Forum Klix.ba

sad ce iftar

zlotscha wrote:

citroen wrote:

spreca wrote:pre 15dana sam odmaro na Viru kod zadra i u Konzumovim trgovinama sam nasao dosta proizvoda iz BiH i naravno kupovao :Sarajevsko pivo,sar.kiseljak zatim proizvodi od meglea i to cijela gama itd.Kupujem uglavnom domace kad za to imam priliku.

Svaka cast spreca

ali nije svaki meggle proizvod iz BiH. najlakse je evidentirat po kodu. ako pocinje sa 387 jest BiH je zemlja porjekla. isto vrijedi za coca colu i sl. ali respect !
ja sam prosle godine u Gradcu u konzumu nasla ajvar iz, mescini Laktasa i sarajevski kiseljak koji nije bio u frizderu i bez vidno oznacene cijene. to sam im zamjerila ali sam veselo jela ajvara

a konzum je, inace jedna bezobrazna korporacija....

kad sam rekao da kupujem domace znam o cemu govorim.

Evo dampinga o kojem smo pričali:

Da li Mister Šuker i ravnatelj carinske uprave svjesno krše zakon

Mister Šuker, tako ti banane, a što ćemo s kršenjem Članka 23. stavak 2.
ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O POGRANIČNOM PROMETU I SURADNJI
Broj: 01-081-05-1290/2 Zagreb, 6. travnja 2005.

Članak 23.
2. Nositelji pogranične propusnice mogu prilikom povratka iz susjednog pograničnog područja jednom dnevno, bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja, prenijeti robu za osobnu upotrebu i za potrebe svoga domaćinstva, najviše do vrijednosti utvrđene unutarnjim propisima ugovorne stranke.

Po odluci Sabora oni koji stanuju u pograničnoj zoni (cijela B-P županija, vidi prilog A) mogu unijeti u HR bez carine jednom dnevno ono što kupe u BB.
Naputak 6/2010 ukida članak 2.
Kako se to članci zakona ukidaju naputcima?
Zakon donosi Sabor a naputke si piše Carina sama...

==== prema naputku 6/2010 ispada da račun ljudima iz SB izdan u Bosni ne
2) 2005 HR Sabor potpisuje zakon/sporazum s Bosnom da se neće naplaćivati carina u pograničnom području HR/Bosna.
Dakle po tom zakonu nije se plaćala carina u SlBrodu za kupljeno u BBrodu
2010. ljeto: potpuni krah financija, panika u vladi
Šukeru vile u očima, pa se naređuje Carinarnicama da se unatoč odluci Sabora iz 2005. od neki dan striktno primjeni zakon iz 2003. i uzmu pare ljudima koji idu u šoping u Bosnu. Nalog je došao nakon što su sabornici otišli na odmor tako da nitko ne može reagirati do jeseni.
*** tu je taj neočekivan događaj! Potajno je stavljen, telefaks nalogom crinarnicama, jedan zakon van snage...
VAŽEĆI ZAKON KOJI MISTER (Š) KRŠI
Prilog 4
Ogledni primjer obračuna trošarina

ROBA ZEMLJA IZVOZA KOLIČINA VRIJEDNOST ROBE U RAČUNU VRIJEDNOST ROBE U KUNAMA
CIGARETE
Marlboro BIH 1 kutija 3.5 KM 14 KN
Način obračuna:

Pri unosu 800 komada cigareta ( 4 šteke,odnosno 40 paketića cigareta ), jedna šteka cigareta ( 200 komada,odnosno 10 paketića cigareta ) je oslobođena plaćanja trošarine, carine i PDV-a. Obračun trošarine na 3 šteke ( 600 komada, odnosno 30 paketića ) iznosi:

Za cigarete Marlboro prijavljena MPC u RH je 22,00 kn, a ukupna specifična i proporcionalna trošarina iznosi 10,20 kn, odnosno
10,20 kn X 10 paketića ( jedna šteka ) = 102,00 kn ( za šteku )
= 204,00 kn ( za dvije šteke )
= 306,00 kn ( za tri šteke )

Obračun trošarine vrši se na temelju Tabelarnog prikaza proporcionalne i specifične trošarine na cigarete kojeg Carinska uprava Središnji ured dostavlja svim carinarnicama kod svake promjene ili prijave nove maloprodajne cijene cigareta.

Kolona 11prikazuje Ukupno proporcionalnu i specifičnu trošarinu po paketiću cigareta.

Ronhill BIH 1 kutija 2.5 KM 10 KN
Način obračuna:

Za cigarete Ronhill prijavljena MPC u RH je 18,00 kn, a ukupna specifična i proporcionalna trošarina 9,00 kn, odnosno
9,00 kn X 10 paketića ( jedna šteka ) = 90,00 kn ( za šteku ),
= 180,00 kn ( za dvije šteke )
= 270,00 kn ( za tri šteke )

Cigarete koje se uvoze, a nisu prijavljene u RH i ne nalaze na Tabelarnom prikazu, te im se ne može odrediti visina trošarine, trošarina se može odrediti temeljem najviše prijavljene maloprodajne cijene cigareta, odnosno visina ukupne specifične i proporcionalne trošarine prikazana je u koloni 11 Ukupno proporcionalna i specifična trošarina.
Trenutno najviša prijavljena maloprodajna cijena cigareta u RH je 109,00 kn, odnosno ukupna specifična i proporcionalna trošarina po paketiću iznosi 36,30 kn, odnosno

36,30 kn X 10 paketića = 363,00 kn ( za šteku )
= 726,00 kn ( za dvije šteke )
= 1.089,00 kn ( za tri šteke )

NOVI NAPUTAK..ravnatelj Carinske uprave
Mladen Barišić
Carina; Interni naputak 6/2010 (Adobe PDF, 153.0 kb)


SLAVONSKI BROD - Jučer i danas gradjani Slavonskog Broda su zbunjeni. Zbog velike nezaposlenosti i malih plaća, kriza je ovdje dnijela više žrtava nego drugdje, Brođani su navikli ići u Bosanski Brod po hrvatske proizvode koji su i do 50% jeftiniji nego u Slavonskom Brodu. Tako se jedva uspijevalo nekako preživjeti. No od jučer počinje prava drama s čak i neugodnim scenama.

