su položili i u Barutnom magacinu, također ratnom logoru u kojem je u smrt otišlo 87 muškaraca, kao i štalu Tuzlaka, gdje je 25 muškaraca strijeljano, a potom spaljeno.
Obilježavanju ove značajne godišnjice pridružili su se i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko te član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Inzko je porodicama ubijenih obećao pomoći izgradnju memorijalnog centra, kojeg preživjeli Kalinovičani već godinama traže, ali im to onemogućavaju lokalne vlasti.
Za zločine počinjene tokom rata na području opštine Kalinovik do danas još niko nije osuđen. Tužilaštvo BiH je u novembru 2007. godine podiglo optužnicu protiv Ratka Bundala, Neđe Zeljaje i Đorislava Aškrabe koji su osumnjičeni za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Kalinovika.
(FENA)
Ekshumacija na mjesnom groblju "Mramorje"
Članovi Instituta za nestale osobe BiH - Područna kancelarija Banja Luka izvršili su jučer ekshumaciju na mjesnom groblju "Mramorje", općina Bosansko Grahovo, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.
U četiri pojedinačna, neobilježena grobna mjesta pronađeni su posmrtni ostaci dvojice muškarca, pripadnika VRS-a i dviju starijih žena.
"Sa skeleta su uzeti koštani uzorci radi DNK analize, nakon čega su ponovo vraćeni u iste grobnice do konačne identifikacije", navodi se.
Istog dana izvršena je asanacija terena pored groblja "Čakari", općina Bosansko Grahovo i tom prilikom s površine zemlje pokupljeni su posmrtni ostaci ženske osobe koji su bili zamotani u dvije najlonske vreće.
"S obzirom na to da je lobanja zamotana posebno, a ostatak skeleta u drugoj vreći pretpostavlja se da se radi o žrtvi ratnog zločina. Posmrtni ostaci su prevezeni na Novo groblje u Banjoj Luci radi obdukcije", saopćeno je.
(FENA)
Sjećanje na 70 žrtava "žive lomače"
Udruženje "Žena-žrtva rata" organiziralo je za 27. juni obilazak stratišta na kome je tog dana 1992. godine u kući Mehe Aljića na Bikavcu živo spaljeno više od 70 Bošnjaka iz Višegrada.
Tim povodom Udruženje "Žena-žrtva rata" položit će cvijeće i proučiti Fatihu na mjestu zvanom živa lomača, gdje je "u jednom od najstravičnijih zločina počinjenog u Bosni i Hercegovini" preživjela samo jedna žrtva - Zehra Turjačanin.
Obilježavanju 17. godišnjice stradanja višegradskih Bošnjaka, među kojima je najviše bilo mlađih žena, malodobne djece i staraca, pridružit će se i vlasnici kuće Meho Aljić i njegova supruga Derviša.
Pozvani su i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti BiH te predstavnici međunarodne zajednice.
Za "živu lomaču" u kući Mehe Aljića optuženi su Milan i Sredoje Lukić. Za taj zločin Tužilaštvo MKSJ zatražilo je doživotnu kaznu zatvora.
Dužni smo se sjetiti onih kojih više nema u Višegradu, dužni smo sjetiti se i da Višegrada, kao doma Bošnjaka, danas nema - poruka je članica Udruženja "Žena-žrtva rata".
Polazak iz Sarajeva je 27. juna u 8 sati autobusom ispred Gradskog muzeja, a povratak je u 14 sati iz Višegrada.
(FENA)
Ivanković priznao krivicu za strijeljanje 200 Bošnjaka na Korićanskim stijenama!
Damir Ivanković, jedan od osmorice optuženih za strijeljanje oko 200 civila na Korićanskim stijenama, potpisao je sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom BiH te pristao da svjedoči protiv ostalih optuženih u ovom slučaju.
"Članom 10. ovog sporazuma optuženi se izjasnio da želi da svjedoči o ovom događaju i svim ratnim dešavanjima na ovom području", kazala je tužiteljica Slavica Terzić, te dodala da će nakon što Sud razmotri sporazum tražiti i razdvajanje postupka.
Razmatranje sporazuma, osmog pred Sudom BiH, zakazano je za 29. juni, javlja Birn Justice Report.
