Forum Klix.ba

Toto wrote: Ne znam detalje jer zadnju petoljetku nisam na tom podrucu. Ovi projekti su mi poznati sa njihovih pocetaka. Mislim da mikrokreditna zadruga daje kredite samo kooperantima sa kojima ima ugovore. odnosno zadrugari daju sami sebi..


Vise detalja o kreditima za male privrednike mozes naci na:
http://www.linkmostar.org/hr/krediti-usluge-27.html
Mozda Link Mostar stoje iz ove mikrokreditne linije. imaju manji garancijski fond imaju i kreditne linje za male poljoprivrednike pa se sve vrti oko toga. o jako malo za potencijale koje samo ova zadruga ima.

Eborg wrote:Ako je vjerovati izvoru, preko polovine.

Toto wrote:

Eborg wrote:Ako je vjerovati izvoru, preko polovine.

bilo je i toga
rod Blagojevic je prodavo Obamin mandat pa je zavrsio u zatvoru

sokkia wrote:
da,odlicna tema a ja bi imao toliko toga za reci ali nisam baš jak na peru,ali cu bar pokušati.
našao i kupio (zadužio se do grla) dva komada zemlje 0,45 h i 1,2 h jedan do drugoga.
zemlja se nije obrađivala skoro 20 godina pa se zakorovila tako da su dani i dani teškog rada trebali da se dovede u red a bogami i para je dosta trbalo za to.
rekoše imaš pravo na neki povrat srestava od države i to po sledecim osnovama,
-regres kamate na kapitalna ulaganja
-pretvaranje neobradivog zemljišta u obradivo
-grupisanje parcela (ukrupnjavanje posjeda)
onaj "miš" u opštini rece -jeste tako je,po zakonu imaš pravo na sve to ali trebaš cekat konkurs za to i trebaju ti ti i ti papiri i ti i ti racuni.
ma nemoguce je i zapamtit a kamoli prikupit sve to
ideš dalje ne cekajuci te podsticaje obradiš zemlju proizvedeš 2t pšenice,4-5t krompira i to sve 100% na prirodan (ekološki)nacin i kud sa tim.jedino ga opet dati stoci za ishranu.i
a najviše zaboli to kad vidiš ko sve i za što dobija podsticaj a ti koji si legalan 100% nemožeš dobit ništa.

rimac wrote:

sokkia wrote:
da,odlicna tema a ja bi imao toliko toga za reci ali nisam baš jak na peru,ali cu bar pokušati.
našao i kupio (zadužio se do grla) dva komada zemlje 0,45 h i 1,2 h jedan do drugoga.
zemlja se nije obrađivala skoro 20 godina pa se zakorovila tako da su dani i dani teškog rada trebali da se dovede u red a bogami i para je dosta trbalo za to.
rekoše imaš pravo na neki povrat srestava od države i to po sledecim osnovama,
-regres kamate na kapitalna ulaganja
-pretvaranje neobradivog zemljišta u obradivo
-grupisanje parcela (ukrupnjavanje posjeda)
onaj "miš" u opštini rece -jeste tako je,po zakonu imaš pravo na sve to ali trebaš cekat konkurs za to i trebaju ti ti i ti papiri i ti i ti racuni.
ma nemoguce je i zapamtit a kamoli prikupit sve to
ideš dalje ne cekajuci te podsticaje obradiš zemlju proizvedeš 2t pšenice,4-5t krompira i to sve 100% na prirodan (ekološki)nacin i kud sa tim.jedino ga opet dati stoci za ishranu.i
a najviše zaboli to kad vidiš ko sve i za što dobija podsticaj a ti koji si legalan 100% nemožeš dobit ništa.

Online. Stavi na ovu stranicu kako jedan dan u sedmici isporučuješ u Sarajevo krompir i pšenicu samljevenu na mlinu - naravno da je zagarantirana kvaliteta. Ja ću ti prvi biti kupac za jedno i za drugo. Svaki mjesec-dva ću uzeti vreću krompira i 10 kg brašna.

