Forum Klix.ba

Nema potrebe da se toliko sekiramo, oko privatizacije i šta će biti sa državnim budžetom. Sve će to doći na svoje. Ali samo jedna stvar, ne mogu da vjerujem da neki misle da smo mi toliko moćni pa da nećemo morati prodati zlatne koke. TO je samo san. Upoređivati se s time, da DE, GB i FR nisu prodale svoje telekom operatere, je smiješno.

Gdje su oni, gdje smo mi. Prvo malo historija, pa dalje...

Penicilin wrote: Svi ostali argumenti izneseni su samo pokazatelj niskog nivoa znanja. Prije svega ovde se ne razumije šta znači i kako funkcioniše tržište.

Lijepo od tebe sto si nam objasnio ono sto nismo napisali, jer je tema inferiornost bosnjackog biznisa i biznismena, a ne detaljan opis trzista telekomunikacija i privatizacije u BiH.

drndalo wrote:Deutche Telecom nije privatiziran, bar te tako da je neko drugi umjesto Njemacke drzave vecinski vlasnik ! A oni su najveci kupovaci "privatiziranih" tranzicijskih telekoma...

Jedini losiji monopol od drzavnog, je monopol privatnog, npr. T-com-a... Vidjeno u Hrvatskoj...

3 operatera mobilne telefonije u BiH jos nisu prava konkurencija jedni drugima, izmadju ostalog zahvaljujuci i regulatoru, koji im viri iz gu*ice, i koji bi da hoce mogao podstaci vecu konkurenciju...! Tu je jos uvijek pretezno na sceni:"Svako svoje ovce sisa"! Zaboravljas da u telekom privatizaciji po diktatu T-Com-a, obicno ukljuce i "kanalizaciju", tj. sve one zice i infrastrukturu koju je podizao i placao moj deda, otac, ja, i to im u stvari daje pravi monopol, jer imaju manje troskove, a ostali operteri na kraju moraju ili od njih kupiti koristenje istih, ili kopati svoje...

Ali posto ti sve najbolje znas privatizirati, onda ce ti vjerovatno biti glupa ideja da se svakako saceka nekoliko godina da svjetska ekonomija krene "gore", jer samom cinjenicom prodaje u vrijeme ekonomske krize u svijetu gubi se milijarda ponudjenih sredstava... Ako ne vjerujes, pogledaj cijene koje su Norvezani platili Srbiji prije par godina, i kolika im je sad nedavno bila ponudjena cifra... Nebo i zemlja...

I time uopste ne branim sve amidzice i tetice uhljebljene u tim mamipara institucijama... Niti radim u jednoj...

I ovo se može regulisati, ako npr. u EU gdje telekomi koji su vlasnici infrastrukture moreja omogućiti pristup toj infrastrukturi i konkurenciji (posebno npr. u oblasti pružanja internet usluga), pod tržišno poštenim uslovima. Pravo konkurencije provodi EK, tako da je i Deutche Telekom kažnjen radi zloupotrebe položaja prema alternativnim operaterima, i TeliaSonera u Švedskoj, France Telekom, sada je pod istragom i Slovak Telekom.

Regulisati se moze svasta i sada je kod nas regulisano da svaki operator mora ustupiti svoje zice drugom po postenoj cijeni.

privatizacija je pravno i politicko pitanje a nikako stvar biznisa, tako da bi ovi nasi "znanstvenici" na ovim spekulativnim znanstvenim berzama komotno mogli ic na produznu i to po "bolonji"

Slazem se, ali onda nam ne trebaju prodavati muda pod bubrege sa ekonomskim razlozima.

Svaki poduzetnicki poduhvat/biznis u svakom trenutku je inferioran u odnosu na nesto. Sustina bavljenje poduzetenistvom i jeste u tome da se inferiornost prevazide i dovede u zonu superiornosti, koja se najvise manifestuje kroz postojanost tj. odrzivost poduzetnickog poduhvata(biznisa).
Glavni uzrocnici inferiornosti u naske su:
-rat koji je unistio kljucne resurse za pokretanje biznisa (znanje, rad, novac);
-prodaje nam se jako, jako skup pocetni kapital, koji unistava svaki oblik konkurentnosti.