Ivanković je zajedno sa Zoranom Babićem, Gordanom Đurićem, Miloradom Radakovićem, Miloradom Škrbićem, Ljubišom Četićem, Dušanom Jankovićem i Željkom Stojnićem, bivšim pripadnicima Stanice javne bezbjednosti Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije, optužen da je 21. avgusta 1992. godine na Korićanskim stijenama učestvovao u strijeljanju 200 civila iz Prijedora.
O ubistvima na Korićanskim stijenama, u korist Tužilaštva BiH, na ovom ročištu svjedočio je zaštićeni svjedok KO12, koji je sredinom juna 1992. odveden u logor Keraterm, odakle je početkom avgusta prebačen u Trnopolje.
"Keraterm je logor za nesrbe u Prijedoru. Zloglasni logor u kojem smo bili zlostavljani", kazao je svjedok, te je dodao da im je u Trnopolju rečeno da mogu napustiti Prijedor, ukoliko u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) "izvadimo odjavnicu, da ostavljamo sve", što su i učinili.
"Mi smo se 21. avgusta priključili u konvoj prema Travniku. U logoru smo propatili, bili smo nesigurni, svako je mogao doći da nas odvede bez ikakvog razloga i nama je odgovarao svaki put iz Prijedora. Sve nam je bilo bolje nego ostati tu. Čuli smo da taj konvoj vodi komšija Boško Stupar, koji je bio komandir interventnog voda, i to nam je ulijevalo sigurnost", prisjetio se svjedok.
Po njegovim riječima, toga dana je sreo Stupara, koji mu je rekao da "ovaj put ide Darko Mrđa", ali da će sve biti u redu.
Darko Mrđa, bivši pripadnik interventnog voda specijalne policijske jedinice iz Prijedora, pred Tribunalom u Haagu osuđen je na 17 godina zatvora za zločin na Korićanskim stijenama.
"Bilo je puno ljudi, civila s kesama i djecom. Bila je tu civilna i vojna policija, mnoštvo uniformisanih lica naoružanih do zuba. Bilo je autobusa i kamiona s ceradom. Sa ženom i djecom od tri i sedam godina sam ušao u zadnji kamion. U mom kamionu je bio Dado Mrđa", rekao je svjedok.
Kako je dalje ispričao, tokom puta prema Vlašiću nekoliko puta su se zaustavljali i Mrđa im je svaki put davao kesu koju su trebali napuniti nakitom i novcem.
Također se prisjetio da je negdje pred kraj vožnje vidio da je njegov kamion prošao pored dva autobusa koji su stajali.
"Kad smo došli na Vlašić kamion je stao i vojnik nam je rekao da izađemo i pokupimo svoje stvari. Bilo je tu dosta vojske nepoznate. Dade Mrđe i ove pratnje iz Prijedora više nije bilo. Mi smo krenuli niz brdo da što prije ostavimo te vojnike iza nas. Dugo smo pješačili kroz šumu i naišli smo na Armiju BiH koja nas je vodila do Turbeta", završio je svjedok KO12.
(FENA)
Bakarevićeva - Položeno cvijeće na mjesto pogibije sedmero djece
U znak sjećanja na sedmero poginule djece, danas je delegacija Kantona Sarajevo položila cvijeće na mjesto masakra u ulici Bakarevićeva kod broja 5, Općina Stari Grad.
Tog kobnog 26. juna 1993. godine, tačno u 20:45 sati, gelerima minobacačke granate ubijeni su dječaci Nihad Ćatić, Velid Muftić, Senad Pliska, Almir Poturić, Sanjin Rustempašić, Sinanudin Šećerović, te djevojčica Belma Zijadić.
U jednom trenu, na najsuroviji način, prekinuto je i zauvijek ostalo nedosanjano sedam dječijih snova i maštanja. Danas su se 16. put zaredom sarajevski nivoi vlasti sjećali, uz ovih sedam najmlađih sugrađana, i sve ostale stradale djece Sarajeva.
Obilježavanju ove tužne godišnjice prisustvovali su porodice i prijatelji ubijene djece, te delegacije Grada Sarajeva, Općine Stari Grad i Unije civilnih žrtava rata, saopšteno je iz Press službe Kantona Sarajevo.