Bez ikakve najave u medijima odjednom se primjenjuje nekakav po svemu sudeči nevažeči interni naputak za službenike Carine po kojem su gradjanima koji stanuju u pograničnim zonama UMANJENA PRAVA, čak su stavljeni u položaj GRADJANA DRUGOG REDA u odnosu na ostale državljane LIJEPE NAM NAŠE. A sve u cilju punjenja presahnulog i praznog proračuna, haračenja i uzimanja na drugi način, kako kaže jedan ogorčeni građanin.
Ovim je Carina izvršila nenajavljeni udar na ionako siromašan standard gradjana koje su osiromasile vladajuče struktura koje upravljaju državom.Gradjani Slavonskog Broda su zgroženi, zovu novinare, čude se. Ni u lokalnim ni nacionalnim medijima nije najavljeno da se od 20. srpnja provode neka nova pravila na carinskim prelazima a carinici, koji stoje na graničnim prijelazima ni natpisom ni rječju ni upozorenjem ne upozoravaju gradjane koji su krenuli u Bosanski Brod po hrvatsku robu, jer je tamo puno jeftinija, KAKO SU PRAVILA PREKO NOĆI IZMJENJENA. Iznenadjenje slijedi tek kad se vraćaju nazad u Slavonski Brod. Carinici ih upozoravaju da krše zakon za koji gradjani ni ne znaju dapostoji i da je stupio na snagu, ispada da su svi gradjani koji idu u kupovinu u susjednu državu takoreći kriminalci, šverceri, miševi koji glođu državu jer ne kupuju skupu Hrvatsku robu u Hrvatskoj ,nego tu istu HRVATSKU robu kupuju puno jeftinije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Novinari su jučer, nakon poziva gradjana pitali šefa carinarnice što se to događa ali ovaj nije baš bio jasan i uvjerljiv. Ispada kako je ovo i njega zateklo, kaže - ma to je neki stari naputak, koji smo već prije trebali provesti. Na pitanje zašto nisu upozorili gradjane već bez najave krenuli s primjenom nekih novih pravila - nema odgovora....?????

Danas jedan stariji Brodjanin, iznenadjen da tri osobe u vozilu SB registracije ne mogu prenijeti 2 šteke cigareta, čudi se "pa ljudi otkud sad to? kad je promjenen zakon'", ali disciplinirano nudi da mu Carinarnik oduzme dvije šteke cigareta koje je ne znajući za nove propise kupio u Bosanskom Brodu i naplati carinski prekršaj ako ga je učinio.

No bahati carinik mu s visoka priopćava - TO STE MORALI ZNATI i "milostivo" mu dopušta zadrži cigarete bez plaćanja carinskog prekršaja, a zato jer se prethodno začudio pokazuje "stani tamo desno da pretresem". Umjesto kazne ili eventualnog carinskog upozorenja,samo zato jer se čovjek začudio,
, , carinik bahato iskazuje moć i naređuje pretres, na što naravno po zakonu ima pravo.

Čovjek uredno stao po strani, otvorio sva vrata na autu i čeka na suncu. Mladi carinik, iako ga stariji čovjek (60) čeka ne žuri mu se pa dugih je osam sati rada. Ostavlja čovjeka stajati kraj automobila na suncu dok on bezbrižno idalje brblja sa kolegama i samo maše rukom drugim vozačima da prolaze ni ne pitajući "imate li što prijaviti" - prolazite, prolazite. Konačno mladi carinik dolazi i pretresa auto čovjeku, traži od starca da sve vadi iz auta, alat i ostale stvari se rasipaju svuda okolo po asvaltu. Čovjek govori na glas - ja sam hrvatski branitelj i častan sam čovjek, nikada nisam ništa ukrao .I nema ovdje u autu ništa a vi gledajte..A drugi prolaznici gledaju demonstraciju sile i šute u strahu da i oni ne prođu tako.. Naravno u pretresu nije pronadjeno ništa osim dvije šteke cigareta koje je čovjek uredno prije prijavio cariniku a carinik je tek kad pročitamo naputak vidimo, -postupio protivno naputku te dozvolio unos dvije šteke cigareta bez ocarinjenja te počinio prekršaj i oštetio Šukerovo ministarstvo za stotinjak kuna.

Sve je u okviru zakona. Ali bahato iživljavanje .

Lokalni radio upravo ponavlja kako ispituju dogadjaje na granici i čekaju informacije, ne znaju što javiti gradjanima. Kada smo upitali Call centar Carinske uprave u Zagrebu, što se to iznenada događa, uputili su nas na neki interni naputak kojeg imate u prilogu.
Kao što i ima zakon koji je donio Sabor koji je objavljen u N.N.
Upitno je kako su gradjani mogli znati za postojanje internog dokumenta Carine ako ništa nije najavljeno preko medija. Građani ne mogu biti krivi ako ne znaju za nešto što je objavljeno u Narodnim Novinama jer nisu svi pretplaćeni na to, i za to treba novaca. U lokalnim medijima ništa, u javnim medijima nikakove obavjesti a na carinarnici, kada gradjani krenu u šoping u susjednu državu, ne zato jer to vole već da bi uopće preživjeli, carinici ih ne obavještavaju o prekonoćnim promjena pravila i donošenja nekakovih naputaka od strane ravnatelja Carinske uprave Mladena Barišića.
Sve što carinici čine je ono što se vidjelo danas - maltretiraju starce i gradjane Slavonskog Broda koji se začude "što je sad ovo, odkud... odkad po kojoj logici.

1)U širem tumačenju tog naputka može se isčitati: na sve morate platiti carinu ako iz S.B idete u šoping u B.B. Ako želite koristii pravo neplaćanja carine na ono što ste kupili za 50% jeftinije u Bosni do dozvoljenog limita od 1000 kn, čak i uz povrat poreza, ispada kako ne treba kupovati u Bosanskom Brodu i ići prijeko s osobnom kartom.

