Forum Klix.ba

svaki dan pratim ovu temu

Klas i Bingo zajedno u akciji "Doktor za brašno u vašem gradu"


U subotu, 12.03.2016. godine u vremenu od 12 do 20 sati u objektu Bingo Stup u Sarajevu, gostovat će popularni bh. glumac Enis Bešlagić.



ali i usrećiti...

Naime, u Kolu sreće kojeg organizira prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo potrošačima će biti na raspolaganju brojne vrijedne nagrade. Ovo će, nakon Zenice, biti drugo od četiri planirana gostovanja Enisa Bešlagića u bh. gradovima, a u okviru turneje "Doktor za brašno u vašem gradu".

Promocije u objektima Bingo zajednički su projekat i nastavak uspješne saradnje najveće bosanskohercegovačke prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo, i najvećeg domaćeg trgovačkog lanca Bingo.

Zajednički cilj je jačanje domaće proizvodnje i promocija domaćih proizvoda.

Uskoro direktna aviolinija Sarajevo - Doha



Kompanija "Qatar Airways" uskoro bi trebala otvoriti direktnu avioliniju Doha-Sarajevo, a u toku su pregovori o planovima putovanja, potvrdili su u "Međunarodnom aerodromu Sarajevo".

"Qatar Airways" već je na svom zvaničnom "Twitter" profilu poželio dobrodošlicu glavnom gradu Bosne i Hercegovine ističući kako se Sarajevo priključilo njihovoj mreži.

Riječ je o liniji Doha – Sarajevo koja je rezultat saradnje Ministarstava vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Katara.
Direktna aviolinija otvoriće mogućnosti brzog dolaska u BiH potencijalnih katarskih investitora, bogatih poslovnih ljudi i turista koji žele da na jednostavan način dođu do svog odredišta.

Avionska veza između Sarajeva i Dohe znatno će olakšati putovanja u Katar i sve većem broju državljana BiH koji žive i rade u Kataru, kao i onima koji putuju u zemlje Zaliva.

Nakon direktnih linija za Zagreb i Beograd, ovo će biti treća linija kojom se Katar povezuje sa zemljama Balkana.

Naselje Miljacka dobilo prvu zgradu sa solarnim panelima za toplu vodu



Postavljeni su solarni paneli na jednoj od novoizgrađenih zgrada u sarajevskom naselju Miljacka pomoću kojih svi stanovi na zadnjoj etaži imaju besplatnu toplu sanitarnu vodu.
Ovo je prva stambena zgrada u Sarajevu koja na ovakav način koristi solarnu energiju kao alternativni izvor.

Uvođenjem sistema solarnog zagrijavanja sanitarne vode u zgradi svim stanarima na 13. spratu omogućeno je da imaju vlastiti solarni kolektor koji zagrijava vodu. U kupatilima ovih stanova nalazi se spremnik tople vode, tako da ovi stanari imaju besplatnu toplu vodu 24 sasta dnevno.

"Ovo je pionirski poduhvat. Energetska efikasnost i energetska neovisnost su imperativi 21. stoljeća. Napravili smo prvi korak s namjerom da damo primjer i ostalima u naporu da koristimo obnovljive izvore energije gdje god je to moguće, a kako bismo sačuvali okolinu i udisali nezagađen zrak. Dug je put do ekološki čistog zraka u Sarajevu, i što prije počnemo svi raditi na tome, prije ćemo i stići do tog cilja", riječi su direktora MS&WOOD Hruste Tupekovića.

Naselje Miljacka, koje se gradi u Sarajevu iza RTV Doma u Ulici Džemala Bijedića, još prošle godine dobilo je certifikat energetske efikasnosti neovisne agencije za certificiranje stambenih objekata ENOVA, a koji je po zakonu obavezan za sve nove i stare javne objekte od 2013. godine.

Zgrade u naselju Miljacka, kako ističu iz MS&WOOD-a, projektovane su po svjetskim standardima uštede energije u stanogradnji kroz funkcionalnost, orijentaciju-poziciju zgrada na parceli, te korištenjem kvalitetnih ugrađenih materijala i opreme.

I fasadni sistemni u ovom naselju su sa termoizolacijom, koja štedi energiju, a time se smanjuju troškove zimi za grijanje, a ljeti za hlađenje.
"Stambene jedinice su izolirane jedne prema drugima, te prema vanjskim hodnicima i stubištu. Kako se najveći gubici energije, ipak, ostvaruju preko prozorskih površina, ugrađene su prozorske pozicije od kvalitetnih PVC profila sa tri stakla i tri dihtunga, i to među prvima u BiH. Za potpunu kontrolu troškova stanovanja, ugrađeni su i individualni kalorimetri i vodomjeri", navode iz ovog preduzeća.

BiH preuzima kontrolu zracnog prometa iznad 10.000 metara



Godinu i četiri mjeseca nakon preuzimanja kontrole nad svojim zračnim prostorom Bosna i Hercegovina se priprema za sljedeću fazu- preuzimanje kontrole svog neba i iznad visine od 10.000 metara.