Eborg wrote:Pa skupiš narudžbe, nabaciš u kombi/kamion i odjednom isporučiš, recimo 1-2 puta mjesečno. Stavi na papir koliko ti se isplati zbog goriva, uračunaš troškove proizvodnje i profit i shodno tome formiraš i cijenu. Ali i ta konačna cijena mora biti konkurentna, što u suštini i jeste najveći problem.

Uostalom, kreni i od lokalne sredine, tj. koji ti je grad najbliži, ne mora sve u Sarajevo.

Isto tako, na tvom mjestu bih kontaktirao i granape (tj. što više njih) jer je i njima u interesu da izbjegnu preprodavače. Jednom sedmično isporučiš recimo krompir u vrećama i eto.

sokkia wrote:

Eborg wrote:Pa skupiš narudžbe, nabaciš u kombi/kamion i odjednom isporučiš, recimo 1-2 puta mjesečno. Stavi na papir koliko ti se isplati zbog goriva, uračunaš troškove proizvodnje i profit i shodno tome formiraš i cijenu. Ali i ta konačna cijena mora biti konkurentna, što u suštini i jeste najveći problem.

Uostalom, kreni i od lokalne sredine, tj. koji ti je grad najbliži, ne mora sve u Sarajevo.

Isto tako, na tvom mjestu bih kontaktirao i granape (tj. što više njih) jer je i njima u interesu da izbjegnu preprodavače. Jednom sedmično isporučiš recimo krompir u vrećama i eto.

sokkia wrote:ponudio sam pšenicu mlinu u Jajcu i oni su placali 0,32 KM za kg.
zar to nije smješno ako oni po tu cjenu prodaju stocno brašno.
kolicine koje trenutno mogu ponuditi su još uvijek male i neisplative da bi ih sam plasirao u Sarajevu.
ali ideja je sigurno hvale vrijedna i ako nastavim sa proizvodnjom sigurno cu dobro razmislit o njoj.
još se nadam da ce biti više kupaca koji tako razmišljaju i koji znaju šta znaci parola "kupujmo domace"

oldschool wrote:Tačno je tuga danas otići na selo, nigdje ničega. Već od završetka rata se narod pogospodio, dođeš u selo i svi kupuju mlijeko, sir, jaja, hljeb, pitaš se jesi došao na pravo mjesto? Lično znam da nekoliko ljudi džaba daju svoje njive na korištenje, niko neće, to je tuga. Što kaže rimac, primijeti se ogromna razlika između domaćeg i kupovnog, brašno, piletina, ali malo ljudi to uopšte prodaje, možeš eventualno uzeti 20 kg brašna, 3-4 kokoške, ostalo sve za njihove potrebe. Država se uopšte ne bori za seljake, satra nas uvozni lobi, godinama se mučim da kupim iole normalan paradajz, krastavice, sve je otišlo u helać.

Uvoz hrane i pića u 2011. platili 2,1 milijardu KM


Visok odliv noca za hranu

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini izvezla prehrambenih industrijskih proizvoda, pića i duhana u vrijednosti 628,9 miliona KM, a uvezla za 2,15 milijardi KM uz postotak pokrivenosti uvoza izvozom od 29,1 posto.