2)Ponesite putovnicu, odite u Doboj, kupite što trebate ali uzmite račun. Popijte i pivu i uzmite račun na kojem piše "popio pivu u Doboju". Putovnica i računi izvan pogranične zone su moguće rješenje, jer onda ste - putnik, a ne neki gradjanin Hrvatske iz pogranične zone koji je da mu djeca ne umru od gladi išao po upola jeftiniju Hrvatsku robu u susjednu državu.
3) Ili naj jednostavnije se preselite u Zagreb pa ako onda idete u Sloveniju ili Madjarsku il pak BiH možete slobodno kao svaki normalni gradjanin ove lijepe naše unijet bez carine vrednost robe koja nije oporezovana .

silverfox kaže:25.07.2010 u 20:31

oni mogu kršit pa su zakon a ja nisam

vladivo kaže:01.08.2010 u 19:03

O Bože , Bože , kada ćeš ove vlastodršce već jednom poslati i kantu za smeće
Brođanin kaže:09.08.2010 u 13:16

Ja danas na granici nosim sav ponosan, 2 šteke cigere sa suprugom, i kada su taman mislili da će mi maznuti obje šteke, ja sav ponosam izvućem račun iz Derventa. Ostali su pokunjeni. Uglavnom, ispred robne kuće u Bosanskom brodu, možete kupiit račune za cigare i Dervetne i to 5 kn je račun za 2 šteke, a 10 kn račun za dvije šteke. Taj račun vam je dokument s kojim možete unijeti u Hrvatsku cigare.


sa portala za pritužbe i vijesti građana RH
http://www.reklamacije.net/reklamacija/ ... stranica/1

Dim u lice duhandžijama

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije najmanje 35 posto cigareta na tržištu Bosne i Hercegovine (BiH) je prošvercano ili pak proizvedeno u ilegalnim tvornicama.
(...)
Porezi na cigarete su znatno niži u BiH nego u susjednoj Hrvatskoj i jednaki su kako za domaće tako i za inostrane proizvođače. S druge strane, Hrvatska je zaštitila domaće proizvođače uvodeći više različitih poreskih stopa. Primjera radi bh. proizvođač koji želi izvesti svoje cigarete u Hrvatsku mora platiti 2,5 KM po paklici samo po osnovu akcize.
(...)
Prema podacima do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva BiH je u 2007. godini uvezla oko 6.500 tona cigareta, dok je domaća industrija proizvela oko 5.000 tona. Izvezeno je 300 tona cigareta. Budući da je godišnja potrošnja u BiH najviše 9.000 tona cigareta, jesno je da se 2.200 tona negdje gubi. Te cigarete su prošvercane, kaže Babić.
Babić kaže da poreska regulativa omogućava uvoz ogromnih količina cigareta. Prošle godine iz Hrvatske je uvezeno cigareta u vrijednosti od 85 miliona KM, što čini dvije trećine ukupne vrijednosti uvezenih cigareta. Hrvatske cigarete se u BiH prodaju po daleko nižim cijenama nego u Hrvatskoj.
(...)
Istovremeno, maloprodajna cijena hrvatskog Ronhilla na bh. tržištu je 2 KM, dok u Hrvatskoj kutija ovih cigareta košta gotovo duplo više.
(...)
Istovremeno, maloprodajna cijena hrvatskog Ronhilla na bh. tržištu je 2 KM, dok u Hrvatskoj kutija ovih cigareta košta gotovo duplo više.
(...)
Nekadašnja zadružna stanica u Grudama, sada u vlasništvu preduzeća Duhanpromet, 1978. godine otkupila je 200 vagona duhana. Danas otkupljuje jedva pet, kaže Zadro.

http://www.cin.ba/Stories/P16_SME/?cid=812,2,1

Sada mi dođe smješno, mada je u suštini žalosno koliko sam puta prošao pored vitalisovog soka smatrajući po ambalaži da je uvozni. Mislio sam da sok sa tako dobrom ambalažom sigurno nije naš.

A ovo je najbolji primjer odličnog proizvoda u lošoj ambalaži. U zadnje vrijeme se nešto dešava i kod njih sa novim proizvodima, ali nikako da odustanu od ovog glupog pakovanja, koje je Bosancima prepoznatljivo, ali svakom drugom neprimamljivo.

Gold flips ima i svoju grupu na Facebooku sa 357 članova.

bilakovin4 wrote:@justBiH

Za sve koji misle da će kupovinom naših proizvoda napraviti razliku, šta bi mogli uraditi, za početak, da se ljudi bar malo zamisle šta kupuju kad uzmu neki proizvod u ruku?

Ako hoćeš, postavi što više ovakvih tema na drugim bh. forumima. Za neko organizovanije djelovanje mislim da je sve dalje od KKD rasipanje snage. Ili da pravimo nešto novo tipa "Bosanskohercegovački ekonomsko-patriotski pokret". Skraćenica bi bila pravo znakovita BH EPP.

Kada pročitam neke postove ovdje, zapitam se da li građani ove države smatraju optimizam sebi zabranjenim. Nešto najgore za čovjeka što može sam sebi uraditi je da drži sebe u pat poziciji - da je stanje loše, da se ono promijeniti ne može te da stoga i ne treba pokušavati.
Ovo može biti jedna varijanta pokušaja izlaza iz ove situacije, nikako jedina i isključiva. Tvrditi da nacionalni ponos nema nikakve uloge kada se čovjek nalazi pred policom u prodavnici je čista ubleha. Je li neko misli da su Nijemci, Francuzi.. djeca cvjeća koja ne znaju kako se potrošnja odražava na ekonomiju. Ljudi na Zapadu su mnogo bolje ekonomski obrazovani od naših bogatih liberalnih praznoglavaca, koji kupuju sve na što im se prišmaga. Primjer, koliki je procenat Nijemaca koji ne kupuju njemačka, ili Francuza koji ne kupuju francuska auta. Tih ljudi ima, ali procenat sigurno nije 70%. Pri tome naravno ne mislim na kupovinu "domaće po svaku cijenu". One firme koje se u trenutku vlastite krize pokušavaju vaditi na "kupujmo domaće", a prije nisu ni znale za to, može se samo nazvati hoštaplerskim.