Boga mi Tesko da se u ovakvom okruzenju moze roditi Biznismen
Kada pogledamo realno plate,krediti dodjemo do zakljucka da su nam u ovakvom sistemu generacije i generacije osudjene da rade za minimalac ili neke mizerne plate

Jedino ako neko dobro al bas Dobro (Mudro) ne iskoristi babinu ustedevinu (Ako ima takvih)


Ili nam je jedini izlaz da nam omladina pobjegne u EU ili preko grane pa da preko tih zemalja pokusaju nesto pokrenuti ovdje



Nacekat cemo se jos dugo dugo vremena da nam se rodi neki Biznismen

rahmanjin wrote: Ne bih se bas slozio sa tobom. Krenimo od kraja, Koji je to veliki telekom u Evropi privatiziran osim britanskog? Pa jesu li Rusi prije par godina nudili duplu vrijednost za njemacki telekom pa ga Nijemci nisu dali? Sto li? Da ima viska radnika u BH Telecomu sigurno ima i to znamo svi. Ali, kada ti dodje stranac on otpusta vecinu, smanjuje investicije itd. samo da bi vratio ono ulozeno i jos zaradio. Pa neki dan cujem za Telekom srpske da otpustaju radnike iako ih je kupila "majka" Srbija. Ako je to dobro sto rade po istocnoj Evropoi i tamo gdje su kupili operatere zasto to ne rade u svojim zemljama? Problem kod nas je taj sto politika upravlja BhTelecomom. Ali opet imas cinjenicu da ta firma najvise puni budzet. E sad po meni ono najbitinije, zasto se ne treba prodavati. Pa ako prodas telekomunikacije, estruju, vodu, sumu postajes klasicno roblje jer neams nista svoje. Kako sutra puniti budzete, kako suttra raditi bilo sta na infrastrukturi? To nece prodati ni jedna razvijena zemlja. E sad ce neko reci pa BiH treba pare nismo razvijeni. Tacno, ali sve te pare sto se dobiju od privatizacije velikih sistema uglavnom idu u budzet i koriste se u socijalne svrhe a ne u razvojen, i doci ces u situaciju da si sve prodao, nemas para u budzetu, pare koje si dobio privatizacijom spiskane. I sta onda?

Nemoj se ljutiti ali privitaizirani su SVI veliki telekom operateri u Evropi:
Telekom Austria - privatno 71% http://www.telekomaustria.com/ir/shareh ... ucture.php
Deutsche T - privatno 68% http://www.telekom.com/dtag/cms/content/dt/en/36772
France T - privatno 73% http://www.orange.com/en_EN/finance/sto ... structure/
....

Ni jedna firma ne otpušta radnike ako ima trebaju. Radnici koji nemaju svrhu neće primati platu ni u jednoj privatnoj firmi. Neka mi neko objasni odakle ideja da državne firme treba da budu socijalne institucije koje zapošljavaju bespotrebno puno radnika?

OK. Država može narednih godina uzimati svake godine dobit ili odjednom uzeti dobit za narednih petnaest ili dvadeset godina. Odnosno cijena se formira pomoću ebitda multiplikatora što je dobi uvećana za amortizaciju i još neke stavke. Uglavnom BH telekom napravi 150 milona dobiti a prodavao se za 3 milijarde. Prije nekoliko godina doduše- pitanje je da li bi toliko dobili danas a još veće pitanje je da li ćemo toliko dobiti za par godina? Što se tiče punjenja budžeta protivno generalnom mišljenju budžet će se i dalje puniti iz poreza na dobit, plate i PDVa i nema apsolutno nikakve razlike da li je vlasnik država ili stranac.

Zašto bi postali roblje? Logika prodaje neke firme je čista matematika. Telekom neće nigdje otići niti će ga iko pokušati ugasiti ili srušiti jer to nema niakve tržišne logike. Porezi će se i dalje plaćati možda će imti malo manje radnika ali ne vjerujem u ništa drastično jer i dalje je potrebna večina današnjih radnika da bi firma nastavila raditi. Dakle prodaćeš nešto ali češ za to dobiti pare. E sad ako te pare uložiš u razvoj novih projekata na kojima češ obezbijediti veči rast i novo zapošljavanje onda je ta prodaja i te kako opravdana. Sve ovo što govorite apsolutno su irelevantne stvari. Jedino pitanje je da li je naša država sposobna i spremna da pare od privatizacije bilo čega pravilo upotrijebi. A odgovor je: nije.

elia wrote:

Penicilin wrote: Svi ostali argumenti izneseni su samo pokazatelj niskog nivoa znanja. Prije svega ovde se ne razumije šta znači i kako funkcioniše tržište.

Lijepo od tebe sto si nam objasnio ono sto nismo napisali, jer je tema inferiornost bosnjackog biznisa i biznismena, a ne detaljan opis trzista telekomunikacija i privatizacije u BiH.

Provokativan naslov ove teme privukao je dosta diskutanata i to je dobro. Međutim u principu ovakav naslov može biti uvod u bilo koju temu vezano za lokalni biznis i ekonomiju i zato imamo dosta off topica. Mislim da bi bilo šteta pokušati suziti ovu diskusiju na to jesu li Bošnjaci najveći antitalenti za biznis na svijetu jer samo zlonamjeran i neupučen čovjek može tako postavljati stvari. Ako već diskutujemo o ekonomskoj situaciji u ovoj zemlji njenim uzrocima, posljedicama i perspektivama ne možemo se nikako držati priče o mentalitetu kao ključnom parametru ekonomske uspješnosti ili neuspješnosti jednog naroda.