Naime, od 13. novembra 2014. kontrolori leta BHANSE, Agencije za pružanje usluga u zračnom prometu Bosne i Hercegovine 24 sata dnevno uspješno kontroliraju i upravljaju prometom aviona iznad BiH, ali samo u takozvanom donjem nebu, do visine od 10 hiljada metara. Taj 13. novembar 2014. bio je historijski dan za BiH, jer je prvi put od svoje samostalnosti, od susjednih država, Hrvatske i Srbije, preuzela upravljanje svojim nebom.

No, sada je došlo vrijeme za sljedeći korak- preuzimanje kontrole nad zračnim prostorom i iznad 10 kilometara.

"Pripremamo se za drugu fazu, preuzimanja kontrole zračnog prometa u gornjem nebu i tu nam nedostaje i tehničke opreme i kadrova, inžinjera i drugog tehničkog osoblja", potvrdio je za Hrvatski Medijski Servis zamjenik ministra prometa i komunikacija BiH Saša Dalipagić.

On je kazao kako je Švedska, čija je ministrica obrazovanja, porijekolom Bosanka, Aida Hadialić proteklih dana boravila u BiH, izrazila spremnost provesti obuku kadrova vezanih za provedbu druge faze preuzimanja zračnog prometa.

Podsjetimo, na visinama iznad 10.000 metara lete vojni mlaznjaci, ali i putnički avioni na međunarodnim linijama posebno u uvjetima lošeg, oblačnog vremena, kada se avioni dižu iznad oblaka.

Pogledajte kako ce izgledati kompleks ''Ilidza Towers''



Uskoro počinje izgradnja novog stambeno – poslovnog objekta na Ilidži pod nazivom „Ilidža Towers“. Kompleks će se nalaziti na samoj obali rijeke Željeznice u neposrednoj blizini prodajnog centra OBI.

Objekat će zauzimati površinu od 12.000 metara kvadratnih. U pitanju su dva objekta spratnosti P+12 etaža međusobno povezanih u prizemlju.
Projektom su predviđena tri tipa stanova od 91 pa do 124 kvadratna metra.

U toku su pripremni radovi na lokaciji u vidu uklanjanja postojećih montažnih objekata i raščišćavanja terena.

Jasmin Habibović: Od ljubavi prema cvijeću do biznisa



Motivisan željom da ima vlastiti biznis Visočanin Jasmin Habibović prije pet godina počeo je s uzgajanjem cvijeća u stakleniku. Vođen tom idejom krenuo je bez menadžerskog iskustva i uz početni kapital kojim su ga pomogli roditelji.

On je Feni kazao da je odmah poslije srednje škole počeo razmišljati o samozapošljavanju. Bilo je, ističe, nekoliko solucija, ali se uvijek vraćao na uzgajanje cvijeća.

Razmišljao je da počne s uzgajanjem na otvorenom, jer je znatno jeftinije, ali je našao relativno povoljan staklenik koji je odgovarao njegovim počecima.

"Tada su mi roditelji pomogli da kupim staklenik i prateću opremu. Mislio sam da kao mladi uzgajivač mogu ostvariti pravo na neki poticaj, ali komisije koje su izlazile na teren informirale su me da ne mogu dobiti jer moja oprema nije nova", rekao je Habibović.

Ali, i bez toga usijeva da održava ono što ima i da sebi zaradi plaću. Iako je posao kada u stakleniku ima cvijeća sezonski, navodi da uvijek ima šta raditi jer su pripreme najbitnije.

Kaže da u stakleniku provodi mnogo više vremena nego što je mislio kada je ulazio u ovaj posao, ali da mu nije teško i da mu je svaka kvalitetna biljka satisfakcija te potvrda rada i truda.

Trenutno mu je najvažniji dio godine uoči 8. marta. U stakleniku koji je postavljen u mjestu Vratnica radi od jutra do mraka. Ove godine će, siguran je, ponuditi do sada najkvalitetnije i najljepše cvijeće.

"U posao sam ušao gotovo bez ikakvog znanja, ali sam mnogo toga naučio i mislim da ću za ovaj 8. mart ponuditi najljepše cvijeće", naglasio je Habibović.

Na uličnim štandovima u Visokom prodavat će nekoliko vrsta cvijeća, a njegov proizvod, posredstvom nakupaca, otići će i u druge brojne gradove.

Kaže da je na ”osmomartovskom” cvijeću radio od jeseni i da je postigao zacrtano. Smatra da će prodati veći dio proizvoda jer je tokom pet godina zadobio povjerenje mušterija.

"Nikada ne može sve otići, ali nadam se da ću uspjeti prodati dobar dio", navodi Habibović i dodaje da je na početku imao problem s tržištem, da je gotov proizvod vraćao kući, da je cvijeće venulo, ali da nije izgubio volju i da je taj period prošao.