Da bi se nešto zaista promijenilo potrebno je mnogo više energije nego što se ulaže.
Neki kažu "parlament...", što je naravno tačno, ali do toga treba doći, a prije toga oderati mečku uvoznom lobiju koji pipke na neki način sigurno ima i u paralmentu. Koga okriviti što je MMF nekako nametnuo da se ne prestanu izvoziti trupci iz BiH.
Drugi kažu "ambalaža, istraživanje tržišta, marketing, povećavanje kvalitet proizvoda..." što je takođe tačno, ali i do toga treba doći. Međutim, našem privredniku kojeg lako možemo nazvati "hudi" s obzirom na probleme s kojima se mora nositi, su to ogromni troškovi. Kvalitetno istraživanje tržišta ne radi student 2. godine ekonomije pa da mu daš za kafe, o dobrom marketingu da i ne govorimo. Već rad na ambalaži ne bi trebao biti tako komplikovan, osim ako se ne radi o ogromnim količinama gotove ambalaže. Kvalitet proizvoda se povećava u laboratorijam itd. što većina naših privrednika može sanjati. Da su u pitanju slabi menadžeri, to je tačno. Masa njih nema pojma šta je internet. 90% naših firma pada na distribuciji. Ali, prvi korak je da omogućimo našim privrednicima da dođu u situaciju da pokušaju da mijenjaju ove stvari. A za to im je opet na kraju potrebna jedna stvar: keš.
Nikada nisam, niti ću zastupati: Kupujmo domaće da bismo se potrovali, Kupujmo domaće da bismo pomagali lezihljebarošima, Kupujmo domaće pošto nemamo pametnijeg posla. Ali jesam za ekonomski patriotizam koji će privredi dati vjetar u leđa.

Čuo sam za primjer Kuvajćana ili Katardžana koji su, da li iz dobre nemjere ili nečeg drugog, htjeli izvesti iz BiH neku vodu. Htjeli su da ide kao bosanska voda. Pošto niko od naših firmi nije za predviđeno vrijeme mogao isporučiti tu vodu, htjeli su da naprave kooperaciju neke bosanske firme sa nekom hrvatskom, jamnica ili sl. i da sve ide kao bosanska voda, što ovi, naravno, nisu htjeli. I poso propo.

I @Toto, nisam student ekonomije, a pogotovo ne propali. A tema o vodi je nekako isplivala na površinu bez obzira što je mnogo toga što je lakše od vode . Mnoge od tih analiza su tačne, ali je isto tako tačno da je svaki prodati molekul tuđe vode mnogo u državi sa ovoliko vodenog potencijala, a malo pogona za flaširanje vode, kupovali stranci ili mi.

seldzuk wrote:A ovo je najbolji primjer odličnog proizvoda u lošoj ambalaži. U zadnje vrijeme se nešto dešava i kod njih sa novim proizvodima, ali nikako da odustanu od ovog glupog pakovanja, koje je Bosancima prepoznatljivo, ali svakom drugom neprimamljivo.

Gold flips ima i svoju grupu na Facebooku sa 357 članova.

Najbolji smoki definitivno...

seldzuk wrote:Sada mi dođe smješno, mada je u suštini žalosno koliko sam puta prošao pored vitalisovog soka smatrajući po ambalaži da je uvozni. Mislio sam da sok sa tako dobrom ambalažom sigurno nije naš.

svakako da sam za ekonomski patriotizam, ali na zdravim ekonomskim i patriotskim osnovama a ne na marketinskim petardama i poslovnoj ljubomori spram konkurencije....

ovaj sok koji ti promovises je pogresan primejer.
on je bosanskohrecegovacki koliko i coca cola iz punionice u sarajevu:

ZAsto se od bih potrosaca trazi da ispolje ekonomski partiotizam, a firma Bony iz Tuzle -koja puni Vitalis- nije trebala na svom proizvodu da demonstrira ekonamski patriotizam:
Ambalaza i dizajn Vitalisa je iz svicarske, sirovine iz Izraela (koncentrat narandze, limuna) i Austrije (jabuka i mrkva)
mango, ananas, marakuje, banane, brusnice, sigurno ne rastu oko Modraca ...
Domace je u Vitalisau jedino voda i radna snaga..

Pljuvati po nekome sto uvozi gazirane sokove iz Slovenije a u isto vrijeme i sam uvoziti iz cijelog svijeta i prepakovati u BiH je prvorazredno licjemjerje. A nazivati budalama one koji bi trebali da kupuju tvoje proizvodje je poslovni suicid.
bez obzira koliko bosnjo bio glup ipak zna da narandza, limun, mango i banana ne raste u BiH, a da je desetuine hiljade tona bosanske jabuke propalo jer Bonita iz Tuzle uvozi mrkvu i jabuku iz Slovenije i Austrije.

ako su vec domaca i drustveno odgovorna firma sto nisu u logo brenda stavili sljivu dzanariku ili zute dunje ....
u ovim nektar sokovima se koristi tikva i mrkva kao neutralna baza, koju proizvodjac Vitalisa uvozi iz Slovenije i Austrije..
Na web prezentaciji tvrde da nektar sokove rade pasterizacijom bez konzervansa. Gdje se to radi: u Tuzli ili u dolini Jaffe u izraelu. Neces mi zar reci da Bony iz Tuzle bere narance i limun na Nisickoj visoravni ili ih uvozi iz Izraela: brusnice rastu u Zivinicama ili u Kentakija, mrkvu nije iz posavine vec iz Austrije i sve se to pasterizira bez konzervansa u Tuzli?? Pa kojeg ce ti vraga oni CIA-ini izvjestaji s pocetka teme.

kad tuzlaci budu imali sok od borovnioca sa Rostova i Fojnice u kojem je je baza dzanarika i tikva sa Nisicke visoravni i Posavine nek se onda jave da su bosansko-hetrcegovacki brend
do tada su domaci proizvod isto koliko i coca cola iz punionice Sarajevo

ako im je koncentrat iz Izraele kvalitetan svakako da ih treba kupovati -- isti tak koncentrat koriste i slovenacki Fructal, ta ne rastu narande na Bledskom jezeru.

@seldzuk

Ali, prvi korak je da omogućimo našim privrednicima da dođu u situaciju da pokušaju da mijenjaju ove stvari. A za to im je opet na kraju potrebna jedna stvar: keš.

I @Toto, nisam student ekonomije, a pogotovo ne propali.