@Penicilin

Jel ti stvarno mislis da ce ijedan strani telekom cekati 15-20 godina da izvuce svoje ulaganje ??? Daj i meni malo toga na cemu si ti, da i meni bude fino...

Ja ti tvrdim, da nijedna ozbiljna firma, posebno tako jaka kao npr. T-Com nece cekati vise od 7 godina da dodje na nulu sa svojim ulaganjem od 500 mil-1 milij.-2 milij. bilo koje valute.... To im daje prinos na kapital od nekih >14% godisnje, i za manje od toga se ne bi zezali ni s kim, pa ni s nama...

drndalo wrote:@Penicilin

Jel ti stvarno mislis da ce ijedan strani telekom cekati 15-20 godina da izvuce svoje ulaganje ??? Daj i meni malo toga na cemu si ti, da i meni bude fino...

Ja ti tvrdim, da nijedna ozbiljna firma, posebno tako jaka kao npr. T-Com nece cekati vise od 7 godina da dodje na nulu sa svojim ulaganjem od 500 mil-1 milij.-2 milij. bilo koje valute.... To im daje prinos na kapital od nekih >14% godisnje, i za manje od toga se ne bi zezali ni s kim, pa ni s nama...

Nikakav problem. Mislim da govoriš o informisanosti i vještini koja se zove: ako te nešto interesuje ukucaj traženi pojam u prozorčić na internet adresi http://www.google.com Nadam se da će ti biti fino kada se odlučiš da je počneš primjenjivati.
Evo na primjer da se ne bi puno natezali ko je u pravu uzmeš i pročitaš slijedeći tekstić
http://www.setimes.com/cocoon/setimes/x ... feature-02
i izvedeš malo proste algebre. Dakle Telekom Srbije ima dobit od 130 miliona Eura a cijena koja se traži za 51% je 1,4 milijarde Eura. Dakle vrijednost za 100% bila bi 2,8 milijardi Eura odnosno 21,5 puta (21,5 P/E ratio - odnos cijene i zarade). Međutim ovo očekivaje bazirano je na cijenama koje su vladale prije krize tako da su dobili samo jednu ponudu i to od Telekoma Austrije koja je znatno ispod očekivanja i iznosi 950 miliona Eura što je i dalje 14,6 P/E.

Kao što rekoh cijena se ne formira na osnovu P/E već na osnovu EBITDA što je zaravo pozitivan novčani tok za investitora a ne samo dobit. Dakle pored dobiti vlasnik preduzeća ima i pozitivan novčani tok koji se u finansijskim izvještajima iskazuje kao trošak amortizacije ali koji u stvarim novčanim tokovima nije odliv već ostaje na raspolaganju firmi. Zato se u obračunu povrata na investiciju uzima dobit + amortizacja što je značajno kad telekoma koji imaju dosta imovine. Tako da je taj ebitda multiple za telekome nekada bio 6-7 i više a sada je vjerovatno oko 4-5. Odnosno kod telekoma Srbije EBITDA je oko 500miliona Eur tako da cijena koju su dobili od Austrijanaca znači oko 4 Ebitda. Prema toj matematici BH Telekom u ovom trenutku vrijedi oko 2 milijarde KM obzirom da je naš telekom tamam u pola manji od srpskog. Kao što rekoh u vrijeme kaa je Dodik prodao telekom srpske bh telekom vrjedio je 3 milijarde prema tadašnjim tržišnim kretanjima.

U jednom si u pravu a to je da će investitor tražiti 15-20% povrata na investiciju ali to se mjeri kroz internu stopu povrata na pozitivno cash flow a to je EBITDA odnosno 5 ebitda multiple ti je 20%irr. Ali za državu kao vlasnika ništa osim neto dobiti nije pozitivan cash flow jer to je ono što se može povući kao dividendu. Međutim prilikom prodaje država dobiva multipliciranu vrijednost ebitda odnosno dobit uvećanu za ostale stavke internog pozitivnog cash flowa firme što je mnogo više od neto dobiti. Na taj način dolazi se do matematike da se za Telekom koji ima neto dobit od 150 miliona može dobiti cijena od 2 ili više milijardi što izađe 13 ili 15 puta godišnja dobit. Dakle kao što rekoh država može svake godine narednih 15 godina ćopati po 150 miliona i nadati se da u narednih 15 godina ta dobit neće padati (što su samo puste želje u tržišnim okolnostima u BiH), ili se sada unaprijed iskeširati za narednih 15 godina odjednom i prepustiti vođenje firme nekome drugom. Naravno ovo je vrlo loše vrijeme za prodaju tako da i kada bi postojala volja trebalo bi sačekati par godina.

