Forum Klix.ba

drag_gost wrote: ↑04/03/2026 23:14

Laplace wrote: ↑04/03/2026 15:43

drag_gost wrote: ↑04/03/2026 00:28 Da, relativna fizika. Posljedica ne moze doci prije uzroka jer bismo onda imali paradoks, takozvani tahionski antitelefon. Sebi bismo mogli da posaljemo poruku u proslost da nesto ne radimo, to je paradoks. Arhitektura sistema, barem kako je mi sada znamo i objasnjavamo, je takva da su granice jasne. Brzina svjetlosti (c) je nosivi zid. Prostor i vrijeme se moraju prilagoditi, sto bi Ajnstajn rekao - specijalna relativnost. I gravitacioni talasi putuju c brzinom, sto znaci da prostor i vrijeme postuju c ne samo kao pravilo, nego i kao metriku. I to je zato sto svjetlost nema masu mirovanja, to je cini posebnom. Zato se i krece najvecom mogucom brzinom, sve ostalo sto ima masu mora ici sporije.

Limit brzine c može se (teorijski) prevariti na tri načina:

1. Stvaranje novog prostora između početne i krajnje tačke kretanja (ili tačke posmatranja i kretanja),čime se efektivno čini da se nešto udaljava brzinom v>c (u realnosti su to podsvjetlosne brzine). Zato imamo galaksije udaljene preko 30 milijardi svjetlosnih godina (https://www.astronomija.org.rs/galaksij ... -galaksija) iako je svemir star oko 13,78 milijardi godina.

2. Einstein-Rosenov most (https://hr.wikipedia.org/wiki/Crvoto%C4%8Dina) - potrebne su enormne količine energije i egzotična tvar - upitno je da li će ikad biti moguće formirati dovoljno stabilan Einstein-Rosenov most.

3. Alcubierreov pogon (https://www.bug.hr/fizika/podsvjetlosni ... zuri-19138) - slično kao tačka 2.

Za tačke 2 i 3 bi bio potreban tehnološki razvoj od bar nekoliko hiljada godina od tačke leta na najbližu planetu ili satelit (kao naš let na Mjesec) do međuzvjezdanih putovanja, a sve pod uslovom da je to uopšte moguće ostvariti. Nevolja je u tome što se čini da tehnološki razvijene civilizacije kratko traju. Vjerovatno bi se uništile mnogo prije nego što razviju ove tehnologije.

Sve u svemu, lijepo je maštati, ali realnost je takva kakva je.

Sve tacno. Ako ikada prevarimo limitaciju koju imamo brzinom svjetlosti, onda ce to biti manipulacijom prostor-vrijeme, a ne klasicnim kretanjem.

E sada, ima i kvantna zapletenost (entaglement). Znamo da dvije kvantne cestice mogu postojati istovremeno na razlicitim dijelovima galaksije. One cine jedan zajednicki sistem i udaljenost nije faktor. Problem je prenos informacija i uvijek padamo na istome.
Zamisli zapleten par fotona. Jedan ostane kod tebe na Zemlji, drugi ode daleko na kraj galaksije. Kada izmjeris taj svoj foton mozes dobiti samo spin up ili spin down vrijednosti. Medjutim, ne mozes birati rezultat. Kvantna mehanika kaze da on mora biti nasumincan. Enter superpozicija. Znamo da je superpozicija kombinacija mogucih stanja istovremeno, u ovom slucaju spin up i spin down. Mjerenje ce nasumicno izabrati jedno od tih stanja. To znaci da se ne moze tacna informacija garantovati. Ti ces izabrati A (spin up), a postoji vjerovatnoca da ce na drugi kraj galaksije doci B (spin down). Vjerovatnoce smo definisali Bornovim pravilom, koje kaze da je vjerovatnoca jednaka kvadratu amplitude talasne funkcije. Dakle, mze biti 50 / 50, 90 / 10, 70 / 30 ili bilo koji drugi odnos. Ovo je samo analogija, pojednostavio sam, mnogo je kompleksnije od toga i nije slicno nicemu sto nam je poznato. Ajnstajn je dokumentovao davno da je to "jezivo djelovanje na daljinu".

Na osnovu toga imamo teorije o paralelnim univerzovima i one koje pokusavaju da pobijaju to. Istina je da ne znamo, ali ucimo i istrazujemo. Odoh predaleko od teme, sorry.