Onda si vjerojatno piljar dok samo sa kesom radis


U Silicijskoj dolini, odakle potice onih 150 000 kompjutera -koji bi se mogli kupiti da BiH nije uvezla 150 miliona KM pive i jos 150 miliona KM kiseljaka- ima kupit Sarajevskog kiseljaka, klasove jufke i pilava, travnickog sira, rahat lokumam, hurmasica i pun granap ostalih cinculencija..

Jedini razlog zasto bih nafake ima u kalifornijsklim granapima je ekonomski patriotizam "glupih" bosanaca i hercegovaca. A sto Kiseljaka nema u Wallmartu i velikim americkom trgovackim lancima je vjerokatno zbog "pametnih" bosanskih ekonomista, marketing managera, dizajnera i privrednika koji rade samo sa kesom. U Kaliforniji sa kesom rade samo Hells Angelsi..

A sad nešto o kvalitetu uvoznih proizvoda, iz susjednih nam zemalja, jer su oni najzastupljeniji:
Uzmimo npr. visoko rezvijene državne ekonomije u bližem nam susjedstvu. Ti proizvodi iz susjednih zemalja su toliko kvalitetni - kad odeš u jednu Austriju, Italiju, Njemačku, Francusku, ako hoćete i zemlje Beneluxa itd., ja sam ostala zapanjena, jer sam tamo vidjela u marketima da ne možeš ni jednu vodu kupiti osim "kvalitetne Jane", "Žuje", "Karlovačko", "MB" i ostalih u nas poznatih uvoznih marki.
A naše ulice u BiH su preplavljene gore navedenim proizvodima. Kad je npr. Jana toliko kvalitetna, zašto je nema po ulicama Zapada. Jer valjda oni traže kvalitet. Toliko o kvalitetu uvoznih proizvoda iz susjednih nam zemalja, jer ja jedino što sam vidjela je da su preplavili BiH, nijednu drugu zemlju.
Čak jedna interesantna stvar -zemlje koje nemaju kvalitetnu vodu, kao što su npr. Egipat, Kipar i sl., ipak u hotelima poslužuju "domaću" vodu. Naravno da možeš kupiti i uvoznu, ali domaća je pod brojem jedan.
Voda, mlijeko i slični proizvodi su prirodni proizvodi (Božiji darovi), to imaš ili nemaš. Ali mogu vam reći da je ipak kvalitetnije mlijeko s Bjelašnice, Kalinovika, Zelengore itd. tako i voda s tih tokova, tako i voće, povrće i meso, jer su manje zagađeni nego područja u npr. Zapadnoj Evropi. Primjer: kad sam se vozila autoputem od Slavonskog Broda do Torina sa strane sam primjetila velike površina (u Hrvatskoj) zasijane pšenicom i ostalim, kroz Sloveniju sam primjetile isto jako lijepo urađene i zasijane površina, farme, kroz Italiju sam ostala zapanjena. Autoput od Venecije do Torina je okružen jako lijepim vinogradima i ostalim agrokulturama. Tu dnevno prođe auta koliko kod nas neće proći (kroz BiH) za tri mjeseca, na najprometnijem dijelu (Sa - Ze npr). Ta auta su "jako ekološki čista", i sad možete misliti taj silni CO2 i ostale metale koji se izlučuju iz goriva, a nisam ni spomenula obližnje fabrike.
Ti gradovi su milionski, imaju više stanovnika od nas po kvadratnom metru, a svi mi proizvodimo otpad (svi se tuširamo, peremo veš, odlažemo ambalaže, kakimo, piškimo....)
Toliko o kvalitetu zapadnih i domaćih proizvoda (prehrambenih)

Toto wrote:@seldzuk

Ali, prvi korak je da omogućimo našim privrednicima da dođu u situaciju da pokušaju da mijenjaju ove stvari. A za to im je opet na kraju potrebna jedna stvar: keš.

I @Toto, nisam student ekonomije, a pogotovo ne propali.

Onda si vjerojatno piljar dok samo sa kesom radis


U Silicijskoj dolini, odakle potice onih 150 000 kompjutera -koji bi se mogli kupiti da BiH nije uvezla 150 miliona KM pive i jos 150 miliona KM kiseljaka- ima kupit Sarajevskog kiseljaka, klasove jufke i pilava, travnickog sira, rahat lokumam, hurmasica i pun granap ostalih cinculencija..

Jedini razlog zasto bih nafake ima u kalifornijsklim granapima je ekonomski patriotizam "glupih" bosanaca i hercegovaca. A sto Kiseljaka nema u Wallmartu i velikim americkom trgovackim lancima je vjerokatno zbog "pametnih" bosanskih ekonomista, marketing managera, dizajnera i privrednika koji rade samo sa kesom. U Kaliforniji sa kesom rade samo Hells Angelsi..

Prijatelju moram ti reci da kada vidim ko sve o ekonomiji pise i raspravlja na ovom forumu dodje mi da poderem one svoje diplome.

poderi stogod u kesu sta ce ti diploma

1. navijam za BiH
2. rodjena u BiH
3. zivim i uvijek zivjela u BiH
4. placam poreze uredno

i znam sigurno da u BiH nema funkcionalnih struktura kontrole kvaliteta prehrambenih proizvoda. razumijem ja da neko misli da mu je nasa pavlaka vrh kvaliteta, i da nije zavrsio u bolnici od konzumacije iste, no ja cu kupiti pavlaku koju su provjerile institucije prehrambeno-tehnoloske-zdravstvene orijentacije, a necu kupiti pavlaku koja je namlacena u necijoj garazi i od koje se neko nije otrovao.

naravno da treba kupovati domace, i to je kampanja kojom se u uredjenim zemljama pokusava promovisati domaci proizvod domacem potrosacu, i koja je dio jedne vece cjeline koja ohrabruje i podrzava domacu ekonomiju. Naravno, prije oglasavanja i promovisanja domaceg proizvoda (banere sponzorira vlada), vlada mora imati infrastrukturu koja podrazumjeva prvo zakonsku podlogu (serije zakona kojima se uredjuje poslovanje,kvalitet, sigurnost, itd.), zatim provedbu tj. implementaciju istih, potom strukture kontrole kvaliteta, pa tek onda kampanja.

niti jedna drzava nece poticati na kupovinu domaceg, ukoliko postoji velika vjerovatnoca da je to domace potencijalno opasno.