E sad kada je u pitanju raspolaganje sa sredstvima od privatizacije pokušajte samo zamisliti kada bi država te pare uložila u jedan fond za razvoj malih i srednjih preduzeća i ponudila recimo sufinansiranje projekata u vrijednosti od 100.000 do milion maraka. Za to odvoji jedno 200 miliona i planira finansiranje 500 SME projekata u oblasti proizvodnje i novih tehnologija. Zatim da ulože jedno 500 miliona u razvoj industrijskih zona, tehnoloških parkova i tehnoloških inkubatora. Neka formiraju garancijski fond federacije sa kapitalom od 100 miliona i još 200 za subvencioniranje kamatnih stopa na komercijalne kredite za razne stvari tipa kupovinu stanova za mlade, kredite za SME itd. Eto milijarda. Nek ide 500 miliona na izgradnju brze ceste Sarajevo-Tuzla i nek ostalih 500 miliona ide na sufinansiranje energetskih projekata zajedno sa EPBiH umjesto da daju koncesije strancima. Pa kad završe izgradnju hidro i termocentrala neka ih onda prodaju za keš umjesto što prema sadašnjim idejama kojima se uzgred niko ne protivi davali koncesije koje bi se plaćale u struji što je klasični model pljačke. Eto 2 milijarde. Naravno sve ovo su samo fantazije inog forumaša i daleko od svake realnosti.

Ali nejse. Kao što mogu vidjeti na ovom forumu niko ne razmišlja kao ja. Naravno svi će radije vjerovati Avazu nego nekakvom Pencilinu

Kako Bošnjaci vode biznis:

Propadanje nekadašnjeg bh. turističkog čuda: Ko je uništio jezero Modrac

Četvorica mještana kupila priobalni pojas

Nije bilo tako davno kada su svi putevi onih koji su bili željni odmora vodili ka lukavačkom naselju Prokosivići, odnosno vještačkom jezeru Modrac, koje su s pravom zvali bosanskim morem.

Uređene plaže, bogata ugostiteljska ponuda, gliseri, ribari, čista voda koju je tadašnji načelnik Lukavca Sead Hasanhodžić pio pred TV kamerama, Modracu su davale epitet turističkog čuda.

Prazne sobe

Danas, osim značajnih takmičenja ribara i kajakkanu klubova, te bogatog noćnog života, koji je za žitelje Prokosovića postao noćna mora, nema ničeg drugog. Oko 20 ugostitelsjkih objekata najavljuje zatvaranje, sobe u hotelima i privatnim smještajima su prazne.

No, zato na Modracu ima problema od kojih glava boli, a o kojima smo priču čuli od članova novoformiranog Udruženja građana „Plaže jezera Modrac“, ali i brojnih mještana Prokosovića. Prije dvije godine, nakon stečaja Javnog preduzeća „Plaže jezera Modrac“, četvorica mještana, Vehbija Kasumović, Midhat Ikanović, Mirza Begović i Senahid

Alić na licitaciji su kupili priobalni pojas plaže i po važećim zakonima je uknjižili kao svoje vlasništvo.

Stvari su se počele komplicirati tek s početka ove godine, kada su mještani Prokosovića koji žive tik uz obalu jezera Modrac uvijedli da zbog postavljenih fizičkih prepreka ne mogu doći do plaže.

Traže odgovore

Prokosovićani su ljuti i na direktora Turističke zajednice TK Almazagu Ćatovića koji je, kako su rekli, znao ubirati visoku turističku taksu, a nikada nije došao da vidi probleme turizma na Modracu. Očito je da će, čim prođu godišnji odmori, biti puno posla u OV Lukavac, jer Prokosovićani traže jasne odgovore o otimanju plaže jezera Modrac.

Predsjedavajući OV Lukavac Suljo Suljović je s problemom upoznat i kaže da je on kompleksan, ali obećava da će o ovome uskoro biti raspravljano.


Umjesto prolaza, bodljikava žica

Najstariji ugostitelj na Modracu Suljo Husić, vlasnik je ogorčen.

- Licitacijom je prodata putna zemlja pored regionalnog puta Banovići - Lukavac i dio priobalnog pojasa u dužini od oko dva kilometra. Onemoogućen je prilaz plaži jezera zbog postavljenih prepreka. Na ovaj način je blokirano i 14 kvadratnih kilometara jezera. Umjesto prolaza, tamo je danas bodljikava žica, armarturne mreže i prepreke od daske - kaže Husić.
Član Udruženja Edhem Memić također najavljuje da će od Općinskog vijeća Lukavac biti zatraženo da se ovo područje vrati u javno dobro koje će služiti svima.

