Forum Klix.ba

survivor wrote:izvinite ali šta ima to veze sa temom? svak ima svoju priču, nije tu bitno gdje se istina nalazi, to su priče iz prošlosti, iz drugog svijetskog rata.
molim vas prekinite.

poslušajte šta vam čovjek kaže. mudro zbori

EDIT: kako rekoh...

LBVIEW wrote: Ti o stoljecima i feudalizmu a ja o par mandata i davanju legitimiteta na izborima jednoj zlocinackoj politicki,sorry nide veze. A ne vidim da iko smatra ustase dobrim, ljudi samo konstatiraju kako su na pocetku rata muslimanske milicije branile bosnjacka sela od ustanickih masa, u vrijeme ideoloske heterogenisti istih, sto je jedan od osnovnih razloga izostanka masovnijeg odaziva Bosnjaka u partizanski pokret, o cemu je svojedobno pisao prvoborac Pasaga Mandzic.

To uopšte nije primarni razlog slabog bošnjačkog odziva u partizanima. Slab odziv je rezultat kombinacije dva faktora:

- konzervativnosti muslimanske zajednice nespremne za komunističke novotarije
- toga što Bošnjaci, realno, nisu imali razloga da se dižu na ustanak protiv NDH. Pavelić njih nije stavio na listu za odstrel

Pogodio si , a i Pavelić je mrzio srbe iz više ličnih nego političkih razloga( oj Bradino mora'ću te slikat' ne mogu te zaboravit' nikad')
Neise moji bili svukud , nane bile cure , doduše jedna neko vrijeme kurir u partizanima , bili joj u selu....

Dedo jedan , ha ha ha , alarahmetile , uvijek govorio , ČUVAJ GLAVU JEBO KAPU....počeo kao regrutovani domobran , pa zarobljen i postao partizan , pa zarobljen pa postao ustaša pa pobjegao pa ga švabe uhvate , pa kod njih najduže bio , pa pobjegne da ne ode u Rusiju , pa ga uhvate četnici pa jedva živu glavu spasi, jedan ga budući nosilac spomenice umal ne zakla....mislim toliko o partizanima , mnogim, ...recimo da je dedin brat bio komunjara i partizan , išao u Beograd na mitinge i to 30 tih....na dženazi mu falio kvorum....moš mislit, a nikakve koristi nije imao od tog . Međutim ovaj lik srbin postade ugledna ličnost.....a moj dedo ni od švaba nije ganjao penziju još mu neki ljudi to i sređivali u dojči..on neće pa neće...govorio nisam ja bio u njoj iz ćeifa nego iz muke....imam i iskaznicu mu iz njemacke vojske....

Drugi bio u partizanima i isto cijeli rat nema đe nije bio ali nikakve koristi nije od tog imao mimo onih ordenja i skupova boraca i to....radio kao trgovac cijeli život , alarahmetile , imao i neki dodatak na penziju ali tanko čini mi se....

Dedo prezivio Staljingrad, a nije bio Rus

Pobjegli pred cetnickom kamom iz istocne bosne, dedu su mucili i ubili. Jedan dio porodice spasen zahvaljujuci Talijanima i Ustasama.

Sa oceve strane,dedo prvo bio u NDH,posle toga sluzio na citavom istocnom frontu,u staljingradu zarobljen oslobodjen je 1951
inace bas je bilo cool imati dedu koji njemacki i ruski jezik govori kao maternji a zavrsio sam 4 razreda i vojnu akademiju

.

Moj sin nosi ime moga djeda. Od tate oca ! Prije dvije-tri godine sjedim u rodnom mjestu moga oca, i moj se sin igra sa nekom djecom. Odose do stola gdje su sjedili rodbina i neki jos poznanici jednog klinca sto se igro sa mojim sinom i nakon par minuta cujem da neko zove iz drustva za stolom. Pitaju "ciji je ovaj mali?" Moj -rekoh. A sta njemu dodje stari Komanudi? Komanudi su zvali moga djeda. Pradjed - rekoh ! Uh, jebem ti, neka me jeza prodje kad cuh njegovo ime, rece neki stariji cicica ! Znas, u onom ratu , tvoj djed je bio prilicno zajeban !!!
P.S. Kad su dosle "demokratske promjene" u nasem vrlom drustvu, prvi potez demokratske vlasti je bilo da ukinu njegovo ime jednoj ulici. A ja sam svakim danom sve vise ponosan na moga djeda.

Djed sa mamine strane bio u cetnicima, istocna Hercegovina i istocna Bosna. Ubijen 1945, ubili ga Partizani.

Djed sa tatine strane je rodom iz okoline Gradiske, u Partizanima, veliki komunjara bio i ostao sve do svoje smrti. Gomila nekih ordena i medalja, a i imao je fin zivot na osnovu toga, plus sto je zavrsio skole, partija, ovo ono..

