Ne vjerujem da neko moze biti ljubomoran na obicni tekst, osim Chmolje naravno, ali on se ne racuna, tako da ge necu spominjat

. U stvarnom zivotu zaista postoje muskarci koji su ljubomorni na drugog muskarca, sto se meni jako, ali jaaakoooo gadi. Jedan je psihopata mojoj komsinici zabranio da se pozdravlja sa drustvom koje zna od rodjenja. Jednom ju je natjero da nam preko fona jebe sve po spisku da bi svom dragom bolesniku pokazala da joj nista ne znacimo

. Ona je prekrizena, a on ima srece i mudrosti, pa ga od tada vise nisam vidio

. Ali, ovo je zajebancija i druzenje, tako da ne vjerujem da neko moze biti ljubomoran na nekog koga nikad nije vidio. Ne mogu zamislit da budem ljubomoran na nekog ko pise velike postove i filozofira (ovako kao ja), jer su to u 99.9% slucajeva strkljavi dzozleri koji za zivotne neuspjehe pronalaze na internetu.
dobro,kostace ga osjecajnost...
zato oni kukavci (neka ostanu anonimni)- njih nema sta kostati...zene vide samo na internetu
@suti i trpi,vidim da si online...bas glup osjecaj pricati o nekom kao da nije tu (a on tu)
Budem cesto online, ali ne budem pored kompjutera. Sada przio cevapcice... Kada ga ubacim u tavu bude velik, a kad ga izvadim bude tri puta manji (moram malo rjecnik prilagodit podforumu

)

. Nikako da skontam zbog cega

.
Sto se tice osjecajnosti... Mozda sam osjecajan kada postoje uslovi za to, ali kada postoje uslovi za ljutnju, tada ujedam ko ris. Sve po zaslugama, ko je prema meni dobar, trudit cu se da budem duplo bolji prema njemu (cesto ostane na trudu, ali makar pokusavam, trudim se koliko mi lijenost dopusti

), ko je prema meni los, trudit cu se da budem duplo gori prema njemu (ako ga ne odjebem prije toga). Jednostavno, ne podnosim drskost i bezobrazluk, tako da nema sanse da tolerisem otrovne strelice od bilo koga. Takav sam inace u zivotu i moram priznat da radi takvog karaktera nisam imo vecih problema u zivotu, a pogotovo nisam sa zenama (vrlo dobro znaju kakav sam i sta ne tolerisem i preko cega ne mogu preci). Mozda me jedino ponos kosto da postignem vise (kada me jednom odbije, drugi put ne pitam

), ali preko ponosa ne mogu... Ne treba pretjerivati ni u cemu... Umjerenost je uglavnom vrlina... Naravno, nekad je pretjerivanje pozeljno (ranije sam pretjerivo u svemu, godine sa sobom nose dozu umjerenosti...) ali nije dobro ako je pretjerivanje nacin zivota.