Tako...

Kontrolni paket svih navedenih telecoma drze vlade istih zemalja i niko nema veci udio od istih. To je nesto sasvim drugo od 50% +1 sto se ovdje nudi i razmatra. Tacno je da bi uposlenici i dalje placali doprinose, ali dobit preduzeca se djeli srazmjerno udjelu. Dakle ako imamo 10% i dobit je 100 miliona dobit cemo 10 miliona.

Sada, kako ce strani operator povecati profit?
Prvi korak je da odpusti visak radnika, s tim da ce i mnogi koji sada nisu visak postati visak. Nema potrebe za razvojem ako to moze raditi centrala itd...
Drugi korak je prebacivanje radnih mjesta na kooperantske firme. Salteruse i hamse na informacijama ne rade vise za bhtelecom nego za privremeni rad d.o.o., imaju manje plate i nemaju vise pravnu sigurnost. BH telecom izgleda bolje za akcije (manje uposlenih) profit je dosta veci, a radnike ko sisa.
Nije to nikakva pamet, ali je to za javnu firmu nemoralno ponasanje.


Uzmimo da je istina da mozemo dobiti 3 milijarde i da mozemo to tako uloziti da se isplati. Zasto onda ne uzmemo kredit od 3 milijarde i odplacujemo isti od dobiti tog telecoma. Za 20-30 godina dug ce se odplatiti, telecom ce jos biti nas a ulaganje ce biti uradjeno.

madner wrote:Kontrolni paket svih navedenih telecoma drze vlade istih zemalja i niko nema veci udio od istih. To je nesto sasvim drugo od 50% +1 sto se ovdje nudi i razmatra. Tacno je da bi uposlenici i dalje placali doprinose, ali dobit preduzeca se djeli srazmjerno udjelu. Dakle ako imamo 10% i dobit je 100 miliona dobit cemo 10 miliona.

Sada, kako ce strani operator povecati profit?
Prvi korak je da odpusti visak radnika, s tim da ce i mnogi koji sada nisu visak postati visak. Nema potrebe za razvojem ako to moze raditi centrala itd...
Drugi korak je prebacivanje radnih mjesta na kooperantske firme. Salteruse i hamse na informacijama ne rade vise za bhtelecom nego za privremeni rad d.o.o., imaju manje plate i nemaju vise pravnu sigurnost. BH telecom izgleda bolje za akcije (manje uposlenih) profit je dosta veci, a radnike ko sisa.
Nije to nikakva pamet, ali je to za javnu firmu nemoralno ponasanje.


Uzmimo da je istina da mozemo dobiti 3 milijarde i da mozemo to tako uloziti da se isplati. Zasto onda ne uzmemo kredit od 3 milijarde i odplacujemo isti od dobiti tog telecoma. Za 20-30 godina dug ce se odplatiti, telecom ce jos biti nas a ulaganje ce biti uradjeno.

Hajde molim te da prvo raščistimo pitanje večinskog dražavnog vlasništva telekoma u Evropi. Možeš li navesti izvor koji navodi da neka evropska zemlja ima 51% vlasništvo nekog velikog telekoma u EU. Ovde se stalno ponavlja nešto što apsolutno nije tačno. Istina je zapravo da su gotovo svi evropski telekomi u privatnom vlasništvu uključiujući: njemački, francuski, britanski, austrijski, italijanski...mislim glupo mi je da nabrajam sve evropske zemlje ali samo još da kaže da su sve nove članice EU privatizovale svoje telekome uključujući Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Estoniju odnosno svi osim Slovenije koja je evo konačno najavila ponovnu privatizaciju svog telekom monopola. Nevjerovatno je kako jedan mit o "državnim telekomima u Evropi" tako dugo slobodno kruži i prihvata se kao nepobitna istina. A sada me ne bi čudilo da neko kaže: ma jeste zvanično su ko fol privatni ili sve su to državne pare preko tajnih fondova

Pa tvoj link. Ako imas bar 25% dionica imas odredjena prava.

Zasto mislis da nema vecih aktionara od tih drzava u strukturi vlasnistva?

madner wrote:Pa tvoj link. Ako imas bar 25% dionica imas odredjena prava.

Zasto mislis da nema vecih aktionara od tih drzava u strukturi vlasnistva?

25% dionica je manjinsko vlasništvo. 51% je večinsko vlasništvo. sa 25% ne možeš ništa samostalno odlučivati niti kontrolisati poslovnu politiku niti ubirati ekonomsku korist.
Pa evo ako je tako prodaćemo 75% BH Telekoma i i dalje će biti u državnom vlasništvu (dvadeset i pet postotnom)..

madner wrote: Uzmimo da je istina da mozemo dobiti 3 milijarde i da mozemo to tako uloziti da se isplati. Zasto onda ne uzmemo kredit od 3 milijarde i odplacujemo isti od dobiti tog telecoma. Za 20-30 godina dug ce se odplatiti, telecom ce jos biti nas a ulaganje ce biti uradjeno.