Ovo se navodi u analizi koju je portal Indikator.ba sačinio na osnovu podaka Agencije za statistiku BiH.
Ukoliko se ograničimo samo na preradivačke prehrambene proizvode, izuzimajuci pića i duhan, bh. izvoz je iznosio 573,2 miliona KM, a uvoz 1,7 milijardi KM uz postotak pokrivenosti uvoza izvozom od 33,3 posto. Izvoz prehrambenih proizvoda rastao je po stopi od 19,4% u odnosu na 2010. godinu, dok je uvoz zabilježio rast od 8,1%.
Zbog poznatih teškoća sa kojima se suočavaju domaća poljoprivreda i prehrambena industrija, BiH vrlo sporo poboljšava svoj bilans u trgovinskoj razmjeni sa inostranstvom u oblasti hrane o čemu svjedoče i podaci da je u posljednje tri godine procenat pokrivenosti narastao za skromnih oko 6,5%, sa 22,5% na 29,1%, te tako BiH još uvijek domaćim proizvodima ne zadovoljava ni trećinu svojih potreba.
Zanimljivo je da je uvoz duhanskih proizvoda opadao u posljednje tri godine što se može pripisati poskupljenju cigareta, jer gradani prestaju pušiti ili redukuju broj konzumiranih cigareta.
Tako je 2009. na uvoz cigareta potrošeno 130,4 miliona KM, u 2010. godini 120 miliona, a u 2011. godini 117,4 miliona KM.
Istovremeno, BiH izvoz duhanskih prerađevina je stagnirao te je u 2009. iznosio 16,8 miliona KM, u 2010. godini 14,8 miliona, a u 2011. godini 15,1 milion KM.
Visok deficit BiH godinama bilježi i kod pića, u čemu nije izuzetak ni 2011. kada je izvoz ovih proizvoda iznosio 40 miliona KM uz rast od 19% u odnosu na 2010., dok je istovremeno na uvoz plaćeno 319,0 miliona KM uz rast od 3,4 posto.
Ujedno, ovih 319 milona rekordna je vrijednost uvoza pića u posljednje tri godine s obzirom da je u 2010. ova cifra iznosila 299,7 miliona KM (-4%), a u 2009. godini 312,3 miliona KM (-4,3%).
Bh.izvoz pića bilježio je u tom periodu rast te je 2009, izvezeno pića u vrijednosti 30,8 miliona, u 2010. godini 33,6 miliona da bi u 2011. iznosio pomenutih 40 miliona KM. Uprkos tome, pokrivenost uvoza izvozom i dalje je mala i u 2011. godini dosegla je tek 12,5 posto.
Najveći dio pića i duhana, u vrijednosti oko 23,3 miliona KM, naša zemlja je u prošloj godini izvezla u Hrvatsku, a potom slijedi Srbija u koju smo plasirali ovih proizvoda u vrijednosti 14,7 miliona KM. Iz Hrvatske je u našu zemlju ušlo duhanskih proizvoda i pića u vrijednosti 190 miliona KM, potom slijedi Srbija iz koje smo uvezli za 132,4 miliona KM, te iza nje Slovenija kojoj smo za njene proizvode platili 24,4 miliona KM.
Kad je rijecč o hrani i živim životinjama BiH je u Hrvatsku ostvarila izvoz od 115 miliona KM, te u Srbiju od 70,2 miliona, dok je uvoz iz Hrvatske iznosio 371,4 miliona, iz Srbije 344,1 milion KM, iz Njemačke 96,1 milion KM, te Italije 92,9 miliona KM.
Pojedinačno po djelatnostima u bh. izvozu hrane dominiraju šećer i proizvodi od šećera, te med u vrijednosti od 115 miliona KM. Ovi proizvodi ujedno bilježe i najveću izvoznu ekspanziju. Rast izvoza u prošloj godini iznosio je čak 110,7% u odnosu na 2010. godinu, a čemu je osim količinskog povećanja doprinio i visok rast cijene šecera na svjetskom tržištu. Još u 2009. ovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti 33,1 milion KM, a u 2010. godini 54,6 miliona KM.
