Landa wrote:Evo licni primjer forumasice koja kaze da je imala brata da bi gore prosao nego ona jer su roditelji mnogo ulagali u nju da je obezbjede obrazovanjem/putovanjem/itd...jednostavno da je potkuju za zivot. Jedan od razloga ulaganja je zato sto je zensko. Mislim, tipicni primjer pozitivne diskriminacije u kuci.
Ovo je iz mog iskustva veoma cesta praksa u nasim domacinstvima urbane sredine. A obrnuto je u ruralnim gdje smo vec culi neke primjere gdje curice vade iz skole.
Interesantan kontrast pozitivne i negativne diskriminacije zar ne...sta vi mislite odkud to?
Radi se o pojmu koji se naziva
roditeljska investicija i koja je znatno uslovljena ekonomskim prilikama u odredjenoj sredini, moglo bi se reci, direktnom investiranju roditelja u svoje potomstvo, u sto spada intenzitet brige o zdravlju potomstva, vaspitanje, skolovanje, kao i nasljedstvo. E sada, vrijedi napomenuti i to da se nacin zivota koji je direktno determiniran ekonomskim faktorima u mnogo cemu razlikuje u ruralnim i urbanim sredinama.
U ruralnim sredinama, narocito kod nas, ekonomija se zasniva vecinom na stocarstvu i u manjem omjeru na poljoprivredi cije su djelatnosti opet uslovljene kolicinom zemljisnog posjeda. Kako god, u ruralnim sredinama ekonomski temelj porodice je posjed, tj. plodna zemlja koja se kod nas gotovo u pravilu nasljedjuje
patrilinearnim prijenosom, dakle, sa oca na sina ili vise njih. Ovaj patrilnearni model prijenosa dobara je sveprisutan sto se moze vidjeti i na primjeru nasljedstva ocevog prezimena kao i promjene djevojackog prezimena supruge nakon stupanja u brak.
Miraz (prijenos dobara sa suprugine strane u novonastalu bracnu zajednicu) je jako rijedak cak i ako pogledamo generalno u svijetu. U sustini, vertikalni ekonomski transferi se desavaju iskljucivo po patrilinearnom modelu (ne treba mijesati patrijarhalno i patrilinearno).
Ovdje dolazimo do, kako rece forumas iznad,
diskriminacije i tu je sasvim upravu jer se i strucna literatura upravo koristi bas ovim terminom. Dakle, radi se o diskriminatornom odnosu roditelja prema svom potomstvu u zavisnosti o spola djeteta. U nasoj i vecini ostalih patrijarhalnih i patrilinearnih drustava sirom planete roditelji sto nesvjesno, sto svjesno, vecinom ulazu osjetno vise u musko potomstvo. Primjera je bezbroj ali jedan od najbanalnijih mozemo primjetiti kada, recimo, sretnemo poznanike koji ocekuju dijete pa pitamo o spolu djeteta pa, ako je odgovor musko kazemo
ooooo, sincina, masala sa sirokim osmjehom, a ako je djevojcica kazemo
ma, nek je zdrava i ziva ponekad pognute glave. Naravno, ovakve reakcije su vecinom podsvjesne, da se razumijemo.
Takodjer, na sve ovo valja uzeti u obzir esencijalni ekonomski faktor u kojem se nalaze novopostali roditelji. Naime, ako su roditelji relativno dobrostojeci u relativno, ekonomski gledajuci, sigurnijoj klimi, sin ce poluciti bolji rezultat u odnosu na ulozenu roditeljsku investiciju od kcerke. Recimo, sin koji dolazi iz dobrostojece porodice ce imati bolje sanse da sam osnuje svoju porodicu sto ce reci da ce biti u mogucnosti da odabere sto bolju bracnu saputnicu. Dakle, radi se o tome da sto sin ima vecu mogucnost biranja u tome ce biti u mogucnosti da izabere sto
ljepsu mladu. Pod ljepsom se podrazumjeva
plodnija, reproduktivno vrijednija, dobrih manira, itd. sto sugerise zdravije potomstvo. Sa aspekta prvospomenutih roditelja, sto bolje ulaganje u sina ce obezbjediti sto bolje sinovljevo potomstvo, dakle, unucad, a sa evolucinog aspekta, svoje potomstvo je samo pola puta do
reproduktivnog uspjeha jer konacnica ovoga su zapravo zdrava unucad.