Nakon što iz staklenika iznese cvijeće koje je njegovao za 8. mart krenut će s uzgajanjem aprilskog cvijeća. Sjeme za to cvijeće zasadio je u januaru, a za nekoliko dana će iz klijališta biti prebačeno u saksije.

To je najzahtjevniji dio posla i neće moći sam sve uraditi.

"U tim poslovima mi pomaže majka, ali ćemo vjerovatno tražiti i pomoć drugih ljudi. Moja želja je da uposlim još nekoliko osoba koje će zaraditi platu. Trenutno nisam u prilici, ali ću nastojati u budućnosti", istakao je Habibović.

Dvadesetšestogodišnji Habibović mladim ljudima je poručio da budu istrajni u svojim ciljevima, da ne odustaju i da je svaki problem moguće riješiti.

Naglasio je da su počeci u svakom poslu teški, da su problemi česti, ali da se čovjek nauči nositi s njima i da, kada se ostave u prošlosti postaju dodatni motiv.

PREMIJER NOVALIĆ OBEĆAO: Vlada FBiH će izdvojiti 70 miliona marka za zapošljavanje

"Ako predviđenih 50 miliona KM bude potpuno iskorišteno, rebalansom budžeta će biti dodato još 20 miliona KM, makar se morali zaduživati"



Federlani premijer Fadil Novalić izjavio je večeras u Sarajevu da je Reformsku agendu potrebno približiti onima na koje se ona odnosi, a budući da ona cilja ekonomski rast i zapošljavanje, odnosi se na poslodavce i mlade kojima treba zapošljavanje.

Novalić je, prije obraćanja studentima na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao novinarima da će studentima objasniti šta je to Reformska agenda da oni ne bi zazirali od toga, kao i da se ona najviše tiče njih, te da uspjeh agende zavisi i od njihovog uključivanja u te procese.

Precizirao je da je od formiranja novog saziva Vlede FBiH do novembra 2015. zabilježeno 11.000 novozaposlenih, ali je u decembru isticao rok za prijevremeno penzionisanje i 11.000 ljudi je otišlo u penziju, što se odrazilo kao 8.000 manje zaposlenih, zbog čega su ubrzali provođenje aktivnih mjera zapošljavanja.

Novalić je dodao je da su usvojene uredbe o sufinansiranju prvog zapošljavanja i samozapošljavanja što je rezultiralo s još 3.000 zaposlenih u ovom mjesecu, što je njihov rezultat u zapošljavanju vratilo na 5.000 novozaposlenih.

Naveo da će u ovoj godini prioritet Vlade FBiH biti poboljšanje poslovnog okruženja, uz nastavak sufinansiranja zapošljavanja jer ako predviđenih 50 miliona KM bude potpuno iskorišteno rebalansom budžeta će biti dodato još 20 miliona KM, makar se morali zaduživati.

Pojasnio je da statističkim podacima u FBiH ima 388.000 nezaposlenih, dok je realan podatak oko 250.000 ili 27 posto, jer se u statistikama pojavljuju i oni koji ne bi radili a prijavljuju se da bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje ili iz drugih razloga.

Novalić smatra da je i 27 posto velika nezaposlenost, ali nije tako značajna budući da je u Španiji i Portugalu po 25 posto, u Grčkoj nešto više, ali smo prvi u Evropi zbog 67 posto posto mladih koji su nezaposleni.

Volim čitati ovu temu

Država

Oticon wrote:Volim čitati ovu temu

Država

Ova tema mi uvijek navuče osmijeh na lice.

Zavrsetak radova na izgradnji drzavnog zatvora do kraja ove godine



Radovi na izgradnji državnog zatvora na području opštine Istočna Ilidža počeli su u julu 2014. godine, a bit će finalizirani do kraja ove godine. Ovu informaciju je potvrdio Zoran Bašić, direktor Jedinice za implementaciju izgradnje zatvora BiH.

Iako je rok za završetak radova bio 24 mjeseca, tačnije do augustu 2016. godine, otvaranje će biti prolongirano za kraj godine.

"Aktuelan je plan za otvorenje zatvora krajem godine. Radovi idu po planu, bilo je jedno zakašnjenje na početku radova, a izvođač nastoji prevazići to zakašnjenje sa malo bržom dinamikom radova i planiramo da će sve biti završeno do kraja godine", rekao je Bašić.

Napomenuo je da osim tehničkih, građevinskih radova, većih problema nije bilo.

Šef gradilišta, inžinjer Strahilo Subašić nam je potvrdio da radovi trenutno idu po predviđenoj dinamici. Podsjetio je da uprkos tome što tokom zimskih dana nije bilo većih snježnih padavina, radovi su ipak išli sporije zbog magle i kiše.

"Planirali smo ipak da će biti takvih zaostataka tako da idemo po predviđenom planu. Realan završetak radova je kraj 2016. godine", rekao je Subašić.
Dodao da je pored vremenskih bilo i drugih poteškoća koje su sasvim normalne i očekivane za period decembar/mart.