Istovremeno, visok je odliv novca na uvoz proizvoda od šećera i meda, čemu je takođe doprinijelo poskupljenje šećera. Nakon što je vrijednost uvoza u 2009. bila 146,2 miliona KM, u 2010. godini popela se na 190,8 miliona, da bi dostigla u 2011. godini 264,1 milion KM (+38,4%).
Druga vrijednosno najveća bh. izvozna stavka u 2011. bili su mliječni proizvodi i jaja kojih smo izvezli za 86,2 miliona KM ili 4,7 posto više nego u 2010. godini. Ovih proizvoda uzveli smo u 2011. u vrijednosti 183,7 miliona KM uz rast od 12,3 posto. Zanimljivo je da uz rast izvoza, u ovom segmentu bilježimo i istovremeni rast uvoza u posljednje tri godine. Izvoz je sa 65,5 miliona u KM u 2009. godini, narastao u 2010. na 82,3 miliona, a u 2011. na 86,2 miliona KM, dok je uvoz sa 158,2 miliona KM u 2009. godini narastao na 163,6 miliona u 2010. godini, te potom u 2011. na 183,7 miliona KM.
U oblasti voća i povrća ne bilježe se veće oscilacije vrijednosti. BiH je u 2011. godini ostvarila izvoz voća i povrća za 94,9 miliona KM uz skroman rast od 2,3% u odnosu na 2010. godinu, te uvoz ovih proizvoda u vrijednosti 220,5 miliona KM uz rast 2%.
Nakon što je gotovo kompletan urod pšenice izvezla u Tursku 2010. godine, BiH je u 2011. godini zabilježila pad izvoza žitarica i proizvoda od žitarica od 24,6 odsto. Izvoz u 2011. godini iznosio je 49,8 miliona KM (približno kao i 2009. godine - 48,6 miliona), a 2010. godine čak 66 miliona KM.
Kao posljedica poskupljenja žita na svjetskom tržištu uvoz žitarica i proizvoda od žitarica iznosio je u 2011. godini rekordnih 440,1 milion KM što je 16,2% više nego godinu ranije kada je uvezeno ovih proizvoda za 378,9 miliona KM, a pogotovo u odnosu na 2009. godinu kada je uvezeno za oko 317 miliona KM. Ujedno uvoz žitarica i proizvoda od žitarica najveća je uvozna bh. stavka.
Rast cijena na svjetskom tržištu imao je odraza i kod uvoza kafe, čaja, kakaoa i začina. OVih proizvoda koji se koriste u širokoj potrošnji ali kao i sirovina za konditorsku industriju (kakao), uvezli smo u 2011.u vrijednosti 255,7 miliona KM ili 18,5% više nego godinu ranije kada je uvoz iznosio 215,8 miliona KM, te u odnosu na 2009. godinu kada je iznosio 208,2 miliona ili 5% manje nego godinu prije. Naš izvoz popeo se od 19,4 miliona u 2009. do 24,1 milion u 2010.da bi pao na 22,2 miliona ili za 8% u 2011. godini.
Mesa i mesnih proizvoda bh. izvoznici prodali su u 2011. u vrijednosti 58,8 miliona KM (rast od 12,9%), dok je ovih proizvoda uvezeno u vrijednosti 206,4 miliona KM (rast 13,2%).
Ribe i ribljih prerađevina izvezli smo u 2011. godini 14,8 KM miliona uz pad u odnosu na prethodnu godinu od 18,8% a što je posljedica teškoća sa kojima se ova djelatnost suočila zbog poplava i izostanka državne potpore, dok je uvoz iznosio 46,8 miliona KM uz blagi pad od 1,4%.
Na uvoz stočne hrane BiH takođe troši ogroman novac, pa je u 2011. za ove namjene utrošeno 163,3 miliona KM, dok je naš izvoz iznosio svega 16,4 miliona KM.Bilans u bh. spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane 2009-2011.