(Sarajevo-x.com)
U kući Mehe Aljića spaljena 72 bošnjačka civila
U Višegradu je prvi put obilježana 17. godišnjica od ratnog zločina u kojem su 27. juna 1992. godine u kući Mehe Aljića na Bikavcu spaljena 72 bošnjačka civila među kojima je najviše bilo žena i djeca.
Članovi porodica nastradalih te članice Udruženja "Žena - žrtva rata" Višegrad i predstavnici Instituta za istraživanje ratnih zločina posjetili su danas mjesto stradanja ovih žrtava i položili cvijeće.
Iako s teškim opekotinama Zehra Turjačanin, jedina je preživjela zločin, i danas svjedoči u Haškom tribunalu u procesu koji se vodi protiv Milana Lukića.
(FENA)
Sedam i po godina zatvora za zločin u Hadžićima
Sud BiH je prihvatio sporazum o priznanju krivnje optuženog Radeta Veselinovića i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od sedam i po godina. U tu kaznu će optuženom biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, od 29. novembra 2007. godine, saznaje BIRN - Justice Report.
Veselinović je priznao da je počinio zločin protiv čovječnosti na području općine Hadžići u periodu od maja 1992. do kraja iste godine.
“Prihvatam krivnju koja mi se stavlja na teret”, kazao je Veselinović, koji je prethodno rekao da su neki svjedoci tokom pretresa govorili istinu, a neki nisu.
Sporazum o priznanju krivnje Veselinović je postigao s Tužilaštvom BiH na osnovu izmijenjene optužnice koja je Sudskom vijeću predata 29. juna ove godine.
“Sudsko vijeće je prihvatilo sporazum o priznanju krivnje po kojem je Veselinović, u okviru širokog i sistematičnog napada paravojnih, policijskih i vojnih formacija Vojske Republike Srpske (VRS), počinio, podsticao i pomagao u ubistvima, nečovječnom postupanju i drugim djelima kojima su civilima nanijete velike patnje”, kazala je Mira Smajlović, predsjedavajuća Sudskog vijeća.
Prema sporazumu, Sudsko vijeće je trebalo da dosudi kaznu u rasponu od šest do osam godina zatvora.
Smajlović je obrazložila da je optuženom dosuđeno sedam i po godina jer je priznao radnje koje mu se stavljaju na teret, jer nije ranije osuđivan, starije je životne dobi i narušenog zdravstvenog stanja. Uz to, Smajlović je dodala da je “izvršio relativno veliki broj radnji sa umišljajem i to prema civilima”, zbog čega je izrečena kazna do sedam i po godina.
Prema sporazumu, Veselinović je kriv što je zajedno s drugim pripadnicima VRS-a nezakonito hapsio civile na području sela Žunovnica, Musići i drugih s područja općine Hadžići, te što je omogućio drugima da se ti civili maltretiraju i nad njima vrše bludne radnje.
“Kriv je što je pucao ispred Doma kulture na Stjepana Musu, koji je tom prilikom ranjen, te što je maltretirao i tukao dvojicu zatočenika koji su bili odvedeni na obavljanje radova”, kazala je Smajlović.
Sporazumom o priznanju krivnje, Veselinović je priznao da je ušao u zgradu Sifeta Hrvata i odveo ga, od kada mu se gubi svaki trag, te da je bio prisutan kada je u Donjim Hadžićima ubijena Mujesira Piknjač.
“Veselinović je kriv što je maltretirao Hasniju Musić, ispaljujući joj više metaka iznad glave, od čega i danas ima posljedice”, kazala je Smajlović.
Tužilaštvo je odustalo od tačke optužnice po kojoj je optuženi, zajedno s drugim pripadnicima VRS-a, 20. maja 1992. godine učestvovao u napadu na selo Musići, prilikom čega je nekoliko osoba stradalo, te ona nije razmatrana pri sklapanju sporazuma ili izricanju presude.
Sporazumom je Veselinović prihvatio da bude odmah upućen na izdržavanje kazne, pa će Sudsko vijeće, rekla je Smajlović, “u toku dana donijeti odluku gdje će izdržavati kaznu”.