"Postoje one svakodnevne poteškoće koje se odnose na projektne detalje što svakodnevno rješavamo ili se pak odnose na povećanje ljudi i uvođenje novih tehnologija", zaključio je Subašić.

Podsjećamo, priča o gradnji državnog zatvora počela 2004. godine, kada je postavljen kamen temeljac.

Nakon što je posao na ponovljenom tenderu dobio češko-španski konzorcij OHL ŽS, a ponuda vrijedna 26,5 miliona eura ocijenjena najpovoljnijom, počeli su i radovi. Radovi se finansiraju iz Razvojne evropske banke, gdje je odobreno oko 19,3 miliona eura, iz IPA fondova četiri miliona eura, te od donacija različitih organizacija.

U državnom zatvoru trebalo bi biti smješteno 300 osuđenika i 50 pritvorenika. Površina ove ustanove iznosi 24.000 kvadratnih metara, a svaka ćelija u kojoj će biti smještena po jedna osoba ima 12 kvadratnih metara.

U zatvoru će raditi više od 100 osoba raznih profila.

Popravila se klima za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu



Austrijska specijalizirana agencija „Oesterreichische Kontrollbank AG“ (OeKB), koja pruža pomoć austrijskoj industriji da uspješno konkurira na globalnom tržištu, objavila je svoj indeks poslovne klime u zemljama.

Prema njemu, BiH je u pogledu poslovne klime i mogućnost ulaganja odnedavno bolje rangirana od Rusije, Hrvatske, Bugarske, Mađarske, Slovenije i ima isti rang kao Slovačka, saznaje "Dnevni avaz". Tačnije, Bosna i Hercegovina u prvom mjesecu ove godine dobila je ocjenu 27, što je znatno bolja ocjena od one koju smo imali lani i koja je iznosila 19.

Loša pozicija Rusije

Ovakav napredak možemo jedino obrazložiti stabilizacijom političke situacije u državi, koja je direktna posljedica formiranja koalicije između Saveza za bolju budućnost i Stranke demokratske akcije. Upravo ovoj koaliciji možemo pripisati zasluge za stabilizaciju funkcioniranja, nakon čega je predana i aplikacija za članstvo u Evropskoj uniji. U izvještaju se, također, navodi da poslovna klima, prema indeksu OeKB, u srednjoj i istočnoj Evropi stagnira.

"Ulagači znatno negativnije gledaju na ulaganja u Rusiji, a prvenstveno zbog „obračuna“ zvanične Moskve sa Zapadom i njihovog učešća u konfliktima u istočnoj Ukrajini i Siriji. Ipak, investitori znatno povoljnije gledaju na poslovnu klimu u BiH, Hrvatskoj i Srbiji" – navode stručnjaci OeKB.

Prema rezultatima ankete koja je provedena među predstavnicima više od 400 međunarodnih kompanija s regionalnim sjedištem u Austriji, a koje upravljaju sa 1.500 partnerskih kompanija u 21 državi u srednjoj i istočnoj Evropi, najbolje je ulagati u Češku.

Lista zemalja

Zatim slijedi Rumunija s ocjenom 33, Poljska 30, pa Srbija 28. Dalje na listi nalazi se Bosna i Hercegovina s ocjenom 27, koju dijeli sa Slovačkom, a iza naše države su Mađarska s ocjenom 25, Slovenija 24, Bugarska 19, Hrvatska 18. Listu završavaju dvije države koje imaju negativne ocjene za ulaganje, a to su Ukrajina s ocjenom minus 19 i Rusija s negativnom ocjenom od minus 25.

21 država srednje i istočne Evrope

Agencija „Oesterreichische Kontrollbank“ poslovnu klimu prati u 21 državi srednje i istočne Evrope: Makedoniji, Albaniji, Moldaviji, Bjelorusiji, Crnoj Gori, BiH, Poljskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj, Rusiji, Češkoj, Srbiji, Estoniji, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Kosovo, Ukrajini, Latviji i Litvaniji. Ova anketa obuhvatila je mišljenja investitora o mogućnostima ulaganja u njih 12: BiH, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Ukrajini.

Univerzitet u Mostaru dobija studentski dom



Polaganje kamena temeljca za izgradnju Studentskog doma Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru upriličeno je danas u blizini Karađozbegove medrese u Sjevernom logoru kod Mostara.

U Studentskom domu vrijednom 1,5 miliona eura bit će osiguran smještaj za oko 120 studenata, a sva sredstva osigurao je turski grad Antalija. Izgradnja bi trebala početi za par mjeseci, a završetak radova očekuje za oko godinu dana tako da bi Studentski dom trebao biti spreman za akademsku 2017./2018. godinu.

Gradonačelnik Antalije Menderes Turel, koji je zajedno s rektorom Univerziteta položio kamen temeljac, kazao je kako je ovaj projekt poklon Antalije Mostaru i znak privrženosti i ljubavi između dva grada, te kako će ovim projektom Mostar, grad kulture, postati još veći u svojoj veličini.