ja sam zaradila svoj novac, i za taj novac necu da glodjem skart. za svoj zaradjeni novac cu kupiti proizvod za koji ZNAM da je higijenski provjeren, ko god bio proizvodjac. isto tako, nemam namjeru ljetovati u Neumu vise nikad, jer mi je nakon treceg pokusaja ljetovanja u Neumu umalo razbijena glava. bolje svaku trecu godine otici vani, nego svake godine u Neum.

domaci kolaci koje mozete naci na policama BH granapa su provjereni by veterniary station? i sad ja kao trebam reci, ma sta ima veze sto je ove kolace nogom namutio Bog zna ko, udario pecat komsija za cenera, to je BiH proizvod i ja cu to kupiti i pojesti!!!

presmijesno.

voda iz cesme je u nekim djelovima Sarajeva neispravna za pice. kao sto je u nekim djelovima Turske ispravna za pice. i ja i dalje sarajevsku pijem (iz navike) a u Turskoj kupujem flasiranu (iz straha). I dobila sam kamenje (3 kom) u bubrezima. Jeste Oaza dobila nagradu za kvalitet, i jako je dobra, i kontrola kvaliteta je na nivou jer je firma trzisno orijentisana i davno su shvatili da bez uvodjenja visokih standarda i tehnologije nece moci izaci na trziste dalje od Tesnja. i zato je Oaza dobra, kvalitetna i trzisno konkuretna voda, jer ljudi rade svoj posao. oni svoj uspjeh duguju svojoj orjentaciji trzisnoj ekonomiji, poboljsanju konkurentnosti a ne drzavi koja im nije pomogla, ni kampanji kupujmo domace. za stol predsjednika USA Oazu je doveo kvalitet, a ne kukumavcenje oko jadnih radnika u BiH.

Mustafapasa wrote:

kv99 wrote:

detroit-mercy wrote:

1) Pa to Hrvati upravo i rade. Da li si ikad bio u Hrvatskoj u ovih zadnjih nekoliko godina pa da si promasio sve one reklame na TV-u i panoima : Kupujmo domace . Znaci oni su glupi jer potenciraju domace ali mi smo pametni jer kupujemo samo ono sto je najjeftinije tj strano ?
2) Pa ovdje dolazi strani kapital ali ne kupuju domace proizvode vec domace sirovine koje nam onda vracaju upakovane u svojim proizvodima. Zasto je to tako ? Jer znaju da mogu, znaju da nema potrebe da ulazu u kupovinu domacih proizvoda jer mogu da uvale sta god hoce i jer se niko ne obazire da li je domace ili strano. Imas nick Detroit pa si sigurno upoznat da se tu ne potencira samo : kupi americko vec i kupi lokalno . Da se kupuju proizvodi proizvedeni u tom gradu, regionu tj da se pomaze lokalna privredea i ljudi koji u njoj rade. Znaci to je glupo jer u Bosni i Hercegovini znaju bolje da od toga nema nista .

Legendo, svaka ti cast za ovaj post...nek si ovo rekao aferim....
aferim...
ali nek te ne zacudi ako ti kazu da nemas veze s ekonomijom...

Posto vidim da je ovdje u pitanju cheerring, to jest ono navijacko raspolozenje pa da vam barem odgovorim da se u ekonomiju razumijete ko Marica u onu stvar.
Prvo jarani pricati o Americkom potrosacu je prilicno iluzorno, Americki potrosac nije nas nacionalno osvijesteni potrosac nego $ oriented potrosac. Sto ce reci greatest value for "my" dollar. Radi toga kada udjete u jedno Americko domacinstvo vidjecte da minimum 70% stvari su napravljene izvan Amerike. Naravno da Amerikanac nece kupovati brasno iz Indije jer Amerika je prvi proizvodjac hrane u svijetu i zasigurno ima najjeftiniju hranu. Ali zato je Barilla najprodavanija pasta u Americi, iako je Italijanska, ali je najbolja. Bez obzira sto u Americi imate tonu proizvodjaca paste pocev od onih velikih industrijskih pa do onih malih sto pastu prave u garazi.
Malo lokalnog proizvoda, automobili pokusalo se i sa time "buy American", "buying American saves our jobs" i td, to u principu nije doslo od gradjana/potrosaca nego od radnika u auto industriji koji su se poceli brinuti za svoje poslove. Jer trenutno stranci drze preko 50% americkog trzista automobila sto je mnogo u poredjenju sa prije nekih 30tak godina kada su strnci drzali ne vise od 10%. I sta mislite da radi Americka auto industrija, sjedi i place kako treba kupovati domace (jes ali u kurcu), ne nego svi vodeci ljudi Americkih kompanija podvlace da trebamo biti bolji po "kvalitetu i cijeni" od stranih kompanija.
Toliko o Americkom potrosacu, nego da se vratimo na BiH posto je Americka eknomija za nas visa matematika.
Ono sto sam boldirao moze napisati samo osoba koja sa ekonomijom ima veze ko sto jedna konobarica ima veze sa operacijama na mozgu. A ovaj sto jos slavi ovakav post i jos tvrdi da je po zanimanju ekonomista slobodno neka svojom diplomom otare pozadinu.
Djecko, strani investor kada dodje on dolazi da bi ostvario profit ne da bi zajebao Bosance jer oni vise vole strano upakovano.
Ako se imalo razumijes u ekonomiju a ocito da se ne razumijes, kada neki strani investitor otvori fabriku u BiH on je otvara ne da bi nekoga zajebao nego da bi iskoristio pogodnosti koje mu Bosna pruza da ostvari profit. Otvaranjem fabrike ti stranom investitoru prodajes toliko svog proizvoda da nisi svjestan svoje nesvjesti, prodajes mu zemlju, prodajes mu vodu, struju, lokalnu radnu snagu, prodajes mu sirovine, poluproizvode, prodajes mu usluge (neko mora da odrzava postrojenja, transportuje robu, itd), pored toga placa plate radnicima uposlenim na njih placa sve poreze i razreze i prireze, pa onda dolazi porez na dobit.
Droga Kolinska sto proizvede Argete za jedan mjesec moze kompletno BH trziste da zadovolji za godinu, eto toliko smo ti mi jako trziste. Droga se je pozicionirala u BiH radi drugi stvari (jednom svrsenom ekonomisti ne treba objasnjavati radi cega), i sada Argete iz BiH se jedu u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj i gdje sve ne.
Na kraju uzmi jedan 100% BH proizvod, struja, svi je kupujemo, nesto izvozimo, Elektroprivreda fercera ko luda ali nije u stanju sama da napravi nista vise od neke potocne centrale pa trazi strane partnere i ulagace da poguraju malo.
Opet da ponovim obojici, niko nije protiv domaceg proizvoda, ali tvrditi da raja kupuje strano pa nek je i skuplje samo zato sto je strano, u zemlji u kojoj milion ljudi zivi na granici siromastva i kupuje samo ono sto mora, vi ili ste slijepi kod ociju ili nesto nije u redu sa vama. Ekonomski patriotizam na trzistu velicine naseg i kupovne moci primjerene Bosanskom potrosacu ne moze da bude odskocna daska nikome ko se ozbiljnije bavi ekonomijom. Za neki veci odskok i uspon u privredi nama trebaju strane investicije, nama trebaju strane kompanije koje ce iskoristit nase komparativne prednosti i ciji ce proizvdi porijekolom iz BiH snabdjevati pola Evrope ili svijeta. Sve ostalo je prdimahovina ekonomskih zanesenjaka.