S prihvatanjem sporazuma, troškovi suđenja past će na teret budžeta države, dok su oštećeni upućeni na parnicu.
Suđenje Veselinoviću počelo je 18. jula 2008. godine i u trenu kada je postignut sporazum, Odbrana je izvodila svoje dokaze.
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/moza ... iti-zabava
Plakat u Bratuncu: Poziv na provod
Skandalozno: U vrijeme ukopa srebreničkih žrtava, na Drini će biti zabava - Ogorčene su porodice stradalih, jer smatraju da je organiziranje regate na dan ukopa žrtava genocida provokacija...
02.07.2009. 07:59
Dok porodice i prijatelji 11. jula u Memorijalnom kompleksu Potočari budu oplakivali i u zemlju spuštali kosti više od 500 žrtava srebreničkog genocida, a čitava Evropa na svojevrstan način odavala im počast, nedaleko od mjesta ukopa duž rijeke Drine Općina Ljubovija organizirat će zabavu u okviru manifestacije "Drinska regata".
Prema riječima Šefketa Hafizovića, potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, to je samo još jedan pokazatelj koliko je oficijelna politika Beograda odmakla od političkog režima Slobodana Miloševića.
- Nisu odstupili od njegove politike. Naprotiv, zločinci se vraćaju na mjesto zločina, ovaj put ne da ga čine već slave. I to kada se demokratski svijet širom Evrope bude ponašao u skladu s Rezolucijom o Srebrenici koju je usvojio Evropski parlament proglasivši 11. juli Danom žalosti, sljedbenici Slobodana Miloševića veličat će zločin organiziranjem zabave na Drini - kaže Hafizović.
Ogorčene i porodice
Ogorčene su i porodice stradalih, jer smatraju da je organiziranje regate na dan ukopa žrtava genocida provokacija i izazivanje bijesa kod porodica.
- To je velika sramota i još jedno u nizu poniženja porodica i žrtava genocida. Oni će se veseliti kada mi majke budemo plakale sa čitavim svijetom? Očito se još raduju nedjelima iz 1995. godine - kaže Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa".
Autor: Ms. Mu
oprostiti NE zaboraviti NE pogotovo...Rz88 wrote:Oprostiti da, ali zaboraviti NE.
strasno
Damiru Ivankoviću 14 godina zatvora
Damir Ivanković, bivši pripadnik interventnog voda policije iz Prijedora, osuđen je na 14 godina zatvora zbog sudjelovanja u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine, javio je BIRN - Justice Report.
Ivanković je, odlukom Suda, pušten na slobodu uz niz mjera zabrane.
"Ova kazna ne doprinosi samo utvrđivanju istine nego i pomirenju na ovim prostorima, u šta Sudsko vijeće vjeruje. Nekima se može činiti ova kazna blagom ili strogom, ali Vijeće vjeruje da je adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja“, obrazložila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskim vijećem.
Ivanković je 22. juna 2009. godine postigao sporazum o priznanju krivnje sa Tužilaštvom BiH o učešću u ubistvu oko 200 civila na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992. godine.
Vijeće ga je oglasilo krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti općine Prijedor i struktura Srpske Republike BiH, a sve u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa tog područja. Ivanković je osuđen za zločin protiv čovječnosti prema individualnoj krivičnoj odgovornosti.
Pri izricanju presude, sutkinja Minka Kreho je čitala imena nekih od ubijenih na Korićanskim stijenama, istaknuvši da su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri osobe i dijelovi tijela nekoliko ubijenih muškaraca.
"Vijeće je utvrdilo da je Tužilaštvo BiH predočilo dovoljno dokaza za krivnju Ivankovića. Na području Prijedora izvršen je širok i sistematičan napad i meta tog napada bilo je civilno stanovništvo. Sve osobe koje su ubijene na Korićanskim stijenama bili su civili, što su potvrdili mnogi svjedoci i sam optuženi tokom svjedočenja“, kazala je Kreho.
Istom optužnicom Tužilaštva BiH uz Ivankovića terete se Zoran Babić, Gordan Đurić, Milorad Radaković, Milorad Škrbić, Ljubiša Četić, Dušan Janković i Željko Stojnić, bivši pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije.