Rektor Univerziteta "Džemal Bijedić" Sead Pašić zahvalio je gradonačelnikuAntalije za uloženi trud i uložena sredstva u projekt izgradnje Studentskog doma, kazavši kako je izgradnja ovog objekta od velikog značajna za Univerzitet.

"Nama je smještaj studenata dugo vremena bio najveći problem. Privremeno smo ga riješili sa Studentskim hotelom, ali izgradnjom Studentskog doma riješavamo taj problem dugoročnije", kazao je rektor Pašić.

Na svečanosti polaganja kamena temeljca nazočili su brojni predstavnici političkog, gospodarskog, kulturnog i vjerskog života u BiH te mnogobrojni dužnosnici i gospodarstvenici iz Republike Turske.

Svečanosti su nazočili potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović, veleposlanik Turske u BiH Cihad Erginay, ministar obrazovanja Hercegovačko-neretvanske županije Rašid Hadžović i drugi.

ASA Prevent pokreće proizvodnju namještaja u Ključu: 120 novih radnih mjesta


Nakon date saglasnosti Vlade Unsko-sanskog kantona i upravljačkih struktura preduzeća Sanotaf d.o.o. Ključ, u Vladi USK potpisan je ugovor o zakupu nekretnine koja se nalazi u Ključu između preduzeća Sanotaf d.o.o. Ključ i Društva za konsalting i upravljanje Athabasca Investment d.o.o. Sarajevo, koje je članica grupacije ASA Prevent.



Rezultat je to intenzivnih aktivnosti koje su vođene u proteklom periodu u cilju stvaranja uvjeta za investiranje u općinu Ključ od ASA Prevent grupacije, koja je najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine u ovom trenutku i trenutno u BiH zapošljava preko 6 000 ljudi.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su premijer USK Izudin Saračević, predsjednik uprave ASA Prevent grupacije Almir Jazvin sa saradnicima, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Ahmet Egrlić i načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović.

"Činjenica da je prvi put o ovoj investiciji razgovarano prije samo dvije sedmice i da već danas imamo konkretne korake na tom putu, dovoljno govori o spremnosti Vlade USK da prepozna kvalitetne investitore i zadovoljstvo nam je što smo to u ovako kratkom periodu uradili“, istakao je Almir Jazvin, predsjednik Uprave Prevent BiH.

On je kazao da se vrijednost investicije kreće u rasponu od nekoliko miliona KM, te da bi ona u narednih 10 mjeseci mogla imati značajan efekat na zapošljavanje.

"Očekujemo zapošljavanje otprilike 120 radnika. U narednih nekoliko mjeseci prvo ćemo pokrenuti obuku, a nakon toga i permanentno zapošljavanje na lokaciji Sanotaf d.o.o. Ključ“, kazao je Jazvin.

Vlada USK jučer je održala dvije sjednice, jednu redovnu i jednu vanrednu, kako bi ubrzala sve procese u vezi realizacije samog projekta.

"Velika stvar je kada kompanija kao što je Prevent odluči realizirati jedan ovakav projekat i drago nam je što je Uprava grupacije u nama prepoznala kvalitetnog partnera“, istakao je Saračević.

Direktorica firme Sanotaf d.o.o. Ključ Rasima Dedić istakla je da se radi o veoma bitnoj investiciji za njenu firmu, općinu Ključ, ali i cijeli USK.

"Sanotaf je dugo čekao nekog ozbiljnog investitora kojeg smo pronašli u Preventu. Očekujemo vrlo brz ulazak investitora u posjed, te nova zapošljavanja“, kazala je Dedić.

Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović kazao je da je ovo sretan momenat za općinu i lokalno stanovništvo.

"Naravno da me raduje dolazak ovakve respektabilne firme u našu općinu i u svakom pogledu pružit ćemo maksimalnu podršku ovom projektu, ali i svih ostalih koji budu u funkciji građana i novog zapošljavanja“, istakao je Zukanović.

Sejdić: Do Obamine liste najboljih vodi naporan i mukotrpan rad

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama objavio je prošlog mjeseca imena 105 mladih naučnika koji će dobiti "Predsjedničku nagradu za mlade naučnike i inžinjere", među kojima je i Ervin Sejdić, rođen u Gradačcu 1979. godine.



U Intervjuu za novi broj magazina Novo vrijeme, Sejdić kaže da je put do nagrade bio veoma zanimljiv, te da se biti profesor na američkim univerzitetima prilično razlikuje od profesorske pozicije na univerzitetima u Bosni i Hercegovini.

- Velika je razlika u tome što mi ovdje moramo osigurati sredstva za naša istraživanja. Naprimjer, ako želim imati svoj istraživački tim, a koji se sastoji od doktoranada, magistranata, tehničara, za svakog od njih moram naći novac kako bih isplatio njihove plaće, školarine, poreze i sve ostalo. Biti profesor na tehničkim fakultetima, kakav je moj slučaj, slično je kao imati malo preduzeće koje morate voditi i plaćati - kaže Sejdić.