U drustvima ili zajednicama gdje ekonomske prilike nisu obecavajuce i gdje se vecina ekonomije iskljucivo zasniva na poljoprivredi, kcerke su te koje se preferiraju. Logika lezi u tome da ako je inicijalna porodica na ekonomskim marginama lokalnog drustva zensko potomstvo moze poluciti bolje rezultate iz razloga jer su u vecini slucajeva kcerke te koje se udaju za mladozenje koje su na visoj drustveno-ekonomskoj ljestvici od njih samih. Na taj nacin roditelji ocekuju sto bolji reproduktivni uspijeh udavajuci svoju kcerku za dobrostojeceg mladozenju ali da bi ovo uspjelo njihova investicija u zensko potomstvo mora biti sto veca. Dakle, mnogo se gleda da se ulaze u njeno skolovanje,
cuva se za odredjenog maldozenju iz vec odredjene dobrostojece familije, a pod cuvanjem se misli na pojam
klaustracije sto znaci da otac, braca ili ujaci cuvaju njenu nevinost pod svaku cijenu jer nevinost prije ostalih faktora primarno garantuje i determinira njenu
cijenu. Primjeri klaustracije su alke oko vrata kod nekih africkih plemena, nosenje sto manje obuce u Kini, pokrivanje na Bliskom istoku, zatvaranje zena u odredjenim prostorijama tokom plodnih dana i mnogi drugi.
Dakle, logika diskriminatornog pogleda na potomstvo lezi u ekonomskim faktorima u kojima se nalaze roditelji. Kod nas na selima vecina domacinstava posjeduje odredjenu kolicinu plodne zemlje sto ce voditi preferiranju sinova radi nasljedstva i ocuvanja dobara unutar familije. Ako je domacinstvo bez stecenih dobara, dakle, bez znacajnog nasljedstva, preferiranje gravitira na zensko potomstvo iz razloga jer ce se bolje udati za mladozenju iz dobrostojece familije sto bi trebalo obecati sto bolje uslove za buducu unucad. Sinovi iz ovakvih porodica ce biti u nezavidnom polozaju jer ce mali broj roditelja biti voljan dati svoju kcerku za mladozenju bez nasljedstva. U gradovima situacija je malo drugacija jer se ekonomija zasniva na drugacijem modelu pa je diskriminacija malo blaza ali ipak prisutna. U gradovima nema zemlje ali ljudi imaju rejting, reputaciju i dobar posao koji se skoro u pravilu nasljedjuje.
Na jugu Indije postoje podaci koji kazu da je od 10.000 ilegalnih abortusa samo njih nekoliko uradjeno na muskim bebama, a radi se o podrucju gdje su nastanjene vise kaste drustva. Obrnuta situacija, mada u manjem omjeru, je zabiljezena u podrucjima gdje zive zajednice iz nizih kasti gdje su kcerke te koje se preferiraju (
Buss, 2003) iz razloga koji navedoh.
I naravno da ne treba na ovo gledati naivno misleci da roditelji, nakon dolaska potomstva na svijet, izvuku citab pa isplaniraju ekonomsku strategiju do najmanjih detalja. Ne. Sve ovo se zasniva na
spontano-podsvjesnom modelu kojeg determinira ekonomija u kojem se novonastala porodica nasla.
Eto malo za razmisljanje.
Kakve nebuloze. 
ovo je sramotno, jadno i grozno, da policija dolazi na vrata da smiri situaciju 