Nakon što je Ivanković postigao sporazum sa Tužilaštvom svjedočio je protiv ostalih optuženih i tom prilikom detajno govorio o učešću pripadnika interventnog voda i SJB Prijedor u zločinu na Korićanskim stijenama, kao i svom sudjelovanju u ubistvima.
Poslije Ivankovićevog svjedočenja i trećeoptuženi Đurić je također priznao krivicu za učešće u ubistvu civila na Korićanskim stijenama. Sprazumom o priznanju krivnje sa Tužilaštvom, Đurić se obavezao da će 7. jula svjedočiti protiv ostalih optuženih nakon čega će Vijeće donijeti presudu.
Vijeće je konstatovalo da "iskreno priznanje krivnje i značajna suradnja“ Ivankovića sa Tužilaštvom BiH i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) predstavlja, između ostalih, olakšavajuće okolnost za optuženog. Otežavajuće okolnosti pri određivanju kazne Vijeće nije našlo.
Odlukom Vijeća, a na prijedlog Ivankovića i suglasnot Tužilaštva, optuženi je pušten na slobodu ali mu je izrečeno niz mjera zabrane i obaveza.
Ivankoviću je zabranjeno napuštanje boravišta i mijenjanja adrese prebivališta bez odobrenja Suda BiH, obaveza svakodnenog javljanja u SJB Prijedor, zabrana kontaktiranja sa mogućim saučesnicima i saoptuženim u zločinu, kao i svjedocima i žrtvama.
Također mu se zabranjuje da kontaktira sa bilo kim osim svojim branjenikom, te da prisustvuje javnim i privatnim okupljanjima. Ivankoviću su, odlukom Suda, privremeno oduzeti pasošu i druge putne isprave, te mu je zabranjeno korištenje drugih dokumenata za prelaz državnih granica.
Ivanković se nalazi u pritvoru 14. januara 2009. godine.
Identificirano pet skeletnih ostataka s više različitih lokacija
U Komemorativnom centru u Tuzli danas je obavljena identifikacija pet skeletnih ostataka žrtava sa tri različita lokaliteta. U pitanju su grobnice s područja Milića, Bratunca i Crnog vrha. Skeletni ostaci pet identikovanih tijela pronađeni su još 2006. godine. Većina nije kompletirana, ali zbog vremena proteklog od pronalska, odlučeno je da se ipak objavi identifikacija. Jedan od najpotpunjih skeletnih ostataka bili su ostaci Muje Nukića, brata Mumina Nukića koji je nestao 1993. godine na lokalitetu u blizini Konjević polja. Naredne identifikacije zakazane su za početak iduće sedmice kada će biti objavljena identifikacija 12 ostataka ekshumiranih u novembru prošle godine. Najveći broj identifikovanih je sa podučja općine Bratunac, Redžići. Fija Jusić danas je prisustvovala identifikaciji skeletnih ostataka tijela svog sina Husejna koji je nestao 1993. godine. Fija još traga za mužem, nestalim u istom periodu. Danas je sa drugim sinom Fahrudinom došla kako bi saznala gorku istinu. Majčinsku tugu pratilo je, ipak i olakšanje što će konačno moći obaviti dženazu svom sinu. Bol i suze nije mogao kriti ni brat Fahrudin.
Izvor:Agencijska vijest
Saviću 18 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je danas prvostepenu presudu u predmetu Momir Savić, kojom je optužni Momir Savić proglašen krivim za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. S tim u vezi Sud ga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.
U izreci presude se, između ostalog, navodi da je optuženi Savić kao pripadnik neutvrđene paravojne formacije u vrijeme djelovanja Užičkog korpusa bivše JNA, a zatim kao komandir 3. čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u periodu od aprila do septembra 1992. godine, vršio progon, ubistva, zatvaranje, silovanja i druga nečovječna djela usmjerena protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području općine Višegrad i Rudo.
Optuženom se u izrečenu kaznu uračunava i vrijeme koje je proveo u pritvoru po rješenju Suda, počevši od 14. decembra 2007. godine do 17. decembra 2008. godine
(Sarajevo-x.com)