Hrana i pića Duhan Ukupno %
Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz
2009. 399.494 1.712.009 16.807 130.407 1.842.416 22,5
2010. 503.856 1.816.860 14.827 120.027 1.936.887 27,7
2011. 613.326 2,036,056 15.140 117.474 2.155.600 29,1

ljubav_aha wrote:

oldschool wrote:Tačno je tuga danas otići na selo, nigdje ničega. Već od završetka rata se narod pogospodio, dođeš u selo i svi kupuju mlijeko, sir, jaja, hljeb, pitaš se jesi došao na pravo mjesto? Lično znam da nekoliko ljudi džaba daju svoje njive na korištenje, niko neće, to je tuga. Što kaže rimac, primijeti se ogromna razlika između domaćeg i kupovnog, brašno, piletina, ali malo ljudi to uopšte prodaje, možeš eventualno uzeti 20 kg brašna, 3-4 kokoške, ostalo sve za njihove potrebe. Država se uopšte ne bori za seljake, satra nas uvozni lobi, godinama se mučim da kupim iole normalan paradajz, krastavice, sve je otišlo u helać.

sto se desilo sa zemljoradnickim zadrugama,jer je takva institucija ipak bila na strani radnika,ili grijesim

oldschool wrote:

ljubav_aha wrote:

oldschool wrote:Tačno je tuga danas otići na selo, nigdje ničega. Već od završetka rata se narod pogospodio, dođeš u selo i svi kupuju mlijeko, sir, jaja, hljeb, pitaš se jesi došao na pravo mjesto? Lično znam da nekoliko ljudi džaba daju svoje njive na korištenje, niko neće, to je tuga. Što kaže rimac, primijeti se ogromna razlika između domaćeg i kupovnog, brašno, piletina, ali malo ljudi to uopšte prodaje, možeš eventualno uzeti 20 kg brašna, 3-4 kokoške, ostalo sve za njihove potrebe. Država se uopšte ne bori za seljake, satra nas uvozni lobi, godinama se mučim da kupim iole normalan paradajz, krastavice, sve je otišlo u helać.

sto se desilo sa zemljoradnickim zadrugama,jer je takva institucija ipak bila na strani radnika,ili grijesim

Postoje, ali se žale na cijene seljaci, na neke štele, dosta njih nema kome prodati šta su proizveli, svi odustaju. Danas je cilj otići vani, eventualno u gradu raditi, poljoprivredom se niko neće baviti, sramota.

tuzno,jer su Zmeljoradnicke Zadruge podrzavale poljoprivrednike ,nije ni cudo sto je agrokultura tako losa

oldschool wrote:

tuzno,jer su Zmeljoradnicke Zadruge podrzavale poljoprivrednike ,nije ni cudo sto je agrokultura tako losa

Šta ćeš, vidim samo stare da rade, ako neko uopšte radi. Dok dosta obrazovanih, koji su sa sela, dođu i sadi za svoje potrebe, oni koji tu žive neće. Iz razgovora saznaš da ti treba štela da svoje proizvode plasiraš preko zadruge, nekog udruženja.

heckler wrote:Tuzna statistika

Eborg wrote:Teško da bi kod nas bez kandžije to išlo kako treba.

Znam za slučaj jednog sela nastradalog u ratu gdje su silne međunarodne organizacije u svrhu oporavka tako dijelili sjeme ili šta već a ovi umjesto da zamotikaju i nešto naprave to su isto sjeme prodavali na pijaci za nekih 20-tak KM (i to ne iz pukog preživljavanja).

pemanapemani wrote:@Toto je predložio odličnu inicijativu.
Mogla bi se napraviti pijaca na kojoj bi se isključivo prodavali domaći proizvodi. Odnosno, na kojoj bi mali proizvođači mogli ponuditi vlastite proizvode. Pijaca bi mogla biti samoodrživa kada bi se prodajno mjesto (stol) plaćalo, recimo, 10KM dnevno.
Ne mora biti u užem centru grada. Vjerujem da bi kvalitet prozvoda „natjerao“ kupce da prošetaju nekoliko kilometara.
Nadležne strukture, pri spomenu zaštite domaće proizvodnje, se suptilno vade na međunarodne sporazume i tako podržavaju uvozni lobi.
Na ovaj način bi se bar malo pomoglo malim proizvođačima.