Navodi da je prvo što je uradio kad je postao docent na Univerzitetu u Pittsburghu bilo da aplicira kod fondova američke vlade, posebno Nacionalnog instituta za zdravlje (National Institute of Health) koji je i najveći finansijer istraživanja zdravlja u SAD-u.

- Nakon što sam uspio dobiti jedan od njihovih najvećih grantova prije nekoliko godina, pokazao sam se kao vrijedan i dobar radnik, i onda su oni odlučili u ime Agencije nominirati me za jednog od svojih istraživača. Sav taj proces je trajao otprilike dvije godine, od dana kad sam saznao da su zainteresirani da me nominiraju do same nominacije u Bijeloj kući, koja se održala prošlog ljeta, i do prije dvije-tri sedmice kad je objavljeno da sam i izabran za jednog od nagrađenih - rekao je Sejdić.

Kaže da iza svega stoji naporan i mukotrpan rad, mnogo naučnih radova, mnogo patenata. Predsjednička nagrada je najveće priznanje američke vlade za naučnike na početku karijere.

- Nagrada je, naravno, kulminacija mog dosadašnjeg istraživačkog rada, ali definitivno označava samo početak napornog rada koji tek predstoji. Smatram da će mi nagrada otvoriti neka vrata kad je riječ o istraživačkom radu, ali samo ako nastavim tempom kao do sada - kazao je Sejdić.

Priča kako je za mnoge druge ljude, uključujući i njegovu porodicu, ovaj put bio nestvaran.

- Od prvog dana moji su roditelji insistirali na školovanju i edukaciji. Dok su sva druga djeca mogla da ne idu u školu, ja sam imao sreću da su mene roditelji upisivali u školu i sve se vrtjelo oko toga. Čak smo se selili na kraju školskih godina. Nisam izgubio ni dan škole. Sve je išlo nekim logičnim slijedom. Završio sam dvije osnovne škole u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, dio srednje škole u Mađarskoj, dio u Kanadi, upisao fakultet, doktorirao.

Nastavio s neophodnim specijalizacijama. Sve je išlo prirodnim tokom kao da sam rođen ovdje. Nisam imao nikakvih prepreka. Valjda sam u svemu tome imao sreće. Želja za naukom je nešto s čim se ne rađate, posebno u BiH. Rijetko ko se rodi i kaže: "Ja ću biti naučnik." Kod mene se ta želja pojavila prilično kasno, nakon doktorata, koji sam upisao zato što sam dobio državnu nagradu kanadske vlade za istraživanje. Bio sam mlad pa sam čekao govoreći: "Završio sam univerzitet s 22 godine, ima vremena." Na kraju sam zavolio istraživanje i pronašao način na koji mogu doprinijeti društvu. Nekad sam ljubomoran na ljude koji su imali mogućnosti odrasta' u nekim sretnijim okolnostima. Veoma je teško zamisliti da ćete biti profesor u Americi, a 1992. je godina i vi ste dječak sa 12-13 godina, u Hrvatskoj i svugdje oko vas je rat - kazao je Sejdić za Novo vrijeme.

Sejdić je doktorirao na digitalnoj obradi podataka. Informatičar je i najviše se bavi bioinformatikom, analizom i procesuiranjem medicinskih podataka, odnosno bavi se izučavanjem procesa gutanja kod ljudi. To mu je jedan od većih projekata.

Tešanjska industrija konfekcije Napredak d.d. obilježila 60 godina rada

Industrija konfekcije Napredak d.d. iz Tešnja, članica AS GROUP, u srijedu 9. marta obilježila je 60 godina postojanja i rada.



Nakon obilaska pogona održana je svečanost na kojoj su se gostima i zvanicama obratili ministar u Vladi Zeničko – dobojskog kantona Himzo Smajić, načelnik Općine Tešanj Suad Huskić, i direktor kompanije Napredak d.d. Tešanj Amir Šišić.

Premijer ZDK Miralem Galijašević je u čestitki uposlenicima i menadžmentu na jubileju, istakao da su Tešanj i Zeničko – dobojski kanton potvrdili kao sredine u kojima su i zakonska rješenja i privredni potencijali, kao i prirodni resursi u potpunosti usmjereni na jačanje privrednog razvoja.

Načelnik Huskić istakao je značaj tekstilne i kožarske industrije u Općini Tešanj. U tekstilnom i kožarskom sektoru u Općini Tešanj zaposleno je oko 1600 radnika u 25 poslovnih subjekata, a podaci govore da se ostvaruje direktan izvoz tekstilnih i kožarskih proizvoda u vrijednosti više od 22 miliona KM u oko 15 zemalja svijeta.