I dan danas baka odrzava njegovu biblioteku, dok sam bio klinac to mi je bilo zanimljivo. Milion stvari iz doba SFRJ. Nismo se bas nalazili 100% u ideoloskim razlozima, ali ga cijenim iz razloga zato sto je bio i ostao vjeran samo jednom idealu.

astala_vistala wrote:Sa oceve strane,dedo prvo bio u NDH,posle toga sluzio na citavom istocnom frontu,u staljingradu zarobljen oslobodjen je 1951
inace bas je bilo cool imati dedu koji njemacki i ruski jezik govori kao maternji a zavrsio sam 4 razreda i vojnu akademiju

mozda su nam dede sluzile u istoj brigadi/jedinici

Razni rodjaci u raznim vojska ,dodje vojske mobilishe i odvede
Bilo je Partizanima,Nijemcima,>>Muslimanskim paravojskama>>,Ustashama...

Hm, oba djeda su drugi svjetski rat proveli kuci... mamin otac je kao tinejdzer javio se kao dobrovoljac u 1.S.R i bio na Krfu , tokom rata ranjen pa u drugom nije bio aktivan. Ocev otac bio kratko u partizanima do ranjavanja 1943. , tokom rata mu je stradala nekolicina rodjaka od strane Handzar Divizije u mjestu Brusnica na Majevici, dok je tatina starija sestra poginula od njemackog ili ustaskog granatiranja. Dijelic porodice je stradao i u Loparama ( svi koji su bili tamo znaju za poznatu lipu gdje je objeseno preko 100 ljudi , opet Handzar Divizija i nijemci ).
Rat zavrsio kao civil jer je ranjen u ratu, zahvaljujuci tom ucescu amidze su dobro prosli u bivsem sistemu, a realno i ja se ponosim svim antifasistima u porodici !

sa mamine strane, simpatizeri partizana i pred kraj rata aktivan u partizanima (prije toga djed bio u njemackom logoru, pa oslobodjen 1943)

sa tatine strane, aktivni partizani i komunisti (djeda ganjali i ustase i cetnici i talijani i nacisti, jer je bio ugledan covjek u orasju, dok jedna velika ulica danas u sarajevu nosi ime drugog mog pretka)

partizanska krv mi je i dalje u dusi, zahvaljujuci svojim precima...

Ne znam kako bi to uvila pa da lijepo zvuči

Uglavnom partizani su bili dobri ljudi koji su nas oslobodili. Ustaše su bile dedo, dajdza i amidza od starog i tako.

Sarajevo tih godina. Šta ćeš ..

eno sad
bas svi se potrefili u crnom?

pitam jer to bas i nije bilo cesto
vecinom se islo u domobrane, kad te natjeraju naravno (govorim o sirim narodnim masama tamo prije '44,'45-e)
ne provociram, samo mi eto upalo u oci to "sarajevo tih godina"

Tvrtko II Kotromanić wrote:eno sad
bas svi se potrefili u crnom?

pitam jer to bas i nije bilo cesto
vecinom se islo u domobrane, kad te natjeraju naravno (govorim o sirim narodnim masama tamo prije '44,'45-e)
ne provociram, samo mi eto upalo u oci to "sarajevo tih godina"

dobar

Kazu, bila cudna vremena ALI bas cudna.
Kako ko naidje tako te pljacka i pali i to sve radi ''saradnje sa neprijateljima''.
Djed imao cetiri sina i svu cetvoricu pokupio ''Svaba''. Razbacao ih po cijeloj Europi. Niko nista nije znao o njihovoj sudbini do kraja rata. Pojavljivao se jedan po jedan u razlicita vremena. Svi ranjavani a najstariji ostao bez ruke.
Prosli svu proceduru i nisu nikada ni za sta odgovarali niti bili sikanirani. Moj a.r. otac kao maloljetan zavrsio u Bochumu DE. Tu je bio u podoficirskoj skoli kada su Ameri oslobadjali taj dio. Bio ranjen u odbrani Bochuma...smjesten u bolnicu...dolaze Ameri da im saopste da su oslobodjeni i da mogu da idu gdje zele. Prvi put vidio crnca(vozac). Razmjijenjen u Lionu u Francuskoj gdje je bio sabirni centar. Vracen u YU sa stotinama drugih. Nikada nije imao problema zbog toga nego su ga iskoristili i odmah ga poslali na odsluzenje v.r. u JNA gdje su mu sve priznali i dali mu cin zastavnika. Kratko je radio u sluzbi jer su mu ispali drugi poslovi.
Samo najstariji amidza je imao njemacku penziju(nesto malo) kao odstetu a niko drugi nista.

p.s. prepricavam njegovu pricu: naidju svabe a mi bjezi u zbjegove. kada se vartimo ne zateknemo nista. taman se oporavimo, cujemo idu partizani a mi opet u zbjegove. vratimo se ono kao tornado da je prosao i to sve zato sto saradjujemo sa ''svabama''. jednom prilikom dosli su partizani blizu. poslali su svoje ljude da im se obezbijedi hrana. izmedju ostaloga trazili su od nekog domacina 5 ovaca od 11-12 koliko je imao. on jadan izabrao ali drugovi nisu bili zadovoljni izborom jer je medju tim ovcama bila jedna sa kracom nogom. ne lezi vraze hoce covjeka strijeljati ''zato sto ponizava partizane time sto im daje osakacene hajvane''. na molbu jednog uglednog covjeka koji im je objasnio da domacin stvarno nije imao lose namjere i da ovo nije prvi put da daje partizanima, pustise covjeka.