Ova ideja na primjer matematički uopšte nije van pameti. Međutim takve stvari se ne rade iz niza razloga. Takve vrste preljevanja para između firmi u različitim oblastima ili korištenje zaduženja firmi za budžetske potrebe ili izgradnju infrastrukture su više odlika socijalističke privrede i centralno upravljane ekonomije. Posljedica takvih konstrukcija obično je urušavanje konkurentnosti i gomilanje unutrašnjih dugova. Telekom bi mogao otplaćivati par milijardi kredita na recimo 15 godina pod uslovom da bi dobit ostala na nivou 150 miliona. Međutim šta ako se ta dobit bude smanjivala? Međutim kada bi Telekom recimo uložio zajedno sa EPBiH u nove kapacitete za proizvodnju struje ili kada bi se finansirala profitabilna dionica autoputa koja bi se isplatila od putarine takva ulaganja imala bi smisla. Međutim i dalje ostaje ključno pitanje a to je: jesmo li baš 100% sigurni da će BH Telekom narednih 15 godina držati tržišnu poziciju i profitabilnost koju danas ima. Ako mi možeš dati argumente za to složiću se apsolutno da nema potrebe prodavati tu firmu. Bez tih argumenata čuvanje "zlatne koke" jednostavno nema matematičke logike jer "zlatna koka" bi za 10 godina mogla postati očerupana kokoš koju ćemo prodavati bud zašto kao Energopetrol i druge nekadašnje gigante i zlatne koke.

Ako ni jedan od istih ne postane ni manjinski vlasnik to je nesto sasvim drugo. Uglavnom se koristi za veca ulaganja u infrastrukturu.

Recimo D telecom je privatiziran u puno malih dokapitalizacija, gdje je drzava svaki put imala pravo da sama kupi te dionice.

Ali ne razmatramo taj scenarij.

Ni jedan od velikih evropskih telekoma nije u izrazito većinskom državnom vlasništvu. Država može imati najveći udio ali on nije u pravilu preko 50%.

Pored nabrojanih dodat ću:

KPN Holandija

Since September 22, 2006, the State of the Netherlands is no longer shareholder in KPN. In September, the Dutch State sold its remaining stake of approximately 167 million shares, or 7.8% of the klix shares.

Najveći dioničar je američki Capital Group 23%.

Belgacom, 50,1 Belgija, 49,9 ADSB grupa.

TDC Danska

The largest shareholder in TDC is NTCH G.P & CIE S.C.A ("NTCH"), with an ownership of 59.1%.

Who is NTCH?

Five international investment funds jointly founded NTCH with the purpose of buying TDC A/S.

Portugal Telecom, država ima cca 11% udjela, ostalo su fondavi i grupe

http://www.telecom.pt/InternetResource/ ... rtqual.htm

Norveški Telenor je u većinskom državnom vlasništvu, cca 60%.

Telekom treba privatizovati, ali ostaviti infrastrukturu u državnom vlasništvu. Ko misli da će se većinski paket akcija BHT-a prodati za 3 milijarde KM, grdno se vara. Pa ni Telekom Srbije nije dostigao milijardu eura, nego 900 miliona, a realno bar duplo je veća firma od BHT-a a tehnološk isu tu negdje. A cijena će i jednima i drugima samo padati, zbog liberalizacije TK sektora, i pojave novih igrača. U Evropi se konačno pokrenula gradnja optičkih (FTTx) ili VDSL mreža, što zahtijeva ogromna ulaganja, a ni BHT ni TS to ne mogu ispratiti, jer neko mora finansirati državni aparat. Država danas svoj udio u HT-u ne može prodati preko 20ak miliona KM, obzirom na njegovu infrastrukturnu zaostalost.

T-Com je puno uložio u infrastruktutu i u HRV, CG, MKD. Grade se optičke mreže, nude savremene usluge. U početku nije bilo tako, ali se promijenilo. Cijene telefonskog razgovora u fiksnoj mreži jesu povećane, ali postoje brojni tarifni dodaci koji to kompenzuju. Najbitnije je ostaviti infrastrukturu u državnom vlasništvu, ali tada država od prodaje dobija neuporedivo manje novca. Privatizovani telekomi od strane DT-a otpustaju radnike, pretežno iz administracije i operativnog nivoa, ali se zapošljavaju stručnjaci, primjer T-HT Combis sistem integrator, Integris i Inovatorium T-CG.