- Čestitam svim zaposlenim, menadžmentu, vlasniku AS Grupaciji. Ovo je svakako značajan jubilej. Zaraditi marku ili euro na igli sigurno nije lahko i svi vi iz ove branše najbolje znate kako je to postići. Danas u Bosni i Hercegovini uglavnom svi govore o radnim mjestima – broju zaposlenih ili nezaposlenih. Mogu vam reći da sam sretan i zadovoljan da u ove 4 godine imamo stalan rast broja zaposlenih, tj. skoro 1900 novih radnih mjesta (9001-10.885), rastu investicije, raste izvoz. Uglavnom postali smo sredina koja se ističe kao primjer poduzetnosti i inventivnosti - kazao je između ostalog načelnik Huskić.

Direktor Šišić je u okviru svog izlaganja prikazao snimke proizvodnje u Napretku u ratnim uslovima 1992. – 1995., a onda je prezentirao kompaniju, istakavši da je prekretnica za razvoj kompanije uslijedila nakon akvizicije od strane AS GROUP 2008. Godine.

Primjera radi, kazao je Šišić, 2008. godine bilo je uposleno 250 radnika, a danas Napredak ima 350 visokoobučenih radnica i radnika. Ukupni prihodi 2008. bili su 2.581.207,00 KM, dok su prihodi u 2015. godini iznosili 10.311.000,00 KM. Novi vlasnik naslijedio je ovu kompaniju sa velikim gubicima, danas Napredak posluje pozitivno.

- Napredak d.d. Tešanj kao i cijela bh. industrija konfekcije imaju budućnost. Dokazali smo da u ovom poslu imamo kvalitet i znanje. Naša vizija je proširenje proizvodnih linija, što podrazumijeva povećanje broja uposlenih, sa ciljem da ova kompanija postane najveći razvojni i proizvodni centar tekstila Jugoistočne Evrope - poručio je Šišić.

Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice zaslužnim radnicama i radnicima za izniman doprinos razvoju kompanije u 2015. godini. Zahvalnice su dobili Edin Mulabećirović, Aida Mehičić, Hamdo Ćeman, Merisa Muminović, Mersid Kalabić, Šemso Ostrvica i Rusmira Kavazović.

Napredak d.d. Tešanj je osnovan 1956. godine udruživanjem dvije zanatske radionice. Proizvodni prostor je smješten u gradu Tešnju na 6.500 m2 sa bogatim proizvodnim programom muške i ženske modne konfekcije u okviru koga preduzeće proizvodi mantile, kapute, jakne, blejzere, kostime i druge modne odijevne predmete. Danas Napredak zapošljava 350 vrhunski obučenih radnika, koji rade u radnim uslovima standardiziranim po normama EU. Potvrda uspješnosti i kvaliteta su i Napretkovi partneri sa kojima je do sada ostvarena uspješna dugogodišnja saradnja kao što su Coach, Baracuta i Scherer, zatim Pierre Cardin, Carl Gross, Jupiter, S’ Oliver, Schneiders, Baldesarini.

Ovi Tesnjaci su fenomeni, Tesanj i Jelah ubijaju sa privatnim businessima !

FOTO: Srušena zgrada Feroelektra u blizini Katedrale



Krajem januara započelo je rušenje bivše zgrade kompanije Feroelektro u centru Sarajeva, na čijem mjestu bi za nekoliko mjeseci trebao nići novi luksuzni hotel.

Ideju o izgradnji hotela na mjestu nekadašnjeg stambeno-poslovnog objekta, koji je zapaljen i do temelja izgorio 1993. godine, za vrijeme rata u BiH i opsade Sarajeva, u djelo će provesti turski biznismen Fatih Kol, koji od 2006. godine živi u Sarajevu gdje je osnovao i svoju firmu.

Prema Kolovim riječima, sa Općinom Stari Grad riješena je dokumentacija prema kojoj je on vlasnik 35 posto, a općina 65 posto ovog objekta.

Bilo je potrebno skoro mjesec dana da se devastirana zgrada poruši do temelja, a u martu ili aprilu počet će izgradnja novog objekta koji će imati identičan vanjski izgled kakav je imala zgrada Feroelektra prije 1993. godine kada je u granatiranju izgorjela.

Rušenje devastirane zgrade koštalo je 90.000 KM, a na tim poslovima angažirana je firma Drinjaković d.o.o.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine donijela je

O D L U K U

I.

Historijska građevina – Katedrala (Katedrala-Crkva Srca Isusova) u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 1068, k.o. Sarajevo I (novi premjer), što odgovara k.č. broj 27, upisan u z.k. uložak broj XXXVI/65, k.o. Sarajevo (stari premjer), opština Stari Grad, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/02, 27/02 i 6/04).

II.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III.

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuje se sljedeće:

I zona zaštite obuhvata prostor definiran u tački I stav 2. ove odluke. U toj zoni zaštite utvrđuju se sljedeće mjere zaštite:

- dopušteni su samo radovi na restauraciji i konzervaciji nacionalnog spomenika uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

- svi radovi na zaštiti, bez obzira na njihovu vrstu i obim, moraju biti izvedeni na osnovi prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog ministarstva.