sokkia wrote:ponudio sam pšenicu mlinu u Jajcu i oni su placali 0,32 KM za kg.
zar to nije smješno ako oni po tu cjenu prodaju stocno brašno.
kolicine koje trenutno mogu ponuditi su još uvijek male i neisplative da bi ih sam plasirao u Sarajevu.
ali ideja je sigurno hvale vrijedna i ako nastavim sa proizvodnjom sigurno cu dobro razmislit o njoj.
još se nadam da ce biti više kupaca koji tako razmišljaju i koji znaju šta znaci parola "kupujmo domace"

Toto wrote:

sokkia wrote:ponudio sam pšenicu mlinu u Jajcu i oni su placali 0,32 KM za kg.
zar to nije smješno ako oni po tu cjenu prodaju stocno brašno.
kolicine koje trenutno mogu ponuditi su još uvijek male i neisplative da bi ih sam plasirao u Sarajevu.
ali ideja je sigurno hvale vrijedna i ako nastavim sa proizvodnjom sigurno cu dobro razmislit o njoj.
još se nadam da ce biti više kupaca koji tako razmišljaju i koji znaju šta znaci parola "kupujmo domace"

proizvodis male kolicine da bi konkurisao industrijskoj proizvodnji.
cak i kad bi imao subvencije: rentabilnost bi bila upitna i tesko odrziva..

ova ideja sa sopstvenim uzgojem zitarica i tradicionalnim mlinom za mljevenje bi mogla biti mnogo konkurentnija kao odrziv mali biznis ...
jos ako su mlin i njiva uz neki vazniji put mislim da bi ideja bila mnogo konkurentnija nego uzgoj krompira...

uz mlin bi mogao ozidati loziste za 3-4 saca i u dane vikenda praviti: pitu, somune, peci tikvu i pecenjke u sezoni, sljivopitu iz saca.. uz vodenicu i potok napraviti manje izletiste
preko "facebuke" i neta razvijes svoje mini trziste

na donjem linku imas nesto slicno:
selo ima 26 kuca.. nalaze se na vikend turistickoj ruti izmedju grada i okeana ...
pec u kojoj peku strucu je stara oko stotinjak godine; struce se peku na drva; objekat je drvenjara koja je nekad bila hambar; rade samo za vikend;
jah, sav ovaj "seljakluk" je u zemlji supermarketa, mcdonaldsa, holivuda, hipika i kompjutera gdje je sve biznis;
cak je i biznis biznis

http://www.wildflourbread.com/index.cfm

Toto wrote:

heckler wrote:Tuzna statistika

mene raduje da je pcelarstvo pri samom vrhu po izvozu u BiH ... 3/4 meda se kod nas proda na kucnom pragu pa bi ofrljativnom metodom mogli procjeniti da nase trziste meda vrijei oko 400 miliona KM


iz ove statistike se mogue iscitati i mnoge poslovne ideje

Nebitan32 wrote:

Toto wrote:

heckler wrote:Tuzna statistika

mene raduje da je pcelarstvo pri samom vrhu po izvozu u BiH ... 3/4 meda se kod nas proda na kucnom pragu pa bi ofrljativnom metodom mogli procjeniti da nase trziste meda vrijei oko 400 miliona KM


iz ove statistike se mogue iscitati i mnoge poslovne ideje

Vjerovatno i vise jer je u ovom clanku samo rijec o izvozu a ne i o unutrasnjoj potrosnji.
A i sami izvoz ne moze biti evidentiran u potpunosti. Recimo ja sam prije par godina izvezao 16kg suhog mesa iz Bosne. Kupio u Sarajevu i u gepek i preko granice u EU. To naravno nije nigdje evidentirano. Samo jedan primjer. I tako svaki put se "izvuce" dosta toga na crno. A ne poznajem jednog naseg covjeka koji radi izvan Bosne a da ne izvuce gomilu bosanskih proizvoda kad se vraca iz Bosne.


Sad istina dosta toga ude u na crno u Bosnu ali se tu uglavnom radi o neprehrambenih proizvodima.
Ali uglavnom, statistika ne zabiljezi dosta toga.