Gdje je bio BHT sa internet flat paketima i cijenama do dolaska Telemacha? Kakve su bile cijene poziva, paleta telefona BHT-a do jačeg nastupa m:tela, iako je on u postpaid ponudi još uvijek potpuno inferioran na tržištu FBiH? BHT umjesto da vuče i da je uvijek prvi, on samo slijedi konkurenciju.

Zvek wrote:
Telekom treba privatizovati, ali ostaviti infrastrukturu u državnom vlasništvu. Ko misli da će se većinski paket akcija BHT-a prodati za 3 milijarde KM, grdno se vara. Pa ni Telekom Srbije nije dostigao milijardu eura, nego 900 miliona, a realno bar duplo je veća firma od BHT-a a tehnološk isu tu negdje. A cijena će i jednima i drugima samo padati, zbog liberalizacije TK sektora, i pojave novih igrača. U Evropi se konačno pokrenula gradnja optičkih (FTTx) ili VDSL mreža, što zahtijeva ogromna ulaganja, a ni BHT ni TS to ne mogu ispratiti, jer neko mora finansirati državni aparat. Država danas svoj udio u HT-u ne može prodati preko 20ak miliona KM, obzirom na njegovu infrastrukturnu zaostalost.

T-Com je puno uložio u infrastruktutu i u HRV, CG, MKD. Grade se optičke mreže, nude savremene usluge. U početku nije bilo tako, ali se promijenilo. Cijene telefonskog razgovora u fiksnoj mreži jesu povećane, ali postoje brojni tarifni dodaci koji to kompenzuju. Najbitnije je ostaviti infrastrukturu u državnom vlasništvu, ali tada država od prodaje dobija neuporedivo manje novca. Privatizovani telekomi od strane DT-a otpustaju radnike, pretežno iz administracije i operativnog nivoa, ali se zapošljavaju stručnjaci, primjer T-HT Combis sistem integrator, Integris i Inovatorium T-CG.

Gdje je bio BHT sa internet flat paketima i cijenama do dolaska Telemacha? Kakve su bile cijene poziva, paleta telefona BHT-a do jačeg nastupa m:tela, iako je on u postpaid ponudi još uvijek potpuno inferioran na tržištu FBiH? BHT umjesto da vuče i da je uvijek prvi, on samo slijedi konkurenciju.

900 mil Eur ali za 51%. Srpski telekom ima oko 140 miliona Eur dobiti a naš oko 70, znači haman pola. Dakle trenutno bi cijena BH Telekoma vjerovatno bila bi oko milijadru Eur a prije krize smo mogli pričati oko 1,5 ilijardu Eur odnosno 3 milijarde KM.

Sve ostalo se slažem. BH Telekom će dugoročno gubiti tržišnu poziciju i to je svakome ko išta zna o ovoj oblasti potpuno jasno. Privatizacije se rade u trenutku kada firma najviše vrijedi i kada je na tržišnom maksimumu a ne kada propadne. BHTel je bio na vrhuncu i imao najbolju cijenu kada ga je prethodna vlast na čelu sa Brankovićem htijel prodati odnosno kada je i Dodik prodao Tel Srpske. Međutim tada su se svi uzdigli šatro da se ne prodaje od SDPa, Avaza, FTVa, sindikata, menadžmenta Telekoma i to je bilo dovoljno da se cjelokupn javnost usprotivi toj privatizaciji (i naravno da sada SDP šatro ne razmatra privatizaciju jer sami sebi skaču usta što svi samo i čekaju da ih počnu meziti ko što su oni sviju mezili godinama). Ja se 100% slažem da bi SDA do sada raspišala te pare i da ne bi imali ništa i da je bolje da ga nismo tada prodali. Samo kažem da sa tačke gledišta cijene koja se mogla postići teško da će se ikada više moći dobiti te pare. Zato iako mislim da ni ova vlast nije ništa poštenija ni sposobnija (barem po onome što su do sada pokazali) činjenica je da štro budemo više čekali to će tržišna pozicija i cjena ove firme padati.

E sad ako govorimo o dobrim i lošim vremenima za prodaju nečega onda treba reći još i ovo. U međuvremenu nije pala samo cijena telekoma već je pala i cjena svega ostalog. Dakle da smo prije 4 godine dobili 3 milijarde dio te vrijednosti bi svakako depricirao obzirom na tadašnju inflaciju tako da 2 milijarde danas nisu baš toliko manje u stvarnoj vrijednosti. Drugo, ovoj zemlji su danas mnogo potrebnije investicije i državna potrošnja i stimulisanje rasta nego što je to bilo prije 4 godine. Sve te milijarde tada bi vjerovatrno samo zahuktale inflaciju a danas su one praktično jedina nada za priliv likvidnosti u ekonomiju. Osim toga politička nesigurnost koja je danas znatno izraženija nego što je bila prije prethodnog talasa rasta i investicija 2000.-2009. tako da je sasvim realno da će BiH biti osjetno zaobiđena kada se krene nova pozitivna konjuktura odnosno novi talas potrošnje i stranih ulaganja.