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 09:46 Da ne vidimo svjetlost, ne bi mogli izracunati njenu brzinu. Sve je povezano sa znanjem. Mozda u svemiru postoje bica koja su veoma inteligentna, ali umjesto cula vida imaju neka druga razvijenija cula, mozda vide i cuju na drugim frekvencijama, a ne na nasim, pa su se razvili drugacije, mozda teoretisu da postoji svjetlost, ali je ne mogu dokazati, jer je ne vide...

toska wrote: ↑05/03/2026 10:15

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 09:46 Da ne vidimo svjetlost, ne bi mogli izracunati njenu brzinu. Sve je povezano sa znanjem. Mozda u svemiru postoje bica koja su veoma inteligentna, ali umjesto cula vida imaju neka druga razvijenija cula, mozda vide i cuju na drugim frekvencijama, a ne na nasim, pa su se razvili drugacije, mozda teoretisu da postoji svjetlost, ali je ne mogu dokazati, jer je ne vide...

Ono što zovemo svjetlost samo je mali dio EM spektra, sve je to isto, razlika samo u frekvenciji, a vidljiva svjetlost ima najefikasniji prenos energije do površine Zemlje.

Kao što mi instrumentima proširujemo opseg naših čula vidljivosti EM spektra tako bi isto radila i neka druga inteligencija, znači, morali bi znati i za svjetlost.

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 09:34 @Laplace i drag_gost

Nista nije predaleko, cak i ako ne razumijemo 100%, naucimo nesto, dobijemo informaciju o veoma interesantnim stvarima. Hvala i nastavite tako.

Takodjer, postoji hipoteza da mozak koristi kvantne procese (Orch-OR teorija). Ona kaze da kvantni procesi igraju ulogu u svijesti. Mnogi su skepticni, medjutim u fotosintezi vec imamo dokaze kvantne biologije. Takodjer i u enzimskim reakcijama.

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 11:21

Takodjer, postoji hipoteza da mozak koristi kvantne procese (Orch-OR teorija). Ona kaze da kvantni procesi igraju ulogu u svijesti. Mnogi su skepticni, medjutim u fotosintezi vec imamo dokaze kvantne biologije. Takodjer i u enzimskim reakcijama.

Sta to konkretno znaci? Kvantni procesi u svijesti i u fotosintezi?

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:07

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 11:21

Takodjer, postoji hipoteza da mozak koristi kvantne procese (Orch-OR teorija). Ona kaze da kvantni procesi igraju ulogu u svijesti. Mnogi su skepticni, medjutim u fotosintezi vec imamo dokaze kvantne biologije. Takodjer i u enzimskim reakcijama.

Sta to konkretno znaci? Kvantni procesi u svijesti i u fotosintezi?

Koliko se sjecam, kad foton svjetlosti pogodi molekul hlorofila, energija mora doci do centra za rekaciju gdje pocinje hemijska reakcija. Eksperimenti su pokazali da energija ne ide samo jednim putem, nego se ponasa kao kvantni talas koji istrazuje više putanja istovremeno. Energija testira vise puteva i stabilizuje se na najefikasnijem. To je primjer kvantne koherencije i to je razlog zasto je fotosinteza toliko nevjerovatno efikasna. Mozda sam abstraktan, zamisli da bacis 2 kamena u vodu, oni se ponasaju tako da prilikom pada stvaraju interferenciju, dakle jedan talas ponistava drugi. Kada je sistem koherentan, talasne funkcije ostaju uskladjene i mogu se kombinovati medjusobno.

Sto se tice svijesti, to je hipoteza, ali tesko je dokaziva jer mozak radi na temperaturi od 37 stepeni, a toplota unistava koherenciju. Takodjer, mnogo je mnolekularnih sudara u mozgu, a i to vodi do dekoherencije. Medjutim, hipoteza je jako interesantna, a jedan od prioriteta je istrazivanje i objasnjavanje svijesti, jer nam je potrebno to da bismo razvili samostalne AI sisteme. Postoji metrika koja je jednostavnija, a ona se zove HLE (Humanit's Last Exam) - https://agi.safe.ai/ i neki dan je novi Gemini Pro 3.1 model uspio da ostvari rekord od 44%. To je prije 2 godine bilo nezamislivo.

Dozer wrote: ↑05/03/2026 11:23 S obzirom da jos uvijek ne znamo kako svijest funkcionise, memorija, itd., tj. znamo dijelove mozga i koji je za sta "zaduzen", ali ne i kako to zaista fercera, svasta je moguce.

U sustini, moze se reci da vise znamo o svemiru i njegovim procesima, nego o vlastitom mozgu.

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 12:14

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:07

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 11:21

Sta to konkretno znaci? Kvantni procesi u svijesti i u fotosintezi?

Koliko se sjecam, kad foton svjetlosti pogodi molekul hlorofila, energija mora doci do centra za rekaciju gdje pocinje hemijska reakcija. Eksperimenti su pokazali da energija ne ide samo jednim putem, nego se ponasa kao kvantni talas koji istrazuje više putanja istovremeno. Energija testira vise puteva i stabilizuje se na najefikasnijem. To je primjer kvantne koherencije i to je razlog zasto je fotosinteza toliko nevjerovatno efikasna. Mozda sam abstraktan, zamisli da bacis 2 kamena u vodu, oni se ponasaju tako da prilikom pada stvaraju interferenciju, dakle jedan talas ponistava drugi. Kada je sistem koherentan, talasne funkcije ostaju uskladjene i mogu se kombinovati medjusobno.