Kazu, bilo je svasta.

ma taj rat je kod nas bio bas "show" pogotovo kada stavimo obicnog covjeka u centar price

pobjednici pisu historiju, vazda bilo.

Moj otac mi prica kako su moji nana i dedo zivjeli u svojoj kuci u Brezi (naselje Kahve) (Kratko o Kahvama: To je jos od turskog vakta bila carina i mjesto za trgovinu, imalo han i sve) 1943 ulaze cetnici u brezu s vozom i u to selo a nana prica kako su se svi sakrili po stalama i podrumima a cetnici govoril: "izalazite necemo vam nista" u to sve je reagovala ova Muslimanska milicija i Zeleni Kadar, oni su krenuli iz pravca Breze iz naselja Župča i iz pravca naselja Vrbovik tako da su četnike otjerali u jednu udolinu gdje su ih sve pobili, to je fakticki vrhunac ratnih desvanja u Brezi bio, pored oslobođenja (kojeg formalno i nije bilo) jednostavno je ta muslimanska milicija preuzela komandu nad milicijskim sastavom u brezi pod organizacijom SFRY.

Eto tako.

Osmijeh zelenog kadra poslije pobijede:
Pozz

Moji i sa jedne i sa druge strane nisu bili aktivni u vojnim formacijama, politicki bliski "autonomasima" Uzeir age Hadzihasanovica i ostacima JMO-a koji su se okupljali oko njega. Sa ponosom mogu reci da niko ko je nosio moje prezime nikada nije bio clan nijedne totalitarne stranke, pokreta ili formacije - bilo tokom II svj. rata ili nakon njega.

SaraFina wrote:Ne znam kako bi to uvila pa da lijepo zvuči

Uglavnom partizani su bili dobri ljudi koji su nas oslobodili. Ustaše su bile dedo, dajdza i amidza od starog i tako.

Sarajevo tih godina. Šta ćeš ..

hahahhahha

mamin tata bio je od svoje 17. godine (`42. ili `43.) u partizanima. iako je trebao biti u ustasama. no, noc prije preplivao je vrbas i presao na drugu stranu. al iz cistog oportunizma, ne iz uvjerenja.

s tatine strane su se iz uvjerenja borili na njemackoj strani. no, jedan mu je stric zaveden kao zrtva jasenovca. iako se borio na njemackoj strani.

BorikBL wrote:Djed sa mamine strane bio u cetnicima, istocna Hercegovina i istocna Bosna. Ubijen 1945, ubili ga Partizani.

Djed sa tatine strane je rodom iz okoline Gradiske, u Partizanima, veliki komunjara bio i ostao sve do svoje smrti. Gomila nekih ordena i medalja, a i imao je fin zivot na osnovu toga, plus sto je zavrsio skole, partija, ovo ono..

I dan danas baka odrzava njegovu biblioteku, dok sam bio klinac to mi je bilo zanimljivo. Milion stvari iz doba SFRJ. Nismo se bas nalazili 100% u ideoloskim razlozima, ali ga cijenim iz razloga zato sto je bio i ostao vjeran samo jednom idealu.

iz okoline gradiske? kod moje prijateljice, s kojom sam provela djetinjstvo (u bl i gradisci), skoro je identicna situacija. samo je kod nje djed s majcine strane bio u cetnicima, a s oceve u partizanima. i to joj se onda prenijelo i na roditelje, sto se dalo prepoznati u nekim stavovima, posebno u njihovim razmiricama. ali oboje su dobri ljudi svakako. tata joj je bio i jos uvijek je veliki pobornik komunizma i NOB-a i ideala koji se vezu s tim. to je prenio i na svoje kcerke.

sheilak wrote:

SaraFina wrote:Ne znam kako bi to uvila pa da lijepo zvuči

Uglavnom partizani su bili dobri ljudi koji su nas oslobodili. Ustaše su bile dedo, dajdza i amidza od starog i tako.

Sarajevo tih godina. Šta ćeš ..

hahahhahha

mamin tata bio je od svoje 17. godine (`42. ili `43.) u partizanima. iako je trebao biti u ustasama. no, noc prije preplivao je vrbas i presao na drugu stranu. al iz cistog oportunizma, ne iz uvjerenja.

s tatine strane su se iz uvjerenja borili na njemackoj strani. no, jedan mu je stric zaveden kao zrtva jasenovca. iako se borio na njemackoj strani.

Ma samo istinu Šejlić, nismo na ispitivanju nigdje.

Ponosni potomak nosilaca partizanske spomenice.