Obzirom da objektivno nismo u stanju riješiti političke probleme na relaciji sa RS-om i da će klima političke nesigurnosti nastaviti da bude prisutna i u narednom periodu neophodno je pokrenuti domaće resurse i izvore investiranja kako bi se obezbjedio željeni rast. Uloga koju u ovome može odigrati država je ključna i nezamjenjiva. Zato je priča o privatizaciji Telekoma, izdavnju obveznica, PPP-u i koncesijama toliko aktuelna. Inferiornost bošnjačkog biznismena je što u Vladi FBiH nema ni jednog ekonomiste. Što su u rebalansu budžeta smanjena izdvajanja sa podršku malim i srednjim preduzećima preko Ministarstva poduzetništva. Što je nova vlast amnestirala kriminalca Džaferovića umjesto da joj prioritet bude reorganizacija Investicione banke. Jel neko slučajno zna nešto o nekoj politici ekonomskog razvoja za naredne 4 godine? Jel neko čuo za neki razvojni projekat, ideju.. bilo šta? Ima li neka ideja kako da se uposli pola miliona nezaposlenih i poluzaposlenih Bošnjaka. Možda priskoči u pomoć zlatna koka sa zlatnim jajima

Zaboravljas da ce trziste rasti, cak i ako bh telecom izgubi dio kolaca taj kolac ce sigurno biti znatno veci.

Ponavaljam jos jednom, zasto ne uzeti kredit na taj iznos i isti odplacivati od dobiti bh telecoma? Ako imamo tako dobre projekte, steta je da ih ne pokrenemo.

Nego reci nam Keynesu, ima li nade na dugorocne staze?

madner wrote:Zaboravljas da ce trziste rasti, cak i ako bh telecom izgubi dio kolaca taj kolac ce sigurno biti znatno veci.

Ponavaljam jos jednom, zasto ne uzeti kredit na taj iznos i isti odplacivati od dobiti bh telecoma? Ako imamo tako dobre projekte, steta je da ih ne pokrenemo.

Nego reci nam Keynesu, ima li nade na dugorocne staze?

Na žalost ne vidim da SDP ima ikakvu ekonomsku viziju. Sve se svodi na politikanstvo a to je veoma problematično jer u narednom periodu zaista je potrebno da neko vodi ekonomsku politiku. Prethodne vlasti su imale sreće da su se zatekle u talasu ekonomskog rasta međutim ova vlast je zatekla zemlju u sred ekonomske krize i bojim se da će imati samo jedu šansu da naprave barem nešto od onoga što su obećavali na izborima.

Nedavno sam na jednom skupu slušao Nikšića uživo kako priča da ga MMF pritišće da privatizuju Telekom. Meni je to zvučalo kao lagano pripremanje terena tako da bi se smio sa tobom opkladiti da će u naredne 4 godine SDP pokušati ozbiljno pokrenuti ovu priču bez obzira na priču o zlatnim kokama. Što se tiče dizanja kredita već sam ti odgovorio.. Jesi slučajno pročitao šta sam napisao Markse

Realno gledano, BH Telecom tesko da moze iz profita servisirati vise od 500-600 miliona KM kredita. Razloga tome ima vise ali primarni su

a) (dobar) dio tog profita kompanija mora reinvestirati u vlastiti razvoj (povecanje kapaciteta, sirenje opticke mreze, uvodjenje bezicnih mreza cetvrte generacije, uvodjenje novih usluga, itd.) a sve s ciljem odrzavanja konkurentnosti;

b) BiH, s obzirom na trenutnu politicku situaciju, nema sanse da dobije komercijalne kredite (ako ih uopce moze i dobiti) sa kamatom nizom od 8%.

Macintosh wrote:Realno gledano, BH Telecom tesko da moze iz profita servisirati vise od 500-600 miliona KM kredita. Razloga tome ima vise ali primarni su

a) (dobar) dio tog profita kompanija mora reinvestirati u vlastiti razvoj (povecanje kapaciteta, sirenje opticke mreze, uvodjenje bezicnih mreza cetvrte generacije, uvodjenje novih usluga, itd.) a sve s ciljem odrzavanja konkurentnosti;

b) BiH, s obzirom na trenutnu politicku situaciju, nema sanse da dobije komercijalne kredite (ako ih uopce moze i dobiti) sa kamatom nizom od 8%.

Sve te investicije su i sada vec u toku, to realno i jeste jedina stavke.

Moze, ima raznih programa za razvoj sa puno boljim uslovima, ali potrebno je imati projekte. Naravno da niko nece dati kredit koji cemo utrositi da povecamo plate administraciji.