GDJE god se nalazim kupujem bosanski proizvod...
tek, ako ga nema...nesto drugo...
s tim sto kupujem i s/h/slo/mak proizvode...ali bosanske prije svega.
u at ima dosta nasih proizvoda i u malim prodavnicama i u velikim trgovackim lancima...uvijek ima neki "jugo" cosak sa (izmedju ostalog) nasim proizvodima.
a ovamo,malo dalje...ima po turskim prodavnicama kupiti "made in BiH".

Toliko o Americkom potrosacu, nego da se vratimo na BiH posto je Americka eknomija za nas visa matematika.
Ono sto sam boldirao moze napisati samo osoba koja sa ekonomijom ima veze ko sto jedna konobarica ima veze sa operacijama na mozgu. A ovaj sto jos slavi ovakav post i jos tvrdi da je po zanimanju ekonomista slobodno neka svojom diplomom otare pozadinu.
Djecko, strani investor kada dodje on dolazi da bi ostvario profit ne da bi zajebao Bosance jer oni vise vole strano upakovano.
Ako se imalo razumijes u ekonomiju a ocito da se ne razumijes, kada neki strani investitor otvori fabriku u BiH on je otvara ne da bi nekoga zajebao nego da bi iskoristio pogodnosti koje mu Bosna pruza da ostvari profit. Otvaranjem fabrike ti stranom investitoru prodajes toliko svog proizvoda da nisi svjestan svoje nesvjesti, prodajes mu zemlju, prodajes mu vodu, struju, lokalnu radnu snagu, prodajes mu sirovine, poluproizvode, prodajes mu usluge (neko mora da odrzava postrojenja, transportuje robu, itd), pored toga placa plate radnicima uposlenim na njih placa sve poreze i razreze i prireze, pa onda dolazi porez na dobit.

Ovo htjedoh napisati i ja, ali bi mi mrsko.

Meshtar wrote:Kad se naši privrednici prestanu skrivati iza patriotizma (što je nešto najljigavije na svijetu), i počnu se na odgovarajuće načine boriti s konkurencijom tada će sve biti kako treba.
Svako kupuje ono što mu se proda, naši privrednici padaju na tom pravilu.

Pored toliko sireva, kajmaka i ostalih mliječnih proizvoda koje imamo u BiH nikad se niko nije sjetio upakovati ih kako treba i prodati.

Ali za to treba spiskati malo love u dizajn, promociju i ostalo... A tu smo najslabiji na svijetu. Samo se kod nas to računa kao trošak, a ne kao investicija.

Trgovina je prljav biznis, i naravno da će svako pokušati zauzeti svoj dio tržišta. Nekad i obaranjem cijena. Ali za sve postoje odgovori i rješenja. Nije rješenje loženje raje da je bolje kupiti nešto naše, samo zato što je naše.

maliciozno, recimo milkosov i poljoradov feta sir je ljepse i bolje upakovan od bilo kojeg danskog, ali ocekujem jos koju manu da im se iznese.

meso i mesne preradjevine sasvim dovoljno kvalitetnih domacih proizvodjaca, podrzanih sa izgradjenim fabrikama perutnine ptuj i argete u bih, o mlijeku i mlijecnim preradjevinama necu ni govoriti, deterdzenti i ostala kucna hemija takodjer relativno kvalitetni proizvodjaci (osakaceni nedostatkom megakorporacijskog marketinga), hljeb i ostale tjestenine takodjer mahom kvalitetni proizvodjaci, po meni je svako glupan ko iz ove grupe artikala kupuje nesto uvozno. kvalitetom nam je slaba konditorska industrija (meni licno kent je ok) i industrija sokova, te tu nesto i ne vidim prostora za poseban ekonomski patritozam i da pive da ne spominjem, ko pored sarajevskog ljusti tuborg iz celareva je posebna tipa covjekoculjka.