II zona zaštite obuhvata trg ispred Katedrale i prostore ulica oko Katedrale. U toj zoni nije dopuštena nova izgradnja, povećanje spratnosti postojećih objekata, niti izmjena fasada tih objekata.

http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6 ... ew&id=2518

Je li čitao Hadžibajrić ovo?

Dzontra_Volta wrote: http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6 ... ew&id=2518

Je li čitao Hadžibajrić ovo?

Izgleda da jest jer se vanjski izgled zgrade ne mijenja.

Država wrote: Bilo je potrebno skoro mjesec dana da se devastirana zgrada poruši do temelja, a u martu ili aprilu počet će izgradnja novog objekta koji će imati identičan vanjski izgled kakav je imala zgrada Feroelektra prije 1993. godine kada je u granatiranju izgorjela.

artuditu wrote:

Dzontra_Volta wrote: http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6 ... ew&id=2518

Je li čitao Hadžibajrić ovo?

Izgleda da jest jer se vanjski izgled zgrade ne mijenja.

Država wrote: Bilo je potrebno skoro mjesec dana da se devastirana zgrada poruši do temelja, a u martu ili aprilu počet će izgradnja novog objekta koji će imati identičan vanjski izgled kakav je imala zgrada Feroelektra prije 1993. godine kada je u granatiranju izgorjela.

Nema mi nista draze nego pozitivne vijesti iz BiH

Uspjeh domaće mljekare: 30 posto ukupnog izvoza mliječni proizvodi gradačačke mljekare Inmer


Gradačačka mljekara Inmer je u protekloj godini zabilježila porast proizvodnje kao i porast izvoza.



Gradačačka mljekara Inmer je u protekloj godini zabilježila porast proizvodnje za oko 10 posto, kao i porast izvoza na tržišta Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije, na koja je, iz ove domaće mljekare izvezeno više od 30 posto od ukupno izvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda iz naše zemlje. Također, uvećan je i otkup sirovina sa domaćih farmi za pet posto.

Podaci su to koji potvrđuju i kvalitet rada više od 3.600 bh. farmera i kooperanata od kojih Lactalis BH, u okviru koje posluje mljekara Inmer, otkupljuje sirovine dugi niz godina.

A upravo je sirovina jedan od ključnih preduslova za nastanak više od 60 kvalitetnih, svježih i zdravih mliječnih proizvoda proizvedenih u BiH, kao što su Dukat, Domaće blago i Dar prirode, čiji kvalitet su prepoznali i potrošači na stranim tržištima.

Svakako vrijedi istaći i da domaće farmere Lactalis BH stimuliše različitim oblicima kreditiranja, a pomaže i obnovu njihovog stočnog fonda. Ova uspješna saradanja i ulaganja rezultirali su još većim otkupom mlijeka od domaćih farmera u protekloj godini.

Iz modernih proizvodnih pogona gradačačkog Inmera na police trgovina širom BiH, ali i zemalja regiona, tako svakodnevno stižu proizvodi nastali od svježeg domaćeg mlijeka.

Lactalis Group je preko Lactalis BH, u mljekaru Inmer do sada uložio više od 18 miliona KM, a najavljena su i nova ulaganja.

SEMIHA BOROVAC: „Priliv novca od naše dijaspore godišnje doseže tri milijarde KM“

U pedeset i jednoj zemlji svijeta boravi oko dva miliona osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine



„Već dugo svjedočimo stabilnom prilivu novca od naše dijaspore, koji na godišnjem nivou doseže iznose od oko tri milijarde KM, a što čini i do nevjerovatnih 15 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda naše zemlje“, izjavila je u intervjuu za današnje "Oslobođenje" ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac.

Uprkos tome, naglasila je, država nema pravno uređen odnos sa iseljeništvom.

Istina, postoji nekoliko dokumenata i zakona kojima su određeni odnosi sa iseljeništvom djelimično regulisani, ali ne i dovoljno.

Podsjetila je da je Vijeće ministara BiH krajem prošle godine donijelo odluku kojom je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo da pripremi prijedlog politike o saradnji sa iseljeništvom, što će biti preduslov za zakonsko regulisanje ove oblasti.

„Uskoro će biti okončano formiranje radne grupe, u čijem sastavu će biti predstavnici više državnih i entitetskih institucija, a predstavnici iseljeništva će biti konsultovani u svim fazama izrade te politike.

To će biti sveobuhvatan dokument kojim će se utvrditi oblici saradnje države i dijaspore, i regulisati odnosi i saradnja u svim oblastima.

Na taj način će se utvrditi i obaveze institucija prema iseljeništvu, tako da saradnja sa iseljeništvom neće ovisiti o dobroj volji predstavnika institucija, već će biti njihova obaveza“, tvrdi Borovac za „Oslobođenje“.