Sto se tice svijesti, to je hipoteza, ali tesko je dokaziva jer mozak radi na temperaturi od 37 stepeni, a toplota unistava koherenciju. Takodjer, mnogo je mnolekularnih sudara u mozgu, a i to vodi do dekoherencije. Medjutim, hipoteza je jako interesantna, a jedan od prioriteta je istrazivanje i objasnjavanje svijesti, jer nam je potrebno to da bismo razvili samostalne AI sisteme. Postoji metrika koja je jednostavnija, a ona se zove HLE (Humanit's Last Exam) - https://agi.safe.ai/ i neki dan je novi Gemini Pro 3.1 model uspio da ostvari rekord od 44%. To je prije 2 godine bilo nezamislivo.

Hvala. Malo mi je jasnije. Cool.

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:15

Dozer wrote: ↑05/03/2026 11:23 S obzirom da jos uvijek ne znamo kako svijest funkcionise, memorija, itd., tj. znamo dijelove mozga i koji je za sta "zaduzen", ali ne i kako to zaista fercera, svasta je moguce.

U sustini, moze se reci da vise znamo o svemiru i njegovim procesima, nego o vlastitom mozgu.

Ja bih rekao da za lakse mozemo objasniti zakone u kosmosu (iako i tu ne znamo 95%), nego mozak. Mozak je iznimno kompleksan objekat, jer je bioloski, hemijski, elektricni i adaptivni sistem. Nauka danas vjeruje, barem na osnovu ovoga sto znamo do danas, da je mozak najkompleksniji objekat u vidljivom svemiru. Fascinantno.

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:17

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 12:14

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:07

Koliko se sjecam, kad foton svjetlosti pogodi molekul hlorofila, energija mora doci do centra za rekaciju gdje pocinje hemijska reakcija. Eksperimenti su pokazali da energija ne ide samo jednim putem, nego se ponasa kao kvantni talas koji istrazuje više putanja istovremeno. Energija testira vise puteva i stabilizuje se na najefikasnijem. To je primjer kvantne koherencije i to je razlog zasto je fotosinteza toliko nevjerovatno efikasna. Mozda sam abstraktan, zamisli da bacis 2 kamena u vodu, oni se ponasaju tako da prilikom pada stvaraju interferenciju, dakle jedan talas ponistava drugi. Kada je sistem koherentan, talasne funkcije ostaju uskladjene i mogu se kombinovati medjusobno.

Sto se tice svijesti, to je hipoteza, ali tesko je dokaziva jer mozak radi na temperaturi od 37 stepeni, a toplota unistava koherenciju. Takodjer, mnogo je mnolekularnih sudara u mozgu, a i to vodi do dekoherencije. Medjutim, hipoteza je jako interesantna, a jedan od prioriteta je istrazivanje i objasnjavanje svijesti, jer nam je potrebno to da bismo razvili samostalne AI sisteme. Postoji metrika koja je jednostavnija, a ona se zove HLE (Humanit's Last Exam) - https://agi.safe.ai/ i neki dan je novi Gemini Pro 3.1 model uspio da ostvari rekord od 44%. To je prije 2 godine bilo nezamislivo.

Hvala. Malo mi je jasnije. Cool.

Nema na cemu, nekako sto vise istrazujemo svijest i pokusavamo je matematicki objasniti, to smo dalje. Znamo da koliko mozak ima neurona, da svaki neuron moze imati hiljade sinapsi, da moze biti ogroman broj neurosinaptickih veza, medjutim ne razumijemo kako nastaje svijest i kako se definise subjektivno iskustvo.

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 12:27

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 12:17

PixelDrifter wrote: ↑05/03/2026 12:14

Hvala. Malo mi je jasnije. Cool.

Nema na cemu, nekako sto vise istrazujemo svijest i pokusavamo je matematicki objasniti, to smo dalje. Znamo da koliko mozak ima neurona, da svaki neuron moze imati hiljade sinapsi, da moze biti ogroman broj neurosinaptickih veza, medjutim ne razumijemo kako nastaje svijest i kako se definise subjektivno iskustvo.

Da ti mozak (pun intended) stane. Sad cu ja da banalizujem do daske i uvalim politiku, izvinjavam se unaprijed: I onda izabrali Trumpa!

Dozer wrote: ↑05/03/2026 12:50 Znam da necete vjerovati, ali cu vam svejedno ispricati.
1990, neki dernek, i pojavila se s nekim jedna cura, Maja. Crnka, lijepa k'o slika, zgodna.
U neka doba sjedne pored jarana, ja pored njega s druge strane. Upoznali, se, sve ok, neka prica, kad se ona okrenu prema jaranu, kaze - lijepo zamisljeno, ali nista od toga. Ne skintah u momentu sta jenuradio pa mu to rece, a in k'o krmw u Tegeranu blen'o u nju, zacrvenio se.

Reko' - sta bi? Ona se smije, kaze - zamislio me jaran u svom krevetu
Pa, dobro, reko', sta fali, mogu se i ja prikopcati.

On se okrene meni, kaze - halo ba...nisam nista izgovorio, samo sam pomislio nisam ni gledao u nju. Ona crkava od sege.
Naravno, vjerovatno je pola muskih pomislio isto, ali onda krece picvajz.
Pitam ja njega da opise scenu koju je zamislio, kaze ona - evo ja cu.
I opisa cak i njegovu posteljinu u njegovoj sobi.

On se sjeb'o, ne progovara, samo je bijelo gleda Pitam je ja kako zna (znam i ja kakva mu je ta posteljina, pa mi bi bas nigdje veze), kaze kraljica - ma, meni to tako stalno, ali cesto ne mogu sa razabarem cije su misli. Ovdje je i sebe imao u glavi, pa je bilo lako.

Cekaj, reko' - mozes citati misli? Naravno, ironican sam i kezim se. Kaze ona - ma ja, otkad znam za sebe. Onda smo to malo testirali, i cura je fakat dktirala bukvalno ono sto smo mislili, od rijeci do rijeci.
1991. u proljece joj dosli iz Beogradske US ambasade i komplet porodica otisla u USA. Nikad vise ne cuh za nju.

Ovo je apropo mozga i naseg znanja o njemu.

Dozer wrote: ↑05/03/2026 12:50 Znam da necete vjerovati, ali cu vam svejedno ispricati.
1990, neki dernek, i pojavila se s nekim jedna cura, Maja. Crnka, lijepa k'o slika, zgodna.
U neka doba sjedne pored jarana, ja pored njega s druge strane. Upoznali se, sve ok, ide neka prica, kad se ona okrenu prema jaranu, kaze - lijepo zamisljeno, ali nista od toga. Ne skontah u momentu sta je uradio pa mu to rece, a on k'o krme u Teheranu blen'o u nju, zacrvenio se.

Reko' - sta bi? Ona se smije, kaze - zamislio me jaran u svom krevetu
Pa, dobro, reko', sta fali, mogu se i ja prikopcati.

On se okrene meni, kaze - halo ba...nisam nista izgovorio, samo sam pomislio, nisam ni gledao u nju. Ona crkava od sege.
Naravno, vjerovatno je pola muskih pomislio isto, ali onda krece picvajz.
Pitam ja njega da opise scenu koju je zamislio, kaze ona - evo ja cu.
I opisa cak i njegovu posteljinu u njegovoj sobi.

On se sjeb'o, ne progovara, samo je bijelo gleda Pitam je ja kako zna (znam i ja kakva mu je ta posteljina, pa mi bi bas nigdje veze), kaze kraljica - ma, meni to tako stalno, ali cesto ne mogu sa razabarem cije su misli. Ovdje je i sebe imao u glavi, pa je bilo lako.

Cekaj, reko' - mozes citati misli? Naravno, ironican sam i kezim se. Kaze ona - ma ja, otkad znam za sebe. Onda smo to malo testirali, i cura je fakat diktirala bukvalno ono sto smo mislili, od rijeci do rijeci.
1991. u proljece joj dosli iz Beogradske US ambasade i komplet porodica otisla u USA. Nikad vise ne cuh za nju.

Ovo je apropo mozga i naseg znanja o njemu.

Dope_Man wrote: ↑05/03/2026 13:02 Jos da je znala citati vijesti kao misli, odradila bi Randijev famozni izazov i uzela pare.

Dope_Man wrote: ↑05/03/2026 13:02 Jos da je znala citati vijesti kao misli, odradila bi Randijev famozni izazov i uzela pare.

drag_gost wrote: ↑05/03/2026 13:20

Dope_Man wrote: ↑05/03/2026 13:02 Jos da je znala citati vijesti kao misli, odradila bi Randijev famozni izazov i uzela pare.

Niko nikada nije prosao ni preliminarni test. Taj izazov je koncipiran na jednom od naucnih postulata. Da bi nesto bilo priznato, mora biti reproducibilno u kontrolisanim uslovima. Kada sklonis neverbalnu komunikaciju, sugestiju, nasumicnost, dokazalo se da je nemoguce. Randi jeste bio skeptik, medjutim sami izazov je postavljen na neutralan nacin.