teAMICA wrote:A sad nešto o kvalitetu uvoznih proizvoda, iz susjednih nam zemalja, jer su oni najzastupljeniji:
Uzmimo npr. visoko rezvijene državne ekonomije u bližem nam susjedstvu. Ti proizvodi iz susjednih zemalja su toliko kvalitetni - kad odeš u jednu Austriju, Italiju, Njemačku, Francusku, ako hoćete i zemlje Beneluxa itd., ja sam ostala zapanjena, jer sam tamo vidjela u marketima da ne možeš ni jednu vodu kupiti osim "kvalitetne Jane", "Žuje", "Karlovačko", "MB" i ostalih u nas poznatih uvoznih marki.
A naše ulice u BiH su preplavljene gore navedenim proizvodima. Kad je npr. Jana toliko kvalitetna, zašto je nema po ulicama Zapada. Jer valjda oni traže kvalitet. Toliko o kvalitetu uvoznih proizvoda iz susjednih nam zemalja, jer ja jedino što sam vidjela je da su preplavili BiH, nijednu drugu zemlju.
Čak jedna interesantna stvar -zemlje koje nemaju kvalitetnu vodu, kao što su npr. Egipat, Kipar i sl., ipak u hotelima poslužuju "domaću" vodu. Naravno da možeš kupiti i uvoznu, ali domaća je pod brojem jedan.
Voda, mlijeko i slični proizvodi su prirodni proizvodi (Božiji darovi), to imaš ili nemaš. Ali mogu vam reći da je ipak kvalitetnije mlijeko s Bjelašnice, Kalinovika, Zelengore itd. tako i voda s tih tokova, tako i voće, povrće i meso, jer su manje zagađeni nego područja u npr. Zapadnoj Evropi. Primjer: kad sam se vozila autoputem od Slavonskog Broda do Torina sa strane sam primjetila velike površina (u Hrvatskoj) zasijane pšenicom i ostalim, kroz Sloveniju sam primjetile isto jako lijepo urađene i zasijane površina, farme, kroz Italiju sam ostala zapanjena. Autoput od Venecije do Torina je okružen jako lijepim vinogradima i ostalim agrokulturama. Tu dnevno prođe auta koliko kod nas neće proći (kroz BiH) za tri mjeseca, na najprometnijem dijelu (Sa - Ze npr). Ta auta su "jako ekološki čista", i sad možete misliti taj silni CO2 i ostale metale koji se izlučuju iz goriva, a nisam ni spomenula obližnje fabrike.
Ti gradovi su milionski, imaju više stanovnika od nas po kvadratnom metru, a svi mi proizvodimo otpad (svi se tuširamo, peremo veš, odlažemo ambalaže, kakimo, piškimo....)
Toliko o kvalitetu zapadnih i domaćih proizvoda (prehrambenih)

Mislim da posmatras stvari iz pogresnog ugla. To sto Karlovackog, Ozujskog ili Jane i MB-a nema u prodavnicama zapadne Evrope ne mora govoriti puno o kvalitetu tih proizvoda. Primjer, njemacko pivo je medju najkvalitetnijim na svijetu, zakon o cistoci piva u Bavarskoj datira jos iz 1387. godine. Opet, osim Erdinger-a, tesko ces neko bavarsko pivo naci van Bavarske, da ne govorim van Njemacke. A Erdinger je daleko od najkvalitetnijeg bavarskog piva. Drugi primjer, mineralne vode iz alpskog regiona, osim Eviana, tesko ces neku drugu naci van drzava u kojima se proizvode. Razlozi za ovu pojavu ne leze u kvaliteti navedenih proizvoda nego u zakonodavstvu pojedinih pokrajina ili drzava. Recimo Bavarska stiti svoju industriju piva tako sto na svoje pivo daje poticaj, taman toliki da se onome iz Branderburga ne isplati transportovati pivo do Bavarske. I ovdje se radi o desetinama centa po flasi piva, ali na krajnjem racunu je poprilicna cifra. Iako je trziste EU otvoreno, onome iz Francuske se jednostavno ne isplati transportovati vodu ili neki drugi proizvod do recimo Njemacke. U BiH je situacija drugacija, novca za poticaj nema, a u susjednim drzavama ga ima, tako da se dolazi u situaciju da je uvozni proizvod, uz transport i dalje jeftiniji od domaceg.

A oko CO2, nekako vise vjerujem ispravnosti prehrambenih proizvoda u EU, uz sav taj CO2 i ostala zagadjenja nego ispravnosti istih u BiH. Jer je dobro poznato da ce ti inspekcija udariti muhur na kojem pise ispravno za jedan solidan rucak.

I na kraju malo o Sarajevskom pivu. Sarajevska pivara je apsolutno nezainteresovana za trziste, cini mi se da jos uvijek posluju po principu planske ekonomije, ako prodamo ove godine toliko i toliko piva, dobro je, necemo se ni truditi da prodamo vise. Navescu samo dva licna primjera. Prije jedno 10-tak godina, cesto sam isao na razne kampove, sirom Evrope. Interesatna je bila jedna stvar. delegacije iz raznih evropskih zemalja su dolazile do odredista besplatno jer im je put uglavnom finansirala lokalna pivara. Za uzvrat, lokalna pivara bi poslala dvije do tri cisterne piva koje bi rasprodali tokom kampa. Kampovi su bili dosta veliki, od 3 do 10 hiljada ucesnika. Naravno, tako su putovali Slovenci uz Lasko, Hrvati u Ozujsko ili Karlovacko itd. U jednom razgovoru sa likom koji je prodavao Ozujsko pivo na kampu, saznao sam da pivnica ustvari dobro zaradi, jer pivo prodaje skuplje nego u Hrvatskoj i time pokrije troskove puta te eventualne dazbine. Plus, dobiju jednu veliku besplatnu reklamu. I tako smo jedne godine kontaktirali Sarajevsku pivaru sa dobro razradjenom molbom za isti aranzman. Pri tome smo naveli da oni sigurno nece biti u gubitku. Odgovor je bio otprilike previse je to posla za nas, ne mozemo mi to.

Druga situacija je dosta manjeg obima. U organizaciji za koju sam radio, organizovali smo razna druzenja omladine, poteske veceri, veceri filma i sl. Za to smo imali skroman budzet pa smo za hranu i pice trazili sponzore. Otprilike molba je bila za proizvodima u vrijednosti od cca. 50 KM jednom sedmicno. Za to smo nudili reklamu na nasem webu, veliki banner sa njihovom reklamom, u principu smo im ponudili reklamu kakvu zele, jednom sedmicno za otprilike 30-50 osoba. Odgovor je bio: ha, pa nismo mi budale da vam dzaba dajemo nase proizvode.

I onda se cudimo sto uvozimo 130 miliona KM piva.

Nedavno sam probao sok od jabuke koji proizvodi srbijanski Takovo i koji je jedan od jeftinijih ako i ne najjeftiniji na BH trzistu.Neznam kako bih taj proizvod nazvao jer nemam adekvatne rijeci.Mozda UZAS odgovara ili nesto slicno.Ko to kupuje redovno ne misli dobro svojim ukucanima. Takovo

Jana ti je službena voda najpoznatije dvorane u svijetu. Na slikama su Cameron Diaz i Beyonce.

Vodu je valjda jedino moguce prodavati jakim marketingom pa mozda